{"id":19454,"date":"2024-03-09T12:14:53","date_gmt":"2024-03-09T11:14:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=19454"},"modified":"2024-03-09T12:14:53","modified_gmt":"2024-03-09T11:14:53","slug":"anita-audio-kc-2435","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2024\/03\/09\/anita-audio-kc-2435\/","title":{"rendered":"Radio-kasetofon Anita audio KC-2435"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen prijenosni radio prijemnik sa ugra\u0111enim kasetnim audio snima\u010dem i reproduktorom oznake KC-2435 iz 1970-tih godina. Radi se o ure\u0111aju japanske proizvodnje uvezen u Njema\u010dku pod robnom markom “Anita audio”. Robne marke Anita, Anitech, Anitone i Kansai referiraju se na tvornice potro\u0161a\u010dke elektronike u Osaki (Japan) i Seulu (Koreja), a od 1990. godine otvorene su podru\u017enice u Hong Kongu i Indiji. Anita audio KC-2435 je jedan od tisu\u0107e modela komercijalnih radio\/audio ure\u0111aja uvezenih s Dalekog istoka na evropsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Sklopka MONI. ON\/OFF je za uklju\u010denje ili isklju\u010denje internog zvu\u010dnika kod snimanja (izbjegavanje interfonije), slijede uti\u010dnice za slu\u0161alice (EAR.), za vanjsku sklopku za uklju\u010divanje i isklju\u010divanje pogona kasetofona kod presnimavanja (REM.), za vanjski mikrofon (MIC.) te ulazno izlazna audio DIN priklju\u010dnica za spajanje vanjskih audio ure\u0111aja i komponenti (AUX).\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Za radio-kasetofon Anita audio KC-2435 nismo prona\u0161li nikakve podatke. Vidi se da je rije\u010d o osnovnom modelu mono radio-kasetofona opremljenog standardnim kontrolama i priklju\u010dcima. To su potenciometri za ja\u010dinu i boju tona, selektorska sklopka za AM\/FM radio i kasetofon te priklju\u010dnice za spajanje vanjskih audio ure\u0111aja i komponenti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Radio prijemnik se bazira na \u0161est tranzistora: PNP germanijski tranzistor 2SA102 i NPN silicijski tranzistori 2SC394 (x2), 2SC380 (x3). Po ovome mo\u017eemo zaklju\u010diti da je shema prijemnika vrlo sli\u010dna onoj kod radio-kasetofona Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandger\u00e4t<\/a>.<\/p>\n

U FM tuneru rade dva tranzistora, RF poja\u010dalo i samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d sa tranzistorima 2SC394. MF signal (10,7 MHz) se preko MF transformatora vodi na tri stupnja MF poja\u010danja sa tranzistorima 2SC380. Poja\u010dana MF vodi se na ratio-detektor gdje se vr\u0161i FM demodulacija.<\/p>\n

Kod AM prijema germanijski tranzistor 2SA102 radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d. MF signal (455 kHz) se preko MF transformatora vodi na dva stupnja MF poja\u010danja sa tranzistorima 2SC380. Poja\u010dana MF vodi se na diodni detektor gdje se vr\u0161i AM demodulacija.<\/p>\n

Na plo\u010dici prijemnika izbrojali smo jo\u0161 osam kristalnih dioda. Dvije su za FM demodulaciju (ratio detektor), a jedna je za AM demodulaciju. Preostale diode mogu biti detektori u krugu automatske regulacije poja\u010danja (ARP, ALC), zatim za potiskivanje (blokadu) AM modulacije, impulsnih amplitudnih smetnji i op\u0107enito amplitudni limiteri, za neutralizaciju prijenosa parazitskih oscilacija i sli\u010dno. Kod FM tunera prijemnika \u010desto se koriste varikap diode za automatsku regulaciju frekvencije (AFC) no u na\u0161em slu\u010daju diode nemaju nikakve oznake i ne mo\u017eemo potvrditi da je jedna od njih varikap dioda.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Detalj na zadnji demodulatorski stupanj AM\/FM prijemnika. Uo\u010dava se posljednji crni AM MF transformator sa kristalnom diodom ispred njega, te rozi i plavi posljednji FM MF transformator sa dvije kristalne diode u krugu ratio detektora.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Pinch roller sa Capstanom, kombinirana glava za reprodukciju\/snimanje i glava za brisanje.<\/em> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Ispravlja\u010d napona napajanja, kasetofonsko i izlazno audio poja\u010dalo te VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju. Kristalna dioda koju vidimo na plo\u010dici kasetofonskog i audio poja\u010dala je vjerojatno za automatsku regulaciju nivoa signala kod snimanja. Ova dioda ispravlja izlazni napon (audio signal) iz poja\u010dala te istim djeluje na prednapon baze prvog tranzistorskog pretpoja\u010dala.<\/span> <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U kasetofonskom i izlaznom audio poja\u010dalu radi svega pet germanijskih PNP tranzistora, tri 2SB175A i dva 2SB475B. Uo\u010davamo jedan audio transformator koji ima dva odvojena sekundarna namotaja koji vode na tranzistore 2SB475B. S obzirom da nema izlaznog transformatora mo\u017eemo pretpostaviti da je ovdje rije\u010d o nesimetri\u010dnom tipu poja\u010dala gdje su dva izlazna tranzistora istog tipa spojeni u seriju. Sli\u010dno izlazno poja\u010dalo sa \u010detiri tranzistora PNP tipa bez izlaznog transformatora vidjeli smo kod radio-kasetofona Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandger\u00e4t<\/a>. Izbjegavanje izlaznog transformatora pobolj\u0161ava kvalitetu poja\u010dala jer nema prigu\u0161nih, harmonijskih i faznih izobli\u010denja koje nastaju u njemu. I u na\u0161em slu\u010daju audio poja\u010dalo vjerojatno \u010dine \u010detiri tranzistora, a preostali peti se koristi kao VF oscilator za kasetofonske glave (brisanje i predmagnetizacija). Nigdje ne vidimo jo\u0161 jedan transformator ili zavojnicu pa je oscilator vjerojatno RC tipa.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Iz svega \u0161to smo vidjeli mo\u017eemo re\u0107i da je KC-2435 konstruiran kao jeftin mali radio-kasetofon za nezahtjevne korisnike. Svi sklopovi ure\u0111aja (radio prijemnik, kasetofon, poja\u010dala) izvedeni su sa minimalnim brojem komponenti tako da je utro\u0161eno svega 11 tranzistora. Mehanizam kasetofona je uglavnom plasti\u010dni, elektromotor motor nema regulaciju brzine vrtnje ni bilo koje drugo elektroni\u010dko upravljanje. Jednako tako i kontrole na prednjoj plo\u010di su samo one osnovne, te izostaju bilo kakve indikacije.<\/p>\n

Na\u0161 primjerak je do\u0161ao sa i\u0161\u010dupanom antenom, nedostaje poklopac prostora za baterije, netko je mijenjao uti\u010dnicu za mre\u017eno napajanje i dodao dva vijka koji slu\u017ee kao kontakti za izlaz audio poja\u010dala (spojeni paralelno zvu\u010dniku). Paralelno spajanje zvu\u010dnika ina\u010de nije preporu\u010dljivo ako se ne zna najmanja dozvoljena impedancija (teret) na izlazu poja\u010dala. Svako paralelno spajanje dodatnog optere\u0107enja internom zvu\u010dniku smanjuje ukupnu impedanciju optere\u0107enja \u0161to mo\u017ee dovesti do pomaka radne to\u010dke i pregrijavanja poja\u010dala, pove\u0107ane potro\u0161nje struje koja optere\u0107uje krug mre\u017enog ispravlja\u010da i drugih negativnih pojava.<\/p>\n

Op\u0107enito gledano ovaj na\u0161 primjerak svakako vi\u0161e nije kandidat za obnovu i vra\u0107anje u aktivnu upotrebu, no mo\u017ee biti zanimljiv audiofilima zbog poja\u010dala koje se u potpunosti bazira na germanijskim tranzistorima. Urbana audiofilska legenda ne odustaje od postulata da su glede procesuiranja zvuka germanijski tranzistori bolji od silicijskih, a elektronske cijevi bolje od bilo kojih tranzistora. Iako po elektroni\u010dki mjerljivim parametrima za tu tvrdnju ne postoji niti jedan dokaz (upravo suprotno) legenda \u017eivi i dalje, pa je u redu sa\u010duvati sve ove preostale germanijske tranzistore i elektronske cijevi za budu\u0107e nara\u0161taje audiofila i ljubitelja dobre stare elektronike op\u0107enito \ud83d\ude42<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen prijenosni radio prijemnik sa ugra\u0111enim kasetnim audio snima\u010dem i reproduktorom oznake KC-2435 iz 1970-tih godina. Radi se o ure\u0111aju japanske proizvodnje uvezen u Njema\u010dku pod robnom markom “Anita audio”. Robne marke Anita, Anitech, Anitone i Kansai referiraju se na tvornice potro\u0161a\u010dke elektronike u Osaki (Japan) i Seulu (Koreja), a od 1990. godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":19455,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":{"0":"post-19454","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-radio","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/anita_kc2435_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19454"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19476,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19454\/revisions\/19476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}