![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/itt_schaub_lorenz_rc500a_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka ITT Schaub-Lorenz vu\u010de korijene iz 1870-tih godina kada je Carl Lorenz (1844. \u2013 1889.) otvorio u Berlinu radionu i trgovinu za proizvode vezane uz elektri\u010dnu rasvjetu. Od 1880. godine poslovanje je pro\u0161ireno na podru\u010dje telegrafa (C. Lorenz Telegraphenbauanstalt), od 1893. godine na podru\u010dje telefona, a od 1898. godine na podru\u010dje pisa\u0107ih strojeva. Godine 1906. tvrtka se registrirala kao javno trova\u010dko poduze\u0107e C. Lorenz AG. Tijekom 1. svjetskog rata tvrtka je postala glavni dobavlja\u010d telefonske i telegrafske opreme za njema\u010dku vojsku, a tako\u0111er je u\u0161la i u podru\u010dje radija. Nakon rata tvrtka C. Lorenz AG se okrenula proizvodnji komercijalnih ku\u0107nih radija, elektronskih cijevi te oda\u0161ilja\u010da i komunikacijskih ure\u0111aja za zrakoplove.<\/p>\n Tijekom 1930. godine dionice tvrtke C. Lorenz AG kupila je tvrtka Standard Elektrizit\u00e4tsgesellschaft koja je bila podru\u017enica ameri\u010dke korporacije ITT (International Telephone and Telegraph), no C. Lorenz AG je kao nastavila dalje samostalno poslovati kao podru\u017enica tvrtke ITT. U 1930-tim godinama tvrtka je razvila novi tip radio-navigacijskog sustava za zrakoplove (Lorenz beam) te patentirala feritnu antenu koja se po\u010dela koristiti u ve\u0107ini ku\u0107nih radio prijemnika.<\/p>\n Tijekom 2. svjetskog rata C. Lorenz AG opet postaje zna\u010dajan dobavlja\u010d elektroni\u010dke opreme za njema\u010dku vojsku. To je uklju\u010divalo proizvodnju elektronskih cijevi, radara, radio ure\u0111aja, audio snima\u010da te ure\u0111aja za \u0161ifriranje teleprinterskog prometa naziva Schl\u00fcssel-Zusatz (SZ), poznat i kao Lorenzov stroj za \u0161ifriranje koji je bio pobolj\u0161ana ina\u010dica Enigme. Godine 1940. Lorenz je kupio tvrtku G. Schaub Apparatebau-Gesellschaft koja je prete\u017eno proizvodila cijevne prijemnike. Nakon rata neke tvornice tvrtke su zatvorene, one u Isto\u010dnoj zoni je preuzeo Sovjetski Savez, a sjedi\u0161te Lorenza je preseljeno u Stuttgart. Ve\u0107 u 1950-tim godinama tvrtka C. Lorenz AG se sna\u017eno oporavila na svim podru\u010djima proizvodnje (elektronske cijevi, elektri\u010dni strojevi, \u017ei\u010dna i radio komunikacijska oprema i ure\u0111aji, radio i televizijski prijemnici).<\/p>\n Godine 1954. robna marka radijskih i televizijskih ure\u0111aja promijenjena je u Schaub-Lorenz. Godine 1958. C. Lorenz AG prestaje postojati kao samostalna tvrtka. ITT je reorganizirao svoje poslovanje u Njema\u010dkoj spajanjem tvrtki Lorenz, Standard Elektrizit\u00e4tsgesellschaft i nekoliko drugih u novu tvrtku pod nazivom Standard Elektrik Lorenz (SEL). Naziv Schaub-Lorenz zadr\u017ean je kao robna marka za potro\u0161a\u010dku elektroniku do 1979. godine, a robna marka ITT Schaub-Lorenz zatim se nastavila koristiti do 1987. godine.<\/p>\n Godine 1961. ITT je tako\u0111er postala glavni dioni\u010dar tvrtke Graetz. Godine 1987. SEL, do tada iznimno raznolika tvrtka, spojila se s francuskim tvrtkama Compagnie G\u00e9n\u00e9rale d’Electricit\u00e9 i Alcatel, pri \u010demu je nova tvrtka bila poznata jednostavno kao Alcatel, a njema\u010dki dio poznat kao Alcatel SEL AG. Alcatel je na kraju poslovanje ranije tvrtke Lorenz (ITT audio-video electronics) prodao finskoj tvrtki Nokia-Graetz GmbH. Nokia nije vi\u0161e koristila za\u0161titni znak Schaub-Lorenz, a nakon 15-tak godina odustala je i od proizvodnje potro\u0161a\u010dke elektronike kako bi se u potpunosti usredoto\u010dila na mobilne telekomunikacije. Prava na robnu marku Schaub-Lorenz naknadno su prodana 1999. godine i koristila su se uglavnom za ku\u0107anske aparate.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio-kasetofon ITT Schaub-Lorenz RC 500 bazira se na ukupno 22 tranzistora, od \u010dega je njih \u0161est u krugu AM\/FM prijemnika, \u010detiri su za izlazno audio poja\u010dalo, sedam tranzistora je za kasetofonska poja\u010dala (pretpoja\u010dalo, korekcijsko poja\u010dalo, poja\u010dalo za snimanje, ALC), jedan radi u krugu VF bias oscilatora, jedan je za kontrolnu lampicu stanja napona napajanja, a preostala tri su za regulaciju i stabilizaciju brzine vrtnje elektromotora. Svi tranzistori su silicijski (\u0161to je prili\u010dno napredno za ure\u0111aje iz sredine 1970-tih godina), osim T501 (2SB370) u krugu regulatora brzine vrtnje elektromotora koji je PNP germanijski.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n AM\/FM prijemnik sa \u0161est tranzistora mo\u017eemo nazvati osnovnim modelom tranzistorskog prijemnika iz 1970-tih godina kakav se naj\u010de\u0161\u0107e ugra\u0111ivao u jeftinije stolne (prijenosne) ali i baterijske d\u017eepne prijemnike.<\/p>\n U FM tuneru tu naj\u010de\u0161\u0107e rade dva tranzistora, jedan kao ulazno VF poja\u010dalo (T1), a drugi kao lokalni oscilator i ujedno mje\u0161a\u010d za \u0161to se koristi termin samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d (T2). Sa prvog MF transformatora L10 se dobiva MF na 10,7 MHz koja se dalje poja\u010dava na tri stupnja selektivnog MF poja\u010danja (T3, T4 i T5). Poja\u010dana MF se frekvencijski demodulira na ratio detektoru (L14, D4, D5). Napon sa ratio detektora koristi se za automatsku kontrolu frekvencije (AFC) preko varikap diode D1. Napon za automatsku regulaciju poja\u010danja (AGC) pak se uzima sa tre\u0107eg MF transformatora (L12) i ispravlja preko diode D2. Kako bi AGC bila \u0161to u\u010dinkovitija njome se istovremeno djeluje na poja\u010danje RF poja\u010dala te prvog i drugog stupnja MF poja\u010danja. \u010cesto u shemama poja\u010dala vidimo diode spojene paralelno LC krugovima MF transformatora (D8, D3). Tim diodama se limitira amplituda VF napona i time sprje\u010dava preuzbuda poja\u010dala sa svim negativnim efektima koja ista nosi (izobli\u010denja, samooscilacije, pogor\u0161anje odnosa signal\/\u0161um i drugo). Dioda D8 u FM MF krugu svojim limiterskim (kliper) svojstvima tako\u0111er pospje\u0161uje potiskivanje amplitudne modulacije pri FM prijemu.<\/p>\n AM tuner se bazira na jednom tranzistoru (T6) koji obavlja sve tri funkcije tunera: RF poja\u010dalo, lokalni oscilator i mje\u0161a\u010d. Dakle i ovo je samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d. Generalno gledano, osjetljivost i kvaliteta AM i FM tunera mo\u017ee se ocijeniti ve\u0107 po broju ugra\u0111enih tranzistora. Dva tranzistora u FM tuneru i jedan tranzistor u AM tuneru je neki minimum za upotrebljive tunere, no oni sa po tri i vi\u0161e tranzistora su svakako i kvalitetniji tuneri.<\/p>\n Dobivena AM MF na 470 kHz (L15\/L16) se dalje poja\u010dava na dva stupnja selektivnog MF poja\u010danja (T4 i T5). Slijedi diodni AM detektor sa D6, C46, C47, R37 i R38. I kod AM prijemnika se primjenjuje AGC (automatska regulacija poja\u010danja) kako bi demodulatorska dioda D6 radila bez izobli\u010denja. U tu svrhu ona u propusnom smjeru mora dobivati mali prednapon (oko 0,1 V). AGC napon uzima se sa detektorske diode preko RC filtra R40\/C33 kojim se iz amplitude audio signala dobiva proporcionalna vrijednost istosmjernog napona. Tim istosmjernim naponom djeluje se na prednapon baze tranzistora T4 \u010dime se mijenja njegova kolektorska struja, a time i karakteristika poja\u010danja. Dioda D3 spojena izme\u0111u prvog i drugog AM MF transformatora ovdje tako\u0111er ima ulogu neizravne regulacije poja\u010danja, odnosno djeluje kao limiter (kliper) za prevelike amplitude signala koje bi mogle preuzbuditi MF poja\u010dala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Audio NF poja\u010dalo je sa push-pull (protufaznim ili protutaktnim) izlaznim stupnjem bez izlaznog transformatora. Ovakav tip poja\u010dala u na\u0161oj literaturi se naziva nesimetri\u010dno poja\u010dalo u B-klasi. Do sada smo ga vidjeli ugra\u0111enog u radio gramofon National SG-660D<\/a>, radio-kasetofone Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandger\u00e4t<\/a> i Anita audio KC-2435<\/a> te vjerojatno i u neke druge ure\u0111aje. S obzirom da sve \u010de\u0161\u0107e sre\u0107emo ovakav tip poja\u010dala re\u0107i \u0107emo ne\u0161to vi\u0161e o njemu.<\/p>\n Na\u0161e audio poja\u010dalo ima tri stupnja tranzistorskog poja\u010danja gdje je zadnji stupanj push-pull sa dva ista PNP tranzistora (T9 i T10). Ono \u0161to odmah primje\u0107ujemo kod ovog poja\u010dala to je samo jedan audio transformator. Naime, poja\u010dala sa istim tranzistorima u izlaznom push-pull stupnju \u010desto imaju dva transformatora, jedan ulazni (pogonski) za okretanje faze i drugi izlazni za ponovno spajanje dva protufazno poja\u010dana signala u cjeloviti audio signal. Kod na\u0161eg poja\u010dala potpuno izostaje izlazni transformator, a ulazni ima dva odvojena sekundarna namota. Sekundarni namotaji ovdje moraju biti odvojeni jer su baze izlaznih tranzistora na razli\u010ditim istosmjernim naponima prema masi, otud i naziv nesimetri\u010dno poja\u010dalo.<\/p>\n Kod ovakvog poja\u010dala, umjesto preko izlaznog transformatora, zvu\u010dnik na izlazni par tranzistora mo\u017ee biti spojen na slijede\u0107a tri na\u010dina:<\/p>\n Izostavljanje izlaznog transformatora svakako ima neke prednosti jer transformator uvijek unosi neko prigu\u0161enje te harmoni\u010dka i fazna izobli\u010denja. Me\u0111utim, za prvi slu\u010daj spajanja moramo imati simetri\u010dni izvor napajanja, odnosno dupli izvor napajanja, \u0161to u praksi mo\u017ee biti nezgodno (preskupo) posebice kod baterijskog napajanja. Ukoliko pak upotrijebimo balansni spoj nu\u017ena je upotreba elektrolitskog kondenzatora koji je opet sam po sebi nelinearan element te kao takav unosi izobli\u010denja. U spojevima poja\u010dala gdje su zvu\u010dnici vezani preko kondenzatora najvi\u0161e problema nastaje kod prijenosa najni\u017eih audio frekvencija (basova). Kondenzator mora imati dovoljno velik kapacitet tako da i na najni\u017eoj audio frekvenciji njegov otpor jo\u0161 uvijek bude manji od impedancije zvu\u010dnika. Tako\u0111er, serijski spoj kondenzatora i otpora zvu\u010dni\u010dke zavojnice predstavlja zakreta\u010d faze \u0161to na vrlo niskim frekvencijama mo\u017ee preko negativne povratne sprege dovesti do nestabilnosti poja\u010dala.<\/p>\n Izlazna impedancija nesimetri\u010dnog poja\u010dala je relativno niska pa se mo\u017ee izravno spojiti zvu\u010dnik niske impedancije, no naj\u010de\u0161\u0107e su to zvu\u010dnici od 8 \u2126 ili vi\u0161e. Temperaturna stabilizacija izlaznog para tranzistora obi\u010dno se izvodi termistorima, diodama ili otpornicima. U na\u0161em slu\u010daju ista je izvedena diodama D9 i D10.<\/p>\n U stranoj literaturi ovakav tip poja\u010dala se ponegdje naziva SEPP (Single-Ended Push-Pull). U objavi Cijevno stereo PP poja\u010dalo 2 x EL84 objasnili smo da se cijevna poja\u010dala mogu podijeliti na dva osnovna tipa: SE (eng. Single Ended) i PP (eng. Push Pull). Razlika je \u0161to se kod SE poja\u010dala u svim elektronskim cijevima poja\u010dava \u010ditav audio signal (i pozitivne i negativne periode), dok se kod izlaznih stupnjeva PP poja\u010dala u zasebnoj cijevi (ili cijevima) posebno poja\u010davaju pozitivne i posebno negativne periode signala koje se zatim u izlaznom audio transformatoru ponovno spajaju u jedan originalni signal. Ovi pojmovi prenijeli su se i na tranzistorska poja\u010dala s time \u0161to se PP poja\u010dala sa tranzistorima mogu raditi bez stupnja za okretanje faze ako se koristi kombinacija komplementarnih PNP\/NPN tranzistora.<\/p>\n Iz svega je pomalo zbunjuju\u0107i naziv SEPP poja\u010dala jer to istovremeno asocira na oba tipa poja\u010dala, Single-Ended i Push-Pull. Poja\u010dalo je svakako push-pull jer svaki izlazni tranzistor poja\u010dava samo jednu poluperiodu napona. Naziv single-ended ili u drugom slu\u010daju double ended se ovdje zapravo odnosi na na\u010din spajanja zvu\u010dnika izravno na te izlazne tranzistore. U na\u0161em slu\u010daju izlazni tranzistori su spojeni u seriju (kolektor jednog sa emiterom drugog), a zvu\u010dnik se spaja jednim krajem na tu isti to\u010dku, a drugim krajem na napajanje (balansni spoj). S obzirom da su tranzistori i zvu\u010dnik me\u0111usobno povezani na jednu to\u010dku otuda naziv single-ended. Drugi na\u010din spajanja zvu\u010dnika na izlazni push-pull stupanj bez transformatora je posebnom izvedbom zavojnice samog zvu\u010dnika gdje ona ima sredi\u0161nji izvod. Tako sama zavojnica zvu\u010dnika predstavlja izlazni transformator sa sredi\u0161njim izvodom pa se zvu\u010dnik vi\u0161e ne spaja na jednu nego na dvije to\u010dke izlaznih tranzistora. Takvo poja\u010dalo se onda zove DEPP (Double-Ended Push-Pull). U svakom slu\u010daju pojmovi single i double se ovdje ne odnose na broj transformatora ili tip poja\u010dala, nego na na\u010din spajanja zvu\u010dnika na push-pull stupanj bez transformatora.<\/p>\n Kad smo ve\u0107 kod toga, negdje se koristi i oznaka SEPP-OTL, gdje je OTL (Output Transformer-Less) kratica za izlazni stupanj bez transformatora. U praksi se mo\u017ee nai\u0107i na razli\u010dite izvedbe tranzistorskih push-pull stupnjeva bilo u diskretnoj izvedbi ili u obliku integriranog kruga. Masovna upotreba ovakvih stupnjeva je u izradi razli\u010ditih digitalnih (logi\u010dkih) i analognih integriranih krugova. Glede toga spomenuti \u0107emo i termin “Totem Pole” koji se odnosi na tranzistorski komplementarni izlazni push-pull stupanj bez transformatora iz kojeg je nastala TTL tehnologija (Transistor-transistor logic), a kasnije COSMOS (COMplementary Symmetry Metal Oxide Semiconductor), odnodno CMOS (Complementary Metal-Oxide-Semiconductor) tehnologija. Svi ovi nazivi se \u010desto isprepli\u0107u i koriste na razne na\u010dine pa sve mo\u017ee biti pomalo zbunjuju\u0107e (razli\u010diti nazivi se u razli\u010ditim literaturama mogu razli\u010dito definirati). Nama je va\u017eno prepoznati tipove, odnosno kombinaciju tranzistora upotrijebljenih u push-pull stupnju (PNP, NPN, N-MOSFET, P-MOSFET), na\u010din dovo\u0111enja ulaznog ili ulaznih signala, na\u010din odvo\u0111enja izlaznog ili izlaznih signala, na\u010dine izvedbe temperaturne stabilizacije, spojeve za smanjivanje izobli\u010denja, za sprje\u010davanje samooscilacija i sli\u010dno. Glede toga, postoji vrlo puno izvedbi tranzistorskih push-pull poja\u010dala i uvijek se mo\u017ee nai\u0107i na sheme i spojeve koje je te\u0161ko (odmah) u potpunosti razumjeti. Svaki takav spoj, osim \u0161to je odraz tehnologije odre\u0111enog doba, tako\u0111er sa sobom nosi odre\u0111ene prednosti i nedostatke. Tako ni danas ne postoji “savr\u0161eno” push-pull poja\u010dalo nego se odabire najpogodniji spoj s obzirom na mjesto primjene i druge specifi\u010dne zahtjeve.<\/p>\n Izlazno poja\u010dalo u na\u0161em ure\u0111aju (T7-T10) sa napajanjem 7,5 V i zvu\u010dnikom impedancije 8 \u2126 mo\u017ee isporu\u010diti najvi\u0161e do cca 0,8 W muzi\u010dke snage.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Neki zvu\u010dnici imaju tri izvoda sa zvu\u010dni\u010dke zavojnice, odnosno uz dva krajnja izvoda imaju i sredi\u0161nji izvod. Tako je zavojnica zvu\u010dnika slu\u017eila ujedno kao izlazni transformator push-pull poja\u010dala. Kod na\u0161eg zvu\u010dnika to nije slu\u010daj i sredi\u0161nje lemno mjesto je zapravo samo spoj sa masom tijela zvu\u010dnika preko kojeg se ostvaruje spoj sa masom poja\u010dala i ostatka sklopova (\u0161asije).<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elementi s oznakom HV10 (\u0161to bi trebala biti kratica za H<\/strong>itachi V<\/strong>aristor) su zapravo germanijski PNP NF tranzistori kojima su izvodi baze i kolektora spojeni zajedno. To je onda elektri\u010dki gledano dioda pa je tako i nacrtano na shemi.<\/p>\n Za temperaturnu stabilizaciju tranzistora u push-pull stupnjevima poja\u010dala u po\u010detku su se koristili termistori (NTC). Od sredine 1970-tih godina umjesto termistora sve vi\u0161e se koriste silicijske diode ili tranzistori u spoju dioda koji tako\u0111er djeluju kao temperaturno ovisni otpornici u krugu za osiguranje prednapona baze izlaznih tranzistora. Za razliku od dioda, tranzistori spojeni kao diode imaju vrlo niske struje curenja u nepropusnom smjeru. Obi\u010dno se koriste u tzv. “strujnim zrcalima” kako bi se osigurala preslika struja koja te\u010de kroz izlazne tranzistore na struju kroz regulacijski element. PN prijelaz izlaznih tranzistora i PN prijelaz dioda ili tranzistora za regulaciju su sli\u010dnog karaktera \u0161to se ti\u010de otporno-temperaturne karakteristike pa se na taj na\u010din posti\u017ee dobra temperaturna kompenzacija. Za najbolje rezultate dioda ili tranzistor za temperaturnu stabilizaciju (regulaciju) mora biti termi\u010dki vezan uz izlazni tranzistor kojeg regulira.<\/p>\n \u010cini se nelogi\u010dno za na\u0161 ure\u0111aj iz sredine 1970-tih godina da se maksimalno \u0161tedi na tranzistorima za VF i NF sklopove, a onda se dva utro\u0161e na temperaturnu stabilizaciju umjesto jeftinije diode ili termistora. Mislim da sam jednom negdje pro\u010ditao podatak da su proizvo\u0111a\u010di tranzistora izdvajali lo\u0161ije primjerke tranzistora u proizvodnji (npr. suvi\u0161e velika preostala struja) te ih ozna\u010davali i prodavali po jeftinijoj cijeni upravo za opisanu namjenu gdje te karakteristike nisu od zna\u010daja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kasetofon ima vlastito audio poja\u010dalo kojeg \u010dini pretpoja\u010dalo sa T101, korekcijsko poja\u010dalo sa T102 i T103, te izlazno poja\u010dalo za snimanje sa T104 i T105. Tako se kod reprodukcije signal sa magnetske glave vodi na T101, zatim na T102 i T103, te nakon toga na izlazno audio poja\u010dalo T7-T10. Kod snimanja signal sa mikrofona prolazi kroz serijski vezana poja\u010dala T101-T105 odakle se dovodi na magnetsku glavu. Frekvencijska korekcija poja\u010dala sa T102 i T103 ostvarena je negativnom povratnom spregom preko RC elemenata R124, C116, R125, C115, R118 i R117.<\/p>\n Prilikom snimanja radi krug automatske kontrole nivoa signala za snimanje. To je povratna veza gdje se audio signal sa izlaza poja\u010dala (kolektor T105) ispravlja diodama D101 i D102, a tim naponom se onda regulira izlazna impedancija tranzistora T107 i T108. Tranzistor T108 tako predstavlja promjenjivo optere\u0107enje (impedanciju) na izlazu iz pretpoja\u010dala sa T101 \u010dime se automatski regulira amplituda signala za daljnje poja\u010danje.<\/p>\n VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju se bazira na tranzistoru T106 i transformatoru Tr101. Sa sklopkom S102 uklju\u010duje se kondenzator C130 \u010dime se onda malo promijeni frekvencija oscilatora, sa 57 na 54 kHz. Ovo se koristi za izbjegavanje interferencije izme\u0111u harmoni\u010dkih frekvencija VF oscilatora kasetofona i frekvencija oscilatora radio prijemnika prilikom snimanja programa sa AM radio prijemnika. Elektrolitski kondenzator\u00a0 C129 slu\u017ei za postepeno prigu\u0161enje rada VF oscilatora nakon isklju\u010divanja napajanja istog, kako ne bi do\u0161lo do pojave zaostalog magnetiziranja kasetofonske glave. Amplituda VF signala za brisanje je 36-48 V, a amplituda Vf signala za predmagnetizaciju kod snimanja (bias) je 40-60 mV.<\/p>\n Krug za regulaciju brzine elektromotora kasetofona (T501, T502 i T503) osigurava konstantnu brzinu vrtnje s obzirom na promjenu napona napajanja, promjenu temperature i promjenu optere\u0107enja elektromotora. T502 i T503 su senzorski tranzistori, a T501 je izlazni serijski vezan regulatorski tranzistor koji kontrolira napon prema elektromotoru. Kao senzorski elementi promjene napona i temperature slu\u017ee diode D501 i 502 i termistor HL501.<\/p>\n Tranzistor T801 je u krugu indikacije visine napona napajanja preko \u017earuljice 6 V \/ 30 mA.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Prvo tipkalo BATT. slu\u017ei za indikaciju stanja baterije (napajanja) preko svjetlosti \u017earuljice ugra\u0111ene u samo tipkalo (ispod \u017eute prozirne plastike). Druge kontrole su one osnovne koje susre\u0107emo kod svakog radio-kasetofona.\u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a>Dio plo\u010dice sa elementima izlaznog poja\u010dala. Dolje su dva tranzistora 2SC458 u plasti\u010dnom ku\u0107i\u0161tu (pretpoja\u010dalo i driver), slijedi transformator za dobivanje dva protufazna signala (okreta\u010d faze), zatim dvije diode HV10 za temperaturnu stabilizaciju i na hladilu izlazni push-pull tranzistori 2SB534.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pinch roller sa Capstanom, kombinirana glava za reprodukciju\/snimanje i glava za brisanje. Iako je mehanizam sav pra\u0161njav, a pogonska gumica je propala od starosti, \u010dini se da ovaj kasetofon nije prevrtio puno kaseta.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica regulatora brzine elektromotora kasetofona.<\/span><\/em><\/p>\n
\n