![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/stern_dynamic_2030_28.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Oznaka RFT (njem. Rundfunk und Fernmelde Technik ili kasnije Repr\u00e4sentant Fortschrittlicher Technik) je za\u0161titni znak (logotip) udru\u017eenja svih proizvo\u0111a\u010da razli\u010dite radio, TV, telekomunikacijske, mjerne i sli\u010dne elektroni\u010dke opreme u biv\u0161oj DDR koje je osnovano 1946. godine. Isto tako dr\u017eavno poduze\u0107e VEB (njem. Volkseigene Betrieb) bio je pravni oblik industrijskih i uslu\u017enih poduze\u0107a u sovjetskoj okupacijskoj zoni i kasnije u DDR-u sve do kraja postojanja te dr\u017eave. Stoga se na elektroni\u010dkim proizvodima porijeklom iz biv\u0161eg DDR-a \u010desto nalaze i te op\u0107enite oznake nacionaliziranih grupa poduze\u0107a RFT i VEB.<\/p>\n Proizvodnja radio prijemnika i opreme u DDR-u bila je centralno kontrolirana u kombinatu VEB Stern-Radio Berlin kao krovnoj organizaciji. Tijekom vremena kombinat je uklju\u010divao razli\u010dite pogone, a od oko 1970. do kraja DDR-a bilo je ukupno \u010detiri pogona koji su se bavili cjelokupnom proizvodnjom radijskih prijamnika:\u00a0 VEB Stern-Radio Berlin, VEB Stern Radio Sonneberg, VEB Stern-Radio Rochlitz i VEB Stern-Radio Sta\u00dffurt.<\/p>\n Zgrada u kojoj se nalazila tvornica Stern-Radio u Berlinu izgra\u0111ena je 1913. godine za tvornicu kugli\u010dnih le\u017eajeva Augusta Riebe GmbH. Od 1920. godine tvornicu preuzimaju novi vlasnici i proizvodna se nastavlja pod imenom \u201cRaspe i Riebe\u201d. Ova tvornica je tijekom 2. svjetskog rata bila uklju\u010dena u ratnu industriju, te je izme\u0111u ostalog proizvodila spremnike goriva za tenkove i zrakoplove, komponente i upravlja\u010dke module za njema\u010dke krstare\u0107e rakete (oru\u017eje odmazde) te radiotehniku za zrakoplove.<\/p>\n Nakon rata tvornicu Raspe i Riebe preuzima Opta-Radio AG i pokre\u0107e proizvodnju elektronskih cijevi. Godine 1948. u istoj tvornici osnovana je tvrtka Phonetika Radio GmbH za proizvodnju elektronskih cijevi i radio ure\u0111aja. Nakon eksproprijacije, tvornica se od 1950. zvala VEB Phonetika Radio i bila je dio udru\u017eenja dr\u017eavnih poduze\u0107a VVBB. Tvornica je stavljena pod kontrolu VVB Elektroindustrie i ve\u0107 je imala robnu marku RFT. Godine 1951. naziv je promijenjen u VEB Stern-Radio Berlin. Tijekom 1957. godine tvornica je po\u010dela proizvoditi i televizore, me\u0111utim od 1962. godine proizvodnja je ograni\u010dena samo na tranzistorske radio prijamnike. Proizvodnja radio-kasetofona zapo\u010dela je 1972. godine u suradnji sa drugim njema\u010dkim elektroni\u010dkim poduze\u0107ima. Nakon 1979. godine proizvode se Hi-Fi sustavi i prijenosni stereo radio snima\u010di. Tijekom 1986. godine nabavljeni su moderni strojevi za monta\u017eu i elektroni\u010dke komponente iz Japana i SAD-a kako bi se odgovorilo zahtjevima tr\u017ei\u0161ta i konkurenciji. Me\u0111utim, 1990. godine tvornica u Berlinu je zatvorena, a svih 3300 zaposlenika ostalo je bez posla.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 primjerak radio prijemnika Stern-dynamic 2030 je do\u0161ao bez gumbi (poklopaca) kontrola, sa potrganom antenom i izlupanom prednjom aluminijskom maskom. Ipak, ostatak ku\u0107i\u0161ta je dobro o\u010duvan jednako kao i unutra\u0161nje komponente ure\u0111aja. Prijemnik pokriva \u010detiri radio frekvencijska opsega:<\/p>\n Ranije serije ovog tipa radio ure\u0111aja mogu imati skra\u0107enu kratkovalnu (5,9-6,2 MHz) i UKV skalu (87,5-100 MHz). Specifi\u010dnost ovih modela pak je kontrola naziva KW-LUPE (kratkovalno pove\u0107alo).<\/p>\n Na kratkom valu (3-30 MHz) emitira veliki broj razli\u010ditih komercijalnih, amaterskih, slu\u017ebenih i drugih radio postaja. Ovisno o lokaciji i tipu oda\u0161ilja\u010da emisije mogu biti na razli\u010ditim frekvencijama i zauzimati razli\u010dite \u0161irine pojasa, a oda\u0161ilja\u010di mogu biti i vrlo velikog dometa. Stoga na kratkom valu \u010desto hvatamo veliki broj razli\u010ditih postaja sa razli\u010ditim ja\u010dinama signala unutar relativno uskog frekvencijskog opsega. Kako bi u toj gu\u017evi uvijek mogli izdvojiti i \u0161to \u010di\u0161\u0107e slu\u0161ati samo jednu \u017eeljenu postaju trebamo imati prijemnik \u0161to ve\u0107e selektivnosti i poja\u010danja, sa dobro filtriranim i po mogu\u0107nosti podesivim propusnim opsezima i sa \u0161to finijom rezolucijom bira\u010da postaja. Za komercijalne radio prijemnike bi bilo vrlo skupo ugra\u0111ivati sve ove opcije, no jedna od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih je takozvano “kratkovalno pove\u0107alo”.<\/p>\n Kratkovalno pove\u0107alo nije ni\u0161ta drugo nego dodatni promjenjivi element titrajnog kruga lokalnog oscilatora (kondenzator, zavojnica ili potenciometar za upravljanje varikap diodom) kojim se dodatno fino uga\u0111a to\u010dna prijemna frekvencija, nakon \u0161to je prethodno pribli\u017eno namje\u0161tena glavnim gumbom bira\u010da postaja prijemnika. Time se svakako lak\u0161e ugoditi na to\u010dnu prijemnu frekvenciju, no ova funkcija najvi\u0161e poma\u017ee ako hvatamo dva oda\u0161ilja\u010da na vrlo bliskim frekvencijama, a \u017eeljeni oda\u0161ilja\u010d uz to ima puno slabiji signal od ne\u017eeljenog. Tu je potrebno vrlo precizno uga\u0111anje da se \u0161to vi\u0161e potisne jaki ne\u017eeljeni oda\u0161ilja\u010d u blizini \u017eeljene prijemne postaje.<\/p>\n Kod komercijalnih radio prijemnika frekvencijske skale su uglavnom relativno kratke, podjele na skalama su grube, spregnuti mehani\u010dki sistemi promjenjivog kondenzatora, gumba bira\u010da i skale imaju nisku redukciju vrtnje pa je fino namje\u0161tanje frekvencije (reda desetak kHz) prakti\u010dno nemogu\u0107e jer ve\u0107 minimalni pomak bira\u010da postaja uzrokuje relativno veliku promjenu frekvencije. Ovaj problem je to izra\u017eeniji \u0161to \u017eelimo imati \u0161iru kratkovalnu skalu na prijemniku.<\/p>\n Stoga se kod nekih prijemnika kratki val razdjeljuje na vi\u0161e frekvencijskih opsega, a kod nekih se koristi dodatna “razvu\u010dena skala”. Tako smo ve\u0107 kod nekoliko prijemnika (npr. RIZ RAMA 4100<\/a>) \u00a0vidjeli dvije kratkovalne skale, jedna raspona 5,9 \u2013 6,2 MHz i druga raspona 5,9 \u2013 12,1 MHz. Na prvi pogled se \u010dini nelogi\u010dno imati dva preklapaju\u0107a opsega, no ovaj 5,9 \u2013 6,2 MHz je zapravo “KV pove\u0107alo” i u tom opsegu je to\u010dno uga\u0111anje na prijemnu postaju dvostruko lak\u0161e. Problem je \u0161to je takvim pove\u0107alom obuhva\u0107en samo dio od ukupnog prijemnog KV opsega.<\/p>\n U slu\u010daju radio prijemnika Stern-dynamic 2030 je taj problem rije\u0161en ugradnjom dodatne promjenjive zavojnice sa vanjskom kontrolom (L19) u krugu lokalnog oscilatora za KV podru\u010dje. Ovom zavojnicom se grubo namje\u0161tena frekvencija u cijelom prijemnom KV opsegu mo\u017ee dodatno fino ugoditi u rasponu nekoliko stotina kHz.<\/p>\n Da bi namje\u0161tanje na \u017eeljenu frekvenciju bilo jo\u0161 vi\u0161e olak\u0161ano gumb za biranje postaja je opremljen malom ru\u010dicom koja olak\u0161ava vrtnju. Tako\u0111er, ispod skale se nalazi \u0161est pomi\u010dnih markera u crvenoj i zelenoj boji kojima se mogu ozna\u010diti pozicije jednom prona\u0111enih favoritnih radio postaja na skali.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio prijemnik Stern-dynamic 2030 je \u010disti tranzistorski ure\u0111aj i ukupno sadr\u017ei svega devet tranzistora. Ovo nije neuobi\u010dajeno za jeftine tranzistorske prijemnike iz sredine 1970-tih godina i ve\u0107 smo se nekoliko puta uvjerili da se elektroni\u010dke sheme prenosivih radio prijemnika \u010desto ne razlikuju puno od onih u malim d\u017eepnim prijemnicima. Veli\u010dini ku\u0107i\u0161ta ovdje najvi\u0161e doprinose elementi za mre\u017eno napajanje, prostor za baterije, veliki zvu\u010dnik, ve\u0107e skale sa mehanizmom bira\u010da te standardne veli\u010dine MF transformatora, feritnih antena i promjenjivih kondenzatora. Zbog velikih zvu\u010dnika i ve\u0107eg ku\u0107i\u0161ta koje djeluje kao zvu\u010dna kutija, zvuk sa stolnih ili prijenosnih radio ure\u0111aja je puno ugodniji nego kod d\u017eepnih prijemnika iako su izlazna audio poja\u010dala kod oba tipa ure\u0111aja vrlo sli\u010dna. Tako\u0111er, zbog ve\u0107e skale i finije redukcije okretanja mehanizma bira\u010da postaja te du\u017eih antena, biranje postaja i kvaliteta prijema su bolji kod stolnih radio prijemnika iako im AM\/FM tuneri elektroni\u010dki nisu nu\u017eno bolji od onih u d\u017eepnim prijemnicima.<\/p>\n FM tuner kod prijemnika Stern-dynamic 2030 standardno sadr\u017ei dva tranzistora, jedan radi kao ulazno VF poja\u010dalo (T401), a drugi kao lokalni oscilator i ujedno mje\u0161a\u010d za \u0161to se koristi termin samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d (T402). Uo\u010davamo varikap diodu D402 u krugu lokalnog oscilatora FM tunera koja slu\u017ei za automatski kontrolu frekvencije (AFC), a napon za AFC regulaciju se dobiva sa FM ratio detektora preko R25 i L002 i limitiran je anti-paralelno spojenim diodama D9 i D10. Sa prvog FM MF transformatora L404 se dobiva MF na 10,7 MHz koja se dalje poja\u010dava na MF poja\u010dalu sa tranzistorom T1. Slijede\u0107i stupanj MF poja\u010danja je aperiodski sa tranzistorima T2 i T3. Ovakve izvedbe MF poja\u010dala obja\u0161njavali smo kod prijemnika Sokol 403<\/a>, Sanyo RP 1280<\/a>, Stern Sensomat 3000<\/a> i Universum CTR 1191U<\/a>. Poja\u010dana MF preko transformatora Fi3 vodi se na ratio-detektor (D3, D4) gdje se vr\u0161i FM demodulacija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U AM tuneru tranzistor T1 radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d. Dobivena MF na 455 kHz se zatim poja\u010dava na aperiodskom stupnju sa T2 i T3, a potrebna selektivnost se posti\u017ee MF transformatorom Fi2 i kerami\u010dkim filtrom PF1 na ulazu u poja\u010dalo i MF transformatorom Fi4 na izlazu iz poja\u010dala. AM demodulacija se vr\u0161i na diodi D5 i pripadaju\u0107im RC elementima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Audio poja\u010dalo sadr\u017ei dva stupnja tranzistorskog poja\u010danja u RC vezi (T4 i T5) te komplementarni izlazni stupanj sa T6 i T7 (push-pull) tako da je \u010ditavo poja\u010dalo izvedeno bez transformatora. Upotrijebljen je komplementarni par germanijskih tranzistora AC187\/AC188 tako da uz napon napajanja od 9 V mo\u017eemo o\u010dekivati do 1 W izlazne snage.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za temperaturnu stabilizaciju izlaznih tranzistora ugra\u0111en je termistor R43. Prednapon baza izlaznih tranzistora pode\u0161ava se trimer potenciometrom R41, a isti je postavljen i silicijskom diodom D7. Ova dioda omogu\u0107uje protok male struje kroz izlazne tranzistore i kada oni nisu pobu\u0111eni ulaznim audio signalom (push-pull) \u010dime se radna to\u010dka pomi\u010de u AB-klasu i smanjuje se crossover izobli\u010denje. Dioda tako\u0111er poma\u017ee temperaturnoj stabilizaciji izlaznih tranzistora. Kondenzator C56 i otpornici R38 i R39 slu\u017ee za osiguranje simetri\u010dne pobude oba izlazna tranzistora jer nejednake pozitivne i negativne amplitude izlaznog signala uzrokuju harmoni\u010dka izobli\u010denja. To je tzv. butstrep (bootstrap) spoj gdje se dovo\u0111enjem napona preko kondenzatora C56 znatno pove\u0107ava dinami\u010dko optere\u0107enje tranzistora T5 i prakti\u010dno cijela izmjeni\u010dna kolektorska struja te\u010de prema bazi tranzistora T7. Time se tranzistor T7 za pozitivne amplitude pobu\u0111uje do iste amplitude kao i tranzistor T6 za negativne amplitude. Bez toga butstrep kruga ne bi se nikako moglo posti\u0107i da T7 bude pobu\u0111en do razine da prakti\u010dki predstavlja kratki spoj za napon napajanja, kao \u0161to se to posti\u017ee kod T6.<\/p>\n U 1970-tim godinama je razvijeno na stotine elektroni\u010dkih shema jednostavnih audio poja\u010dala za radio prijemnike sa \u010detiri tranzistora, a koja uklju\u010duju komplementarni izlazni par tranzistora AC187\/AC188 ili sa ne\u0161to boljim karakteristikama AC180\/AC181. Razlike u shemama su u na\u010dinu izvedbe temperaturne stabilizacije izlaznih tranzistora (termistor, emiterski otpornici, diode, tranzistor) zatim u na\u010dinu izvedbe negativne povratne sprege te u na\u010dinu kompenziranja nesimetri\u010dnosti i pojave istosmjerne komponente u izlaznom signalu. S obzirom da se radi o jednostavnim poja\u010dalima male snage (tipi\u010dno do 3 W) za komercijalne ure\u0111aje te\u017ei se \u0161to jeftinijoj shemi sa \u0161to manje upotrijebljenih elemenata. Tako svaka od izvedbi ima svoje prednosti i nedostatke, no generalno gledano se uvijek dobivaju podjednaki rezultati, a sheme su se s vremenom prilago\u0111avale najvi\u0161e prate\u0107i razvoj i cijene proizvodnje dostupnih elektroni\u010dkih komponenti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Priklju\u010dnice za vanjsku antenu, vanjski zvu\u010dnik, mikrofon ili audio komponentu bez vlastitog poja\u010dala te za mre\u017eno napajanje.<\/em><\/span><\/p>\n
\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>8 \u2126 je minimalna impedancija zvu\u010dnika za komplementarna poja\u010dala sa germanijskim tranzistorima bez transformatora. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>FM tuner smje\u0161ten je u blok uz zajedni\u010dki promjenjivi kondenzator bira\u010da postaja za AM i FM frekvencijske opsege.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Promjenjivi kondenzator i elementi mehani\u010dke sprege bira\u010da postaja.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plava pravokutna komponenta je AM MF filtar za 455 kHz.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mehanizam kratkovalnog pove\u0107ala (KW-LUPE). To je u osnovi promjenjiva zavojnica kojoj se induktivitet mijenja uvla\u010denjem ili izvla\u010denjem feritne jezgrice unutar zavojnice na kalemu. \u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Silicijski tranzistor SC 207 za prvi stupanj audio poja\u010danja (slika lijevo) i silicijske diode SAY 20 u krugu limitera za AFC napon (slika desno).<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a>Komplementarni izlazni stupanj sa germanijskim tranzistorima AC187\/AC188. Lijevo od njih na plo\u010dici se uo\u010dava termistor za temperaturnu stabilizaciju istih. <\/span><\/em><\/p>\n
\n