![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/grundig_rtv1040_hifi_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno. Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i radio satova s digitalnom budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom VoiceOffice mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car InterMedia System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RTV 1040 Q Hi-Fi (Quadro) je kombinacija vrlo kvalitetnog AM\/FM tunera i sna\u017enog poja\u010dala (4 x 40 W) sa mogu\u0107nosti mono, stereo i kvadrofonske reprodukcije zvuka. Ure\u0111aj je dimenzija 61x33x15 cm i te\u017eine gotovo 16 kg. Isporu\u010divao se sa \u010detiri Audiorama 4000 (Globe) samostoje\u0107a zvu\u010dnika. U vrijeme kada se proizvodio to je bio jedan od najnaprednijih radio\/audio sustava u komercijalnoj ponudi sa cijenom od 1650 DEM \u0161to je tada vrijedilo kao danas 3000 eura.<\/p>\n Prijemnik pokriva \u010detiri frekvencijska opsega:<\/p>\n UKW\/FM prijemnik ima mogu\u0107nost memoriranja do osam frekvencija (kanala, radio postaja), a prebacivanje se vr\u0161i pomo\u0107u tipki osjetljivih na dodir. Automatska kontrola frekvencije (AFC) se mo\u017ee uklju\u010diti ili isklju\u010diti po \u017eelji. Ugra\u0111ena je elektroni\u010dka sklopka za uti\u0161avanje pozadinskog \u0161uma kada se tra\u017ee FM radio postaje (tipka STILL – Stillabstimmung).<\/p>\n RTV 1040 ima ugra\u0111ena \u010detiri jednaka audio poja\u010dala od kojih svako mo\u017ee isporu\u010diti 2 x 40 W muzi\u010dke snage, odnosno 2 x 25 W nominalne (sinusne) snage na zvu\u010dnicima impedancije 4 \u2126. Poja\u010dala mogu raditi u mono, stereo ili kvadrofonskoj tehnici reprodukcije audio signala.<\/p>\n U stereo na\u010dinu se sa \u010detiri poja\u010dala mogu koristiti dva neovisna stereo izlaza tako da je po potrebi mogu\u0107e ozvu\u010diti paralelno dvije prostorije sa stereo zvukom. Pri tome se kontrole glasno\u0107e, balansa i boje zvuka mogu zasebno podesiti za svaku prostoriju.<\/p>\n Kvadrofonski sistem koristi \u010detiri jednaka zvu\u010dnika obi\u010dno ravnomjerno raspore\u0111ena u \u010detiri kuta prostorije koja se ozvu\u010dava. To je najraniji oblik surround zvuka za \u0161iroku komercijalnu primjenu. Prvi sistemi sa 4-kanalnim zvukom za profesionalne glazbene studije razvijeni su jo\u0161 u 1950-tim godinama, a uvo\u0111enje ovog vi\u0161ekanalnog audio sistema za \u0161iroku primjenu krenulo je po\u010detkom 1970-tih godina. Odmah \u0107emo re\u0107i da kvadrofonski sistem nije do\u017eivio veliki komercijalni uspjeh zbog vi\u0161e problema. Jedan od njih je svakako bila visoka cijena jer su potrebni audio ure\u0111aji koji podr\u017eavaju \u010detiri zapisa, dodatni zvu\u010dnici, dodatni kanali poja\u010dala, a za gramofonske plo\u010de i dodatni demodulatori\/dekoderi za izdvajanje 4-kanalnog zvuka. U to doba su ve\u0107 i bolji stereo sustavi bili prili\u010dno skupi, a generalno gledano kvadrofonija i nije donijela neki revolucionarni pomak u reprodukciji muzi\u010dkih audio zapisa. Audiofili jednostavno nisu bili skloni bacati svoje skupe stereo sustave u sme\u0107e da bi ih zamijenili novim kvadrofonskim sustavima.<\/p>\n Drugi problem sa kvadrofonijom je bio u kvaliteti zapisa na \u010detiri staze i u kompatibilnosti takvog medija sa mono i stereo audio sistemima. Dodavanje vi\u0161e staza audio zapisa na magnetsku traku zna\u010di njihovu manju \u0161irinu, a time i manju kvalitetu zapisa sa vi\u0161e \u0161umova. U to doba je najpopularniji medij za zvuk bila gramofonska plo\u010da, a moduliranje dva dodatna kanala na plo\u010de koje se reproduciraju preko normalnih stereo zvu\u010dnica opet sa sobom donosi probleme sa kvalitetom zvuka i kompatibilnosti, a \u0161to je najgore potrebno je kupovati skupe demodulatore\/dekodere i gramofonske igle\/zvu\u010dnice da se iz 2-kanalnog stereo zapisa izdvoje i dva dodatna zapisa. Tek u 1990-tim godinama uvo\u0111enjem digitalnih audio i video zapisa te popularnih “ku\u0107nih kina” za\u017eivjeli su vi\u0161ekanalni surround sistemi za \u0161iri krug korisnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na ure\u0111aju Grundig RTV 1040 mo\u017eemo birati izme\u0111u QUADRO DISKRET i QUADRO MATRIX sistema 4-kanalne reprodukcije.<\/p>\n U QUADRO DISKRET sustavu sva \u010detiri kanala ostaju potpuno neovisna jedan o drugom kroz cijeli lanac snimanja i reprodukcije. Po\u010detkom 1970-tih godina su ve\u0107 postojali komercijalni magnetofoni i kasetofoni za izravni zapis i reprodukciju 4-kanalnog audio zapisa, primjerice Grundig CN 1000 HiFi. Magnetske trake i magnetske glave u takvim sustavima podr\u017eavaju istovremeni zapis i \u010ditanje \u010detiri neovisna audio kanala.<\/p>\n Gramofonske plo\u010de, kao tada najpopularniji nosa\u010d zvuka, tako\u0111er su se mogle snimati u tehnici sa \u010detiri kanala. Me\u0111utim, ta \u010detiri kanala se nikako nisu mogla dobiti izravno sa gramofonske zvu\u010dnice koja je uvijek bila stereo – 2 kanala, nego su se koristili posebni sistemi modulacije dva dodatna kanala u postoje\u0107i stereo zapis. Obi\u010dno bi se dva stereo kanala snimala standardno u audio opsegu do 20 kHz, dok se dodatna dva kanala moduliraju u vi\u0161i frekvencijski opseg (20 – 40 kHz). Plo\u010de snimane u 4-kanalnoj tehnici imale su oznaku SQ (Stereo Quadraphonic).<\/p>\n Za reprodukciju svih \u010detiri kanala sa SQ plo\u010da bio je potreban poseban ure\u0111aj za demodulaciju dva kanala snimljena u vi\u0161em (ne\u010dujnom) frekvencijskom opsegu ali i posebne gramofonske igle i zvu\u010dnice koje su mogle raditi na dvostruko vi\u0161im frekvencijama. U prospektima za na\u0161 RTV 1040 preporu\u010da se CD-4 kvadrofonski sustav sa SQ plo\u010de za koji je bilo potrebno dokupiti Grundigov CD-4 demodulator, a kao gramofon predla\u017ee se Garrard Zero 100 SB. Gramofon je naravno morao imati kvalitetnu izvedbu ru\u010dice gdje su se igle i zvu\u010dnice mogle mijenjati te fino pode\u0161avati njihova geometrija i pritisak.<\/p>\n Tako bi tipi\u010dan CD4 sustav visokih performansi uklju\u010divao gramofon sa CD-4 kompatibilnom iglom i zvu\u010dnicom, CD-4 demodulator, 4-kanalno poja\u010dalo i \u010detiri identi\u010dna zvu\u010dnika punog raspona. Neki modeli poja\u010dala\/radio prijemnika iz 1970-tih godina imali su interno ugra\u0111en CD-4 demodulator. Plo\u010de kodirane sa CD-4 sustavom tako\u0111er su bile kompatibilne s konvencionalnim dvokanalnim stereo sustavima. U stereo na\u010dinu rada sva \u010detiri audio kanala mogu se \u010duti preko dva zvu\u010dnika i tu nije potrebna posebna dodatna oprema. CD-4 je samo jedan od sustava kodiranja \u010detiri audio zapisa na gramofonske plo\u010de, a za svaki je sustav bilo potrebno imati drugu opremu.<\/p>\n QUADRO MATRIX sistem, odnosno matri\u010dno dekodiranje je tehnologija gdje se tijekom reprodukcije iz manjeg broja ulaznih audio kanala (obi\u010dno dva stereo kanala) dobiva ve\u0107i broj izlaznih audio kanala (obi\u010dno \u010detiri ili pet). Ovdje treba razlikovati dva sistema. U prvom se originalni vi\u0161ekanalni zapis kodira na manji broj kanala (npr. \u010detiri kanala na dva kanala), a onda se kod reprodukcije iz ta dva kanala ponovno dobivaju originalna \u010detiri kanala. Ova transformacija ne mo\u017ee pro\u0107i bez gubitaka dijela audio informacija i dekodirani kanali nisu posve neovisni. Cilj ove transformacije je dobiti neki efekt prostornosti ili surround zvuka i istovremeno zadr\u017eati prihvatljiv ili \u010dak bolji stereo zvuk. Razvijene su mnoge metode matri\u010dnog kodiranja koje se ozna\u010davaju broj\u010dano, a sama oznaka ukazuje na broj izvornih diskretnih audio kanala te broj kodiranih i dekodiranih kanala. Na primjer, \u010detiri kanala kodirana u dva diskretna kanala i dekodirana natrag u \u010detiri kanala bila bi ozna\u010dena kao 4:2:4.<\/p>\n Drugi matrix sistem je posve umjetno stvaranje dva dodatna audio kanala iz \u010distog ulaznog stereo kanala koji ne sadr\u017ei (nema modulirane) nikakve dodatne informacije za vi\u0161ekanalni zvuk. Ovo je tzv. kvazi-kvadrofonija ili 4D gdje se posebnim tehnikama poku\u0161avaju iz dva postoje\u0107a dobiti jo\u0161 dva dodatna kanala kako bi se dobio efekt ve\u0107e prostornosti zvuka. Najjednostavniji takav sistem smo mogli vidjeti primjerice kod Glazbenog centra Gorenje GC 201 A<\/a>. Tamo su na normalno stereo poja\u010dalo spojena \u010detiri zvu\u010dnika u svojevrsnom kvazi-kvadrofonskom ili Hafler spoju (2:2:4). Ovdje nema nikakvog kodiranja (dva kanala, ostaju dva kanala) ve\u0107 se samo iz ta dva kanala poku\u0161avaju dobiti “dekodirati” jo\u0161 dva kanala. Ti novi kanali mogu nastati kao produkti mije\u0161anja dva originalna kanala, ubacivanjem vremenskih ka\u0161njenja i sli\u010dnim manipulacijama sa izvornim audio signalima. Dobiveni kona\u010dni efekt ovisi o samoj dinami\u010dkoj strukturi originalnih signala i mo\u017ee se dogoditi da vi\u0161e pogor\u0161ava nego pobolj\u0161ava op\u0107u zvu\u010dnu sliku.<\/p>\n U na\u0161 RTV 1040 ugra\u0111en je ne\u0161to napredniji 2:2:4 sistem koji uklju\u010duje poseban elektroni\u010dki sklop (matricu) za generiranje \u010detiri izlazna kanala iz ulaznog stereo kanala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad ve\u0107 opisujemo kontrole na na\u0161em radio prijemniku RTV 1040 spomenimo i preostale dvije: LIN i RAUSCHEN.<\/p>\n Sklopkom LIN (linear\/contour) mo\u017ee se odabrati frekvencijsko-amplitudna karakteristika tijekom pode\u0161avanja glasno\u0107e zvuka. Kod linearne karakteristike sve frekvencije zvu\u010dnog spektra se jednako prigu\u0161uju ili poja\u010davaju kako se smanjuje ili poja\u010dava glasno\u0107a. Me\u0111utim, ljudsko uho nejednakom osjetljivo\u0161\u0107u \u010duje odre\u0111ene frekvencije kad je zvuk tih ili kad je glasan. Tako je na niskim razinama glasno\u0107e ljudsko uho manje osjetljivo na frekvencije u gornjem i donjem zvu\u010dnom spektru dok na visokim razinama glasno\u0107e te razlike prakti\u010dki nestaju. Stoga se kod linearne promjene glasno\u0107e mijenja frekvencijska slika kakvu \u010duje ljudsko uho. Da bi se kompenziralo, uklju\u010duje se frekvencijski filtar “kontura glasno\u0107e” koji pove\u0107ava amplitudu visokih i niskih tonova kako se smanjuje glasno\u0107a zvuka i obrnuto.<\/p>\n Sklopkom RAUSCHEN uklju\u010duje se stereo MPX filtar koji blokira sve pomo\u0107ne komponente stereo signala. To je u prvom redu pilot ton na 19 kHz te pomo\u0107ni stereo kanali u opsegu 23-53 kHz (vidi objavu Clarion Compo Car Stereo G-501<\/a>). Ovaj filtar imaju samo kvalitetni audio ure\u0111aji sa audio-frekvencijskim rasponom do ili iznad 19 kHz dok je kod ve\u0107ine standardnih audio ure\u0111aja, uklju\u010duju\u0107i i komercijalni FM radio, audio opseg standardno ograni\u010den na 50 Hz \u2013 15 kHz (sa strmim gu\u0161enjem iznad 15 kHz) tako da su pilot ton i vi\u0161e frekvencije filtrirane samom karakteristikom poja\u010dala. Poja\u010dala na\u0161eg ure\u0111aja RTV 1040 pak linearno pokrivaju audio opseg 20 Hz – 20 kHz (\u00b1 1,5 dB), a puni propusni opseg poja\u010dala je 5 Hz – 80 kHz. Stoga zaostale visokofrekventne komponente stereo signala koje ostaju nakon stereo dekodiranja (demultipleksiranja) mogu biti problemati\u010dne jer ih poja\u010dalo poja\u010dava zajedno sa korisnim audio signalom \u0161to se lo\u0161e odra\u017eava na ukupni zvuk. Da se ovo izbjegne potrebno je gornju grani\u010dnu frekvenciju poja\u010dala ograni\u010diti na standardnih 15 kHz. Me\u0111utim, u nekim studijskim stereo sistemima radio prijenosa zvuka ne primjenjuje se standard koji ograni\u010dava audio opseg na 15 kHz nego je on maksimalnog Hi-Fi raspona (do 20 kHz). Ovdje je onda potrebno koristiti o\u0161tar band-stop (notch) filtar za pilot frekvenciju 19 kHz i nisko-propusni filtar koji prigu\u0161uje sve frekvencije iznad 20 kHz (pomo\u0107ni stereo kanali). Takav filtar je ugra\u0111en i na sva \u010detiri poja\u010dala ure\u0111aja RTV 1040 i on se prakti\u010dno uklju\u010duje samo kod snimanja stereo signala sa FM radija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2-polne DIN priklju\u010dnice za zvu\u010dnike i slu\u0161alice:<\/p>\n Pritiskom sklopke sa simbolom slu\u0161alica isklju\u010duju se \u010detiri glavna kanalna izlaza i signal dolazi samo na zelene priklju\u010dnice R-ST2 i L-ST2 (kanali za monitoring) i na DIN priklju\u010dnice za slu\u0161alice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio prijemnik Grundig RTV 1040 HI FI je \u010disti tranzistorski ure\u0111aj i sadr\u017ei ukupno 185 tranzistora \u0161to je ogroman broj i vjerojatno ni jedan drugi komercijalni prijemnik iz toga doba nije sadr\u017eavao ni pribli\u017eno toliko tranzistora.<\/p>\n FM prijemnik sadr\u017ei tuner sa tri tranzistora, zaseban za RF poja\u010dalo (T301), lokalni oscilator (T302) i mje\u0161a\u010d (T303). Uga\u0111anje se vr\u0161i varikap diodama u LC krugovima sva tri stupnja (D301-D304). Nakon toga slijede \u010detiri stupnja tranzistorskog MF poja\u010danja (T1005, T1, T2, T3) sa \u010dak deset selektivnih MF transformatora. Za usporedbu, prosje\u010dni komercijalni FM radio prijemnici imaju dva tranzistora u FM tuneru gdje se uga\u0111a se samo LC krug lokalnog oscilatora, a onda slijede tri stupnja MF poja\u010danja sa \u010detiri MF transformatora. Stoga nema nikakve dvojbe da je u RTV 1040 ugra\u0111en vrlo osjetljiv i selektivan radio prijemnik unato\u010d nedostatku kerami\u010dkih filtara koji su 1970-tim godinama jo\u0161 uvijek bili rijetkost.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tranzistor T1004 sa RC elementima C1017, R1022, R1023 je vremenska sklopka koja slu\u017ei za malu odgodu uklju\u010divanja FM prijemnika u trenutku uklju\u010divanja napajanja ure\u0111aja. Ova sklopka kontrolira napajanje MF poja\u010dala sa T1005 i kada je zatvorena prijemnik je prakti\u010dki u prekidu. Funkcija odgode vjerojatno slu\u017ei da se stabiliziraju naponi za kontrolu varikap dioda kako za to vrijeme prijemnik ne bi hvatao neku ne\u017eeljenu (nepode\u0161enu) radio frekvenciju.<\/p>\n Tranzistor T1009 je driver za indikacijski instrument pokazivanja ja\u010dine prijemnog signala (TUNING). Poseban sklop sa tranzistorima T201-T212 je tzv. TUNOSCOPE, odnosno svjetlosna indikacija to\u010dne pode\u0161enosti na prijemnu postaju. Kada je pode\u0161enost to\u010dna svijetli sredi\u0161nja bijela lampica, a kada je potrebno uga\u0111anje u jednu ili drugu stranu svijetli odgovaraju\u0107a crvena lampica. Za kontrolu tunoskopa koristi se diferencijalni napon iz ratio-detektora. Kad je pode\u0161enost na postaju to\u010dna napon iz ratio-detektora je nula, a kad to nije slu\u010daj dobiva se odre\u0111ena razina pozitivnog ili negativnog napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Krug za uti\u0161avanje FM \u0161uma kod tra\u017eenja aktivnih radio postaja bazira se na krugu sa LDR otpornikom R256 i tranzistorskoj sklopki T1011. LDR (foto-otpornik) je opti\u010dki vezan sa srednjom \u017earuljicom tunoskopa, \u0161to zna\u010di da ga aktivira samo to\u010dna pode\u0161enost na radio postaju.<\/p>\n S obzirom da se FM tunerom upravlja varikap diodama, dakle naponom, biranje i memoriranje FM postaja vr\u0161i se preko posebnog sklopa sa potenciometarskim djeliteljima napona (preomat) za svaku memoriju, a prebacivanje memorija se vr\u0161i tranzistorskim sklopkama osjetljivima na dodir. Aktivna memorija ima indikacijsku \u017earuljicu. Za ove funkcije je potrebno pet tranzistora po kanalu. Tranzistor T4 formira kapacitivnu sklopku koja uklju\u010duje tranzistor T5 sa signalnom \u017earuljicom, a isti zatim uklju\u010duje i tranzistor T6 koji u kona\u010dnici uklju\u010duje PNP\/NPN tranzistorski par T7\/T8 preko kojih potenciometar dobiva upravlja\u010dki napon (30 V). Tranzistorska sklopka sa T1, T2 i T3 slu\u017ei za uti\u0161avanje radio prijemnika (opet djelovanjem na MF poja\u010dala) u trenutku kad se prebacuje memorija i stabilizira napon za novu frekvenciju. Krug sa tranzistorima T1001-T1003 slu\u017ei za naponsku i temperaturnu stabilizaciju upravlja\u010dkog napona od 30 V za kontrolu frekvencije FM tunera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n FM demodulator je standardni ratio-detektor (D4, D5). Stereo dekoder je matri\u010dnog tipa sa automatskim prepoznavanjem mono\/stereo signala i filtrom za deemphasis (tranzistori T11-T15, te moduli Mod. 1, Mod. 2).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de AM tunera vidimo da se i on bazira na tri tranzistora, zaseban za RF poja\u010dalo (T1006), lokalni oscilator (T1008) i mje\u0161a\u010d (T1007). Slijede dva stupnja MF poja\u010danja sa T1 i T2 te \u010detiri selektivna MF transformatora. AM detektor je diodni (D2). Kod standardnih komercijalnih AM prijemnika u tuneru obi\u010dno radi samo jedan, rijetko dva tranzistora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de audio poja\u010dala, ugra\u0111ena su dva stereo poja\u010dala: jedno za radio prijemnik (T1012, T1013) i jedno za gramofonsku zvu\u010dnicu (T1014-T1019). Nakon toga sva poja\u010dala dalje u lancu su 4-kanalna.<\/p>\n Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, iz stereo kanala se mogu dobiti jo\u0161 dva dodatna kanala pomo\u0107u matri\u010dnog dekodera (T601-T611). Takvi dekoderi obi\u010dno sadr\u017ee jednostavne elektroni\u010dke krugove (u nekim slu\u010dajevima samo pasivne komponente) i temelje se na Haflerovom efektu, nazvanom po svom ranom zagovorniku audio in\u017eenjeru Davidu Hafleru. Prednji stereo kanali ovdje ostaju u svom originalnom obliku, a stra\u017enja dva kanala reproduciraju ograni\u010deni frekvencijski raspon koji sadr\u017ei zvukove izvan faze. Naime, polazi se od ideje da tijekom snimanja audio zapisa stereo mikrofoni usmjereni na glavni izvor zvuka primaju zvuk uglavnom u sinkronoj fazi, dok udaljeni pozadinski zvukovi dolaze izvan faze. Stoga se stra\u017enji zvu\u010dnici naj\u010de\u0161\u0107e napajaju razlikom izme\u0111u stereo kanala. U na\u0161em slu\u010daju, kad bi razlu\u010dili elektroni\u010dku shemu, to je u osnovi postignuto tako da su stra\u017enji zvu\u010dnici zapravo spojeni serijski na lijevi i desni kanal (na vru\u0107e krajeve) preko odre\u0111enih impedancija tako da je snaga na stra\u017enjim zvu\u010dnicima manja ali se svejedno jano \u010duju.<\/p>\n U 1970-tim godinama razli\u010dite audio tvrtke razvile su svoje ina\u010dice sistema matri\u010dnih dekodera koji se uglavnom baziraju na Haflerovom efektu. Neke matrice su se mogle vanjskim kontrolama podesiti na najbolji zvuk (Marantzov Vari-Matrix sistem). Takvi generirani 4-kanalni sistemi dobili bi razne komercijalne nazive poput ambiophony, ambiophonic, quadraphonic, 4D, Dynaquad, quadro matrix i sli\u010dno, no gdje bi se ti termini \u010desto ispreplitali i tako\u0111er mogli imati i neka specifi\u010dna zna\u010denja. Mo\u017eemo jo\u0161 samo napomenuti kako su se ti 2:2:4 sistemi mogli dosta uspje\u0161no koristiti i za dekodiranje pravih 4-kanalnih zapisa kao \u0161to je Dolby Surround budu\u0107i da oba dijele ista na\u010dela rada (temeljeno na razlikama u fazi zvuka). Ipak, razdvajanje kanala i balans izme\u0111u njih sa Haflerovim krugom ne mo\u017ee biti tako dobro kao kod pravog Dolby Pro Logic dekodera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Lanac 4-kanalnih poja\u010dala kod na\u0161eg RTV 1040 ide ovako:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n MPX i linear\/contour filtar smo ve\u0107 opisali pa mo\u017eemo jo\u0161 ne\u0161to re\u0107i o izlaznim poja\u010dalima.<\/p>\n Na ulazu se nalazi diferencijalno poja\u010dalo (T1261, T1263) kojim se efikasno izbjegava posmak (drift) istosmjernog napona na izlazu. Tranzistor T1262 odr\u017eava konstantnim zbroj struja koje teku kroz tranzistore u diferencijslnom poja\u010dalu. Napon baze, odnosno struju kroz taj tranzistor odr\u017eava konstantnom zener-dioda D1007. Daljnje naponsko poja\u010danje ide preko tranzistora T1264 i zatim preko tranzistora T1265 koji je u spoju emiterskog slijedila i ima ulogu transformatora impedancije (stupnja za odvajanje). Na emiter T1265 je dalje vezan tranzistor T50 je u krugu naponske stabilizacije radne to\u010dke izlaznih tranzistora. Ovdje se potenciometrom R1279 namje\u0161ta mirna struja izlaznih tranzistora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tranzistori T901 i T902 slu\u017ee za za\u0161titu izlaznih tranzistora od prevelikog optere\u0107enja, odnosno od kratkog spoja na zvu\u010dni\u010dkim izlazima. Izlazni komplementarni push-pull stupanj \u010dine tranzistori u PNP Sziklai spoju (T53\/T55) i NPN Sziklai spoju (T54\/T56). Kombinacija T53\/T55 je GBD190\/2N3055, a kombinacija T54\/T56 su njima komplementarni tranzistori GBD189\/MJ2955.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Kombinacija band-stop (notch) filtra za pilot frekvenciju 19 kHz (LC apsorpcijski titrajni krug) i nisko-propusnog filtra koji prigu\u0161uje sve frekvencije iznad 20 kHz (paralelno vezani kondenzatori) kakav je ugra\u0111en u RTV 1040.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>5-polne DIN priklju\u010dnice za ulazne signale: FM\/UKW antena te stereo i kvadrofonski ulazi za magnetofon i gramofon. Prve dvije priklju\u010dnice najbli\u017ee antenskom konektoru: QH (TB) i QV\/ST (TB) su 4-kanalne, a dvije u sredini su 2-kanalne: QH (TA) za prednje kanale i QV (TA) za stra\u017enje kanale. Ulaz TA STEREO je izravno za gramofonsku stereo zvu\u010dnicu te uklju\u010duje posebno pretpoja\u010dalo \u00a0za magnetsku (MAGNET) ili kristalnu (KRISTALL) zvu\u010dnicu. \u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a>Gumb za biranje postaja i 5-polne DIN priklju\u010dnice za spajanje slu\u0161alica na bo\u010dnoj stranu ure\u0111aja: V\/ST (prva\/prednja stereo grupa) i H\/ST (druga\/stra\u017enja stereo grupa).<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Sa donje strane se vidi promjenjivi kondenzator (bira\u010d postaja) AM radio prijemnika te mre\u017eni transformator. Sa gornje strane su upe\u010datljiva dva filtarska kondenzatora velikog kapaciteta za filtriranje linije simetri\u010dnog napajanja izlaznih poja\u010dala (2 x 22 V).<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Nosa\u010d sa indikacijskim instrumentima se lako odvaja jer je na konektoru. Me\u0111utim, nosa\u010d sa potenciometrima (audio kontrole) nije mogu\u0107e odvojiti bez odlemljivanja koaksijalnih audio kablova i drugih poveznih \u017eica.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka shema AM\/FM prijemnika i pretpoja\u010dala.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dka shema poja\u010dala Grundiga RTV 1040 sa tonskim i MPX filtrima te quadro matrix audio procesorom.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>FM tuner.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>MF krugovi AM\/FM prijemnika.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>TUNSCOPE modul.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>PREOMAT – sklop za biranje i memoriranje FM radio postaja.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Potenciometri u krugu djelitelja napona za namje\u0161tanje upravlja\u010dkog napona za varikap diode. Promjenom prednapona za varikap diode mijenja se njihov kapacitet, a time i rezonantne frekvencije u krugovima FM tunera.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica stereo dekodera.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica stereo dekodera i desno od nje elementi AM tunera.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Matri\u010dni dekoder.<\/span> <\/em><\/p>\n\n
<\/a>Elementi MPX i linear\/contour filtra.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Na plo\u010dici zajedno sa potenciometrima nalaze se balansna poja\u010dala i krugovi za tonske kontrole.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Diferencijalna poja\u010dala i prva dva tranzistorska (pret)poja\u010dala izlaznog stupnja (lijevi i desni kanal prve stereo grupe, prednji zvu\u010dnici).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Lijevo se vide diferencijalna poja\u010dala i prva dva tranzistorska (pret)poja\u010dala izlaznog stupnja (lijevi i desni kanal druge stereo grupe, stra\u017enji zvu\u010dnici), a na desnoj strani su pomo\u0107ni sklopovi prijemnika (tajmer za zadr\u017eavanje uklju\u010divanja prijemnika dok se ne stabiliziraju upravlja\u010dki naponi, poja\u010dalo za indikacijski instrument TUNING).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Na stra\u017enoj plo\u010di \u0161asije montirani su tranzistori snage izlaznih poja\u010dala te krugovi za indikaciju snage za sva \u010detiri kanala. Uo\u010davaju se i dva sigurnosna temperaturna prekida\u010da montirana iznad plo\u010dica.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Plo\u010dice sa izlaznim tranzistorima poja\u010dala snage i ispravlja\u010dkim poja\u010dalima za indikaciju razine snage (lijevi zvu\u010dnici).<\/span><\/em><\/p>\n