![\"vacuum_nrc_type701_type501_01\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/vacuum_nrc_type701_type501_01.jpg\")
<\/a><\/p>\nNa ku\u0107i\u0161tu ure\u0111aja uo\u010davaju se dva ampermetra ameri\u010dkog proizvo\u0111a\u010da TRIPLETT. Ovu tvrtku osnovao je 1904. godine Ray L. Triplett u Blufftonu (Ohio, SAD) te je kroz razli\u010dite reorganizacije i danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu, a kroz \u010ditavo razdoblje bavi se razvojem i proizvodnjom elektri\u010dnih mjernih instrumenata. Naziv tvtke \u201eTriplett Electrical Instrument Company\u201c i logo koji vidimo na instrumentima bio je u upotrebi u razdoblju od 1932. do 1967. godine. Za vakuumski senzor TYPE 501 mogu se na\u0107i podaci iz 1950. godine tako da se mo\u017ee zaklju\u010diti da \u010ditav ure\u0111aj najvjerojatnije datira iz 1950-tih godina.<\/p>\n
Prvi pokusi sa vakuumom, kao i vakumske pumpe i mjera\u010di potje\u0107u jo\u0161 iz 16. stolje\u0107a. \u00a0Zna\u010dajni razvoj i primjena vakuumske tehnike pak zapo\u010dinje po\u010detkom 19. Stolje\u0107a. Danas je upotreba vakuuma toliko \u0161iroko rasprostranjena od svakodnevnih uporabnih premeta preko najrazli\u010ditijih grana indrustrije pa sve do visokih tehnologija da ovdje nema smisla nabrajati sve njegove dana\u0161nje primjene. \u00a0Ono \u0161to mo\u017ee biti najzanimljivije za na\u0161u struku to je Edisonov izum elektri\u010dne \u017earulje iz 1879. godine gdje je u staklenom balonu bilo potrebno posti\u0107i vakuum kako \u017earna nit ne bi odmah pregorila. Edison se za postizanje vakuuma koristio \u017eivinom klipnom pumpom koju je 1858. godine konstruirao njemac \u00a0Heinrich Geissler, isti onaj kojeg smo spomenuli u objavi VIOLET RAY – VOX ELEKTROMEDICINSKI APARATI<\/a> kada smo govorili o luminiscentnim staklenim cijevima punjenim plemenitim plinom pod niskim tlakom. Nezaobilazno je nadalje spomenuti elektronske cijevi i CRT monitore gdje je tako\u0111er nu\u017ena primjena vakuuma kako bi se omogu\u0107io nesmetan prolazak elektrona izme\u0111u elektroda unutar njih. No i u izradi suvremenih poluvodi\u010da, integriranih krugova, LCD monitora, CD\/DVD medija i sl. vakuum je tako\u0111er \u0161iroko rasprostranjen u tehnolo\u0161kim postupcima nano\u0161enja tankih i jednoli\u010dnih slojeva materijala od kojih se isti sastoje.<\/p>\n Vakuum je u fizici apsolutno prazan prostor bez prisustva bilo kakve materije, dok se u tehnici pojam vakuum koristi za prostor u kojem se plin (ili para) nalazi pod sni\u017eenim tlakom. U tehnici ne mo\u017eemo govoriti o \u010distom vakuumu (prostoru bez prisustva \u010destica) jer je njega nemogu\u0107e posti\u0107i na zemlji i on kao takav ne postoji \u010dak niti u najrije\u0111em svemiru gdje i dalje nalazimo barem jednu \u010desticu po kubi\u010dnom centimetru. Za usporedbu, na zemlji u prosjeku imamo 26 trilijuna \u010destica (molekula) u jednom kubi\u010dnom centimetru (2,6 x 1019<\/sup>), a u najboljem vakuumu kojeg mo\u017eemo posti\u0107i na zemlji jo\u0161 uvijek ima oko milijun molekula u jednom kubi\u010dnom centimetru (1 x 106<\/sup>). Stoga je ponekad ispravnije koristiti termin podtlak umjesto vakuum.<\/p>\n Za odre\u0111ene primjene potrebna je odre\u0111ena veli\u010dina vakuuma pa tako razlikujemo niski, srednji, visoki ili ultravisoki vakuum. Kao jedinica za mjerenje vakuuma danas se koristi paskal (Pa) ili milibar (mbar) dok je stara mjerna jedinica naj\u010de\u0161\u0107e bila milimetar stupca \u017eive (mHg).<\/p>\n Kako ne bi dalje duljili s teorijom i brojevima, u nastavku dajemo pregledni tabli\u010dni prikaz vakuumskih pumpi koje su danas u upotrebi i mogu\u0107nosti postizanja vakuuma istima. Najve\u0107i vakuum postignut u zemaljskim uvjetima iznosi oko 5 x 10-14 <\/sup>mbar.<\/p>\n Slijede\u0107e mo\u017eemo pobrojati osnovne vrste mjera\u010da vakuuma, odnosno vrste vakuumskih senzora. Ovakvih senzora ima puno vrsta i ina\u010dica no svi se mogu svrstati u tri osnovne skupine s obzirom na njihov princip rada: mehani\u010dki, termi\u010dki i ionizacijski senzori.<\/p>\n MEHANI\u010cKI MJERA\u010cI VAKUUMA<\/p>\n TERMI\u010cKI MJERA\u010cI VAKUUMA<\/p>\n IONIZACIJSKI MJERA\u010cI VAKUUMA<\/p>\n Na\u0161 senzor pak spada u kategoriju senzora tlaka na principu termopara (termocoupler). To je u osnovi gore opisani Pirani vakuummetar, no ovdje se temperatura \u017eice mjeri pomo\u0107u termoelementa koji je unutar samog senzora termi\u010dki vezan za vru\u0107u \u017eicu. Termoelektri\u010dni (Seebeckov) efekt opisali smo u objavi \u201eRMT ZC-994 Ure\u0111aj za toplo hladnu masa\u017eu lica<\/a>\u201c pa \u0107emo ovdje samo podsjetiti kako se radi o dvije \u017eice razli\u010ditog materijala koje su na jednom kraju spojene. Kad se taj spojeni kraj grije, na drugom otvorenom kraju javlja se elektri\u010dna struja koju mo\u017eemo mjeriti ampermetrom.<\/p>\n Skica prikazuje elektri\u010dnu shemu na\u0161eg vakuum metra NRC TYPE 701 sa termoparom TYPE 501. Struja kruga grija\u010da pode\u0161ava se preko reostata na prednjoj plo\u010di mjera\u010da na vrijednost od 0,6 A uve\u0107anu za kalibracijski broj priklju\u010dka sonde (maksimalno do 1 A) .\u00a0 Vrijednost struje kroz grija\u010d o\u010ditavamo na prvom ampermetru.<\/p>\n Termopar na svojem izlazu mo\u017ee dati maksimalni napon od 14 mV. Time kroz otpornik od 70 \u03a9<\/span> mjerimo maksimalnu struju od 200 \u00b5<\/span>A. Napon, odnosno ja\u010dina struje koju daje termoelement ovisi o temperaturi grija\u010da, a ova opet ovisi o broju \u010destica u komori (tlaku zraka). Ispod skale u mikroamperima vidimo prera\u010dunatu skalu za vrijednost vakuuma u milimetrima \u017eive (0-1000). Uo\u010dava se da ovakva skala nije linearna. Tako\u0111er, usporedbom ove dvije skale jasno se vidi da \u0161to je struja ve\u0107a to je tlak manji. Ovo je i za o\u010dekivati jer je kod manjeg tlaka (manjeg prisustva \u010destica u plinu) slabije odvo\u0111enje topline sa grija\u010da pa je on topliji, \u010dime i termoelemet vezan za njega daje ve\u0107u struju.<\/p>\n Na vakuum senzoru nalazilo se kompletno uputstvo za namje\u0161tanje struje grija\u010da, kalibraciju mjera\u010da vakuuma i monogram za prera\u010dunavanje mjerne skale. Na\u017ealost isto je prili\u010dno uni\u0161teno.<\/p>\n Vidimo i ostatke s podacima o pinovima na konektoru sonde sa vakuum metrom. Konektor je 8-pinski od \u010dega su iskori\u0161tena 4 pina: 1 i 5 za priklju\u010dak grija\u010d na izmjeni\u010dni napon te 3(-) i 7(+) za izlazni napon iz termoelementa.<\/p>\n Sada mo\u017eemo zaviriti u unutra\u0161njost vakuum mjera\u010da. Krug grija\u010da dizajniran je da izdr\u017ei potrebnu struju od 1 A te se uo\u010dava pove\u0107i oklopljeni transformator, \u017ei\u010dani reostat, kao i otpornici snage vezani u isti krug za prilago\u0111enje regulacije. Mikroampermetar u krugu termoelementa pak ima samo potenciometar za ba\u017edarenje montiran na njegovu priklju\u010dnicu.<\/p>\n Pogled iz drugog kuta na elemente na prednjoj plo\u010di…<\/p>\n Ulaz primara mre\u017enog transformatora. Vidi se da se mre\u017eni napon od 220 V dovodi preko serijskog otpornika snage na primar transformatora. Time je napravljeno jednostavno prilago\u0111enje 220\/110 V s obzirom da je ure\u0111aj ameri\u010dkog porijekla.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n
\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n