![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/iskra_ma4510_08.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Iskra MA 4510 omogu\u0107uje mjerenje duljine trajanja prekida\u010dkih impulsa razli\u010ditih elektri\u010dnih preklopnika koji su se primarno koristili u telefonskim i drugim \u017ei\u010dnim komunikacijskim sistemima. To su primjerice telefonski impulsni broj\u010danici te drugi sli\u010dni brzi preklopnici i releji koji generiraju prekida\u010dke impulse. Instrument mo\u017ee mjeriti vrijeme trajanja uklju\u010denosti kontakata (IMPULZ) i vrijeme trajanja isklju\u010denosti elektri\u010dnog kontakata (PAVZA) u vremenskom okviru od 10 do 1500 ms. Tako\u0111er je mogu\u0107e i vizualno promatranje kvalitete rada tih elektri\u010dnih kontakata.<\/p>\n U objavi \u017di\u010dni telefonski aparati<\/a> ve\u0107 smo opisali da kod telefonskih impulsnih broj\u010danika jedan puni ciklus od 10 impulsnih prekida (biranje nule) traje 1000 ms, od \u010dega pojedina\u010dni prekidi traju 61,5 ms, a pauze izme\u0111u njih 38,5 ms, kako bi ih telefonska centrala ispravno prepoznala. Instrumentom MA 4510 mo\u017eemo dakle provjeriti ispravnost broj\u010danika mjerenjem duljine trajanja ovih impulsa, odnosno zasebnim mjerenjem prekida i pauza.<\/p>\n Izmjerena duljina, odnosno vrijeme trajanja impulsa ili pauze prikazuje se u obliku vertikalnog markera (crta) koja se kratkotrajno pojavi na odre\u0111enoj horizontalnoj duljini skale. Kod ispitivanja impulsnih telefonskih broj\u010danika svakako je potrebno malo spretnosti i koncentracije da se u vremenu od 1 sekunde o\u010dita marker na skali. Neki drugi sistemi mo\u017eda daju pojedina\u010dne impulse sa dugim pauzama ili neponavljaju\u0107e impulse pa \u0107e se marker pojaviti u obliku kratkotrajnog bljeska, a neki sistemi kontinuirano generiraju brze impulse pa \u0107emo na skali imati prakti\u010dno kontinuirani marker.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n MA 4510 je u osnovi osciloskop sa kalibriranom horizontalnom skalom, no otklonski stupnjevi su ovdje izvedeni puno jednostavnije. Po ugra\u0111enim komponentama odmah vidimo da ovdje nemamo klasi\u010dno vertikalno i horizontalno poja\u010dalo kao ni vremensku bazu (generator pilastog napona). Ure\u0111aj ne sadr\u017ei nikakve aktivne elektroni\u010dke komponente. Ono \u0161to se isti\u010de kao specifi\u010dno za ovaj ure\u0111aj to je deset visokonaponskih kondenzatora 0,2 \u00b5F \/ 400 V paralelno vezanih u dvije grupe: 2 x 0,2 \u00b5F i 8 x 0,2 \u00b5F.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na osnovu ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da se horizontalni i vertikalni otkloni dobivaju izbijanjem napona iz tih kondenzatora preko otklonskih plo\u010da osciloskopske (CRT) cijevi. Ure\u0111aj radi tako da svaki ulazni impuls (kratki spoj) doveden na priklju\u010dnicu VHOD pokrene naponsko nabijanje tih kondenzatora, a kad ulazni impuls zavr\u0161i onda se dostignuti napon na kondenzatoru isprazni na horizontalne i vertikalne otklonske plo\u010de i ostavi svjetlosni trag. \u0160to je mjereni impuls bio du\u017ei time je i vrijeme punjenja kondenzatora bilo du\u017ee te je na njima dosegnut ve\u0107i napon. Tako \u0107e kod pra\u017enjenja toga napona preko otklonskih plo\u010da trag biti to vi\u0161e biti pomaknut u desnu stranu \u0161to je napon ve\u0107i, odnosno impuls du\u017ei.<\/p>\n Kako bi mjerenje bilo to\u010dno, ovdje je svakako potrebno osigurati linearno punjenje kondenzatora u vremenskoj domeni (osiguranjem konstantne struje punjenja) ili pak punjenje po nekoj definiranoj RC konstanti. Svakako punjenje mora biti u linearnom dijelu krivulje jer je i mjerna skala linearna.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Visokonaponska ispravlja\u010dica EY51 osigurava istosmjerni napon za pogon osciloskopske cijevi DG7-52A (cca 800 V) kao i napon za nabijanje kondenzatora. Uo\u010davamo i elektronsku cijev STV 500\/0,1 koja sadr\u017ei \u010detiri stabilizatora napona (tinjalice) u jednom staklenom balonu. Oznaka 500\/0,1 se odnosi na napon stabilizacije (4 x 125 V) i maksimalnu struju 0,1 A. Koliko mo\u017eemo vidjeti spojene su samo dvije regulatorke u seriju \u010dime je ograni\u010den napon na 250 V. To je sigurno ograni\u010denje i stabilizacija napona za nabijanje kondenzatora, odnosno to je maksimalan napon potreban za puni horizontalni otklon na upotrijebljenoj osciloskopskoj cijevi DG7-52A.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to je sasvim sigurno potrebno imati za rad ovog ure\u0111aja to je neka sklopka koja \u0107e prebacivati cikluse punjenja kondenzatora za vrijeme trajanje impulsa i cikluse pra\u017enjenja kondenzatora na otklonske plo\u010de kada impuls zavr\u0161i. Tome slu\u017ei poseban Siemensov relej oznake T.ris.64a T.Bv 3402\/46. S obzirom da nisam na\u0161ao podatke za ovaj relej prvo sam nacrtao njegovu shemu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je poseban tip releja koji se naziva telegrafski polarizirani relej. Zna\u010dajka telegrafskih releja je \u0161to su vrlo osjetljivi (aktiviraju se ve\u0107 na malim strujama) i \u0161to su vrlo brzi u preklapanju kontakata. Preko takvih releja su se mogli slati telegrafski i teleprinterski signali tada\u0161njim standardnim brzinama. Zna\u010dajka polariziranih releja je ta \u0161to im je zavojnica osjetljiva na smjer struje. U na\u0161em slu\u010daju dovo\u0111enjem istosmjernog napona jednog polariteta zatvoriti \u0107e se jedan kontakt, a dovo\u0111enjem napona suprotnog polariteta zatvoriti \u0107e se drugi kontakt. Relej ima permanentne magnete koji trajno zadr\u017eavaju ostvareni kontakt kod posljednjeg dovo\u0111enja napona i on se ne\u0107e promijeniti sve do dovo\u0111enja napona suprotnog polariteta. Kao \u0161to vidimo, na\u0161 relej ima \u010detiri zavojnice razli\u010ditih otpora i preko svake se ostvaruje polarizirano upravljanje (promjena kontakata promjenom polova napajanja). Na konektoru za relej na \u0161asiji na\u0161eg ure\u0111aja se vidi da su u upotrebi sve \u010detiri zavojnice. Vrlo vjerojatno se kombinacijom istih (i mogu\u0107e dodatnih u seriju spojenih otpornika) ostvaruje razli\u010dit ulazni otpor (470 \u2126 ili 6300 \u2126), a time i razli\u010dite struje na stezaljkama za ispitivane kontakte.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na stezaljkama VHOD je prisutan napon cca 12 V tako da relej sasvim sigurno dobiva interno napajanje na barem jednu zavojnicu. Isto je vjerojatno osigurano preko diodnog mosnog ispravlja\u010da sa germanijskim diodama AA131. Sklopka IMPULZ \/ PAVZA mijenja polaritet napona na zavojnici releja \u010dime je omogu\u0107eno jedno ili drugo mjerenje. Shodno tome, zavojnice koje nisu pod internim napajanjem kratkim spajanjem priklju\u010dnica VHOD trebale bi se spajati u ukupni upravlja\u010dki krug releja i to obrnutim polaritetom koji poni\u0161tava prethodno stanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n