{"id":20297,"date":"2024-05-30T16:00:07","date_gmt":"2024-05-30T15:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=20297"},"modified":"2024-05-30T18:32:44","modified_gmt":"2024-05-30T17:32:44","slug":"ic-daljinski-upravljaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2024\/05\/30\/ic-daljinski-upravljaci\/","title":{"rendered":"IC daljinski upravlja\u010di"},"content":{"rendered":"

U objavama RC daljinski upravlja\u010di na 27 MHz<\/a> te na 40\/49 MHz<\/a> opisali smo modele koji rade na radio frekvencijama (RC). Pregled be\u017ei\u010dnih daljinskih upravlja\u010da nastavljamo modelima koji za komunikaciju koriste infracrvene valove (IC).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>IC daljinski upravlja\u010di<\/span> <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj IC upravlja\u010d je prema njegovim kontrolama vjerojatno pripadao nekom jednostavnom modelu lete\u0107e igra\u010dke (sadr\u017ei tipke za trimanje) ali kojom se upravlja sa samo dva kanala (gore-dolje i lijevo-desno). Generiranjem kodova upravlja namjenski programiran mikrokontroler u 14-pinskom ku\u0107i\u0161tu na kojem nema otisnutih nikakvih oznaka. Mogu\u0107e je generirati tri razli\u010dita seta kodova (tri kanala: A, B i C) za upravljanje sa tri modela helikoptera, svaki pode\u0161en na razli\u010dit kanal.<\/p>\n

U upravlja\u010d je tako\u0111er ugra\u0111en i punja\u010d za Li-Ion ili Li-Po bateriju koja se nalazi u samom modelu. Tako se preko baterija kojima se napaja IC upravlja\u010d (\u0161est AA baterija od 1,5 V, ukupno 9 V) mo\u017ee napuniti baterija koja pokre\u0107e sam model helikoptera. Obi\u010dno su to Li-Po baterije nominalnog napona 3,7 V i kapaciteta do 200 mAh. Svakako da nije ekonomi\u010dno puniti Li-Po baterije nepunjivim AA baterijama, tako da se ova mogu\u0107nost na\u010delno koristiti samo ako nije dostupan neki mre\u017eni punja\u010d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nacrtali smo shemu ovog IC upravlja\u010da te se jasno vidi da je mikrokontroler upotrijebljen kao su\u010delje izme\u0111u upravlja\u010dkih kontrola i generiranja odgovaraju\u0107ih kodova. Kodnim signalom se uklju\u010duju tri serijski spojene IC diode koje \u0161alju svjetlosne impulse u ritmu promjene amplitude koda. Prednapon baze pogonskog tranzistora za IC diode je stabiliziran djeliteljem napona sa dvije serijski spojene silicijske diode u jednoj grani (cca 1,4 V) i otpornikom od 100 \u2126 u drugoj grani.<\/p>\n

Punja\u010d se sastoji od dva sklopa: tranzistorskog regulatora napona i za\u0161titnog kruga. Tranzistorski regulator mora napon napajanja od 9 V spustiti na minimalno 4,2 V koliko je potrebno za punjenje Li-Po baterije. U na\u0161em slu\u010daju regulator napona je izveden sa tranzistorom 5610 u spoju VBE multipliera (tako\u0111er se koristi i naziv “rubber diode” \u0161to asocira na tranzistor u spoju zener-diode podesivog napona). Umjesto otpornika u krugu BE ovdje je upotrijebljena zelena LED dioda koja onda ujedno slu\u017ei kao indikacija punjenja. Time je referentni napon odre\u0111en otpornikom od 220 \u2126 i padom napona na zelenoj LED u vodljivom smjeru.<\/p>\n

Tako\u0111er je ugra\u0111en krug za za\u0161titu (automatsko isklju\u010divanje) baterije ukoliko napon punjenja prema\u0161i 4,2 V. Taj za\u0161titni krug se bazira na \u010dipu DW01 koji se \u010desto ugra\u0111uje u baterijske pakete sa Li-Ion i Li-Po baterijama kako bi se sprije\u010dilo njihovo pretjerano punjenje i pra\u017enjenje (punjenje naponom ve\u0107im od 4,2 V i pra\u017enjenje do napona ispod 3 V, za\u0161tita od kratkog spoja). U na\u0161em slu\u010daju kontrola pra\u017enjenja nije potrebna pa je ugra\u0111en samo tranzistor za prekid negativnog pola punjenja baterije u slu\u010daju porasta napona iznad 4,2 V.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Monta\u017ea \u010dipa DW01 za kontrolu napona punjenja baterija.<\/span> <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kontrole za visinu (gas) i smjer leta modela ovdje nisu potenciometarske nego se kombinacijom \u010detiri, odnosno pet kontrolnih linija dobiva odre\u0111en broj upravlja\u010dkih razina. Ovo je svakako najjednostavniji model upravlja\u010da za modele zrakoplova koji ne osigurava preciznu kontrolu i stabilnost leta. Me\u0111utim, mogu\u0107e je da je model bio opremljen sa jednim ili vi\u0161e \u017eiroskopskih senzora \u0161to omogu\u0107uje automatsko odr\u017eavanje stabilnosti leta po jednoj ili vi\u0161e osi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Snimak kodnog signala pokazuje da se isti oda\u0161ilje u paketima i definira sa dvije razli\u010dite \u0161irine, odnosno dva razli\u010dita broja impulsa na frekvenciji rada internog takta mikrokontrolera (38 kHz). Tako\u0111er, kodni paketi mogu biti i razli\u010ditih duljina trajanja (od 25 ms do preko 30 ms). Signal se na IC diode \u0161alje preko driver tranzistora C8050.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj IC daljinski upravlja\u010d je po funkcijama isti kao i prethodno opisani model, no elektroni\u010dka shema je ne\u0161to druga\u010dija. Ovdje mikrokontroler osim \u0161to ima ulogu generiranja kodova tako\u0111er \u010dini i upravlja\u010dki dio kruga punja\u010da baterije na modelu, odnosno preuzima ulogu \u010dipa DW01 kakvog smo imali u prethodnom primjeru.<\/p>\n

Ako usporedimo ovaj model upravlja\u010da sa prethodnim, mo\u017ee se zamijetiti da ovdje obje kontrole imaju \u010detiri linije, dok je u prethodnom modelu jedna kontrola imala pet linija. Mogu\u0107e da su u oba modela upotrijebljeni mikrokontroleri istog tipa, no kod ovog su dva I\/O pina iskori\u0161tena za kontrolu punja\u010da, a na \u0161tetu finije upravlja\u010dke kontrole (smanjen je broj razina stepeni\u010daste kontrole upravljanja modela po jednoj osi). Kako god bilo, oba ova modela IC daljinskih upravlja\u010da omogu\u0107uju samo grubu kontrolu zrakoplova po osima gore-dolje i lijevo-desno.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Kodni signal se i ovdje oda\u0161ilje u paketima, no signal je ne\u0161to u\u017ei, a razmak izme\u0111u paketa ne\u0161to ve\u0107i nego u prethodnom primjeru.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Ovdje umjesto dvije imamo najmanje tri razli\u010dite \u0161irine kontinuiranih impulsa, odnosno tri razli\u010dita broja impulsa na frekvenciji rada internog takta mikrokontrolera (38 kHz). Mo\u017ee se primijetiti i neka fazna anomalija na samom po\u010detku paketa.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Vidimo da je ta anomalija prvi (start) signal koji ima dvije amplitudne razine i koji se kontinuirano pojavljuje i kad nema oda\u0161iljanja koda.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Start signal osim \u0161to ima dvije amplitudne razine, te razine mogu biti i razli\u010ditih vremena trajanja.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mi sada naravno ne\u0107emo vr\u0161iti kompletnu analizu kodnog signala jer \u0107emo utro\u0161iti vrijeme, a ne\u0107emo dobiti neku korisnu informaciju. Me\u0111utim, ako ovdje opet usporedimo dva modela IC daljinskih upravlja\u010da, vidimo da je za ovaj drugi ugra\u0111eno puno vi\u0161e otpornika na ulazne linije mikrokontrolera (pull-up, pull-down, mogu\u0107e i djelitelja napona) \u010dime se programski htio izvu\u0107i maksimalan broj ulaznih upravlja\u010dkih kombinacija. Ugra\u0111eni mikrokontroler u 14-pinskom ku\u0107i\u0161tu mo\u017ee imati maksimalno 11 ulazno\/izlaznih linija (jedna mora biti za izlazni signal, a dvije su za napajanje). Od tih linija dvije su iskori\u0161tene za kontrolu punja\u010da (jedna ulazna senzorska za pra\u0107enje napona baterije i jedna izlazna upravlja\u010dka za tranzistore). Time preostaje svega 9 slobodnih ulaznih linija za sve kanalne kontrole. Te kontrole uklju\u010duju selekciju tri razli\u010dita kanala, dvije kontrole za trimanje i 8 linija za upravljanje po osima (ru\u010dice). Jasno da svaka od tih kontrola ne mo\u017ee imati zaseban I\/O pin mikrokontrolera, te su oni vjerojatno programirani na na\u010din da su osjetljivi na amplitudu i\/ili polaritet ulaznog signala. U tom slu\u010daju se barem jedan pin mora iskoristiti i za referentni napon, no s obzirom da ne znamo koji su mikrokontroleri ovdje ugra\u0111eni onda nema smisla ni naga\u0111ati o njihovim mogu\u0107nostima. Razliku u mogu\u0107nostima programiranja svakako \u010dini i specifikacija koliko je od ukupno raspolo\u017eivih I\/O pinova analognih, a koliko digitalnih.<\/p>\n

Kako god bilo, kada u ure\u0111aju nai\u0111emo na namjenski programiran mikrokontroler bez ikakvih oznaka onda su bilo kakve mogu\u0107nosti analize ili popravka sklopa doista minimalne. Ovdje smo vidjeli dva izvana vrlo sli\u010dna IC daljinska upravlja\u010da naizgled istih mogu\u0107nosti. No jasno je kako se kod ovog drugog modela i\u0161lo na jo\u0161 ve\u0107u u\u0161tedu u komponentama, tako da se izbjegne ugradnja specijalnog integriranog kruga za pra\u0107enje punjenja baterije te da se ta funkcija programira u sam mikrokontroler. Time se morala smanjiti fino\u0107a rada upravlja\u010dke kontrole, no u praksi je upravljanje jeftinim modelima vjerojatno jednako nespretno sa jednim i drugim upravlja\u010dem pa to i nije neki veliki nedostatak. Glede proizvodnih tro\u0161kova pak je ugradnja nekoliko otpornika vi\u0161e sigurno bilo jeftinije od ugradnje \u010dipa DW01 ili nekog sli\u010dnog rje\u0161enja za kontrolu punjenja Li-Po baterije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj daljinski upravlja\u010d se bazira na mikrokontroleru u COB izvedbi, a sama tiskana plo\u010dica, iako jednostrana, je vrlo te\u0161ka za skidanje sheme jer veliki broj linija prolazi ispod komponenti ili su prekrivene maskom.<\/p>\n

Ono \u0161to se svakako vidi to je da se stabilizacija napona za punja\u010d baterije vr\u0161i preko preciznog shunt regulatora napona TL 431. Osim COB-a, na plo\u010dici je jo\u0161 jedna komponenta ozna\u010dena kao integrirani krug. Oznaka je BAU83 u SOT-89 ku\u0107i\u0161tu. Nisam na\u0161ao podatke za ovu komponentu no vrlo vjerojatno je rije\u010d o regulatoru napona za napajanje mikrokontrolera. Ina\u010de ovo je jedini IC daljinski koji se napaja sa 6 V (4 x AA 1,5 V), svi ostali se napajaju sa 9 V (6 x AA 1,5 V).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Ovaj IC upravlja\u010d ima jednu potenciometarsku (analognu) kontrolu (slika desno), a sa drugom se razine upravljanja opet dobivaju skokovito kombinacijom \u010detiri upravlja\u010dke linije. Koliko mo\u017eemo vidjeti sa te \u010detiri linije se u najboljem slu\u010daju dobiva sedam nivoa upravljanja (slika lijevo).<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj IC daljinski upravlja\u010d ima potenciometarske kontrole za tri osi upravljanja, dva tipkala za digitalno trimanje i mogu\u0107nost odabira tri razli\u010dite grupe kodova (tri kanala). Jednako kao i u prvom primjeru regulacija napona za punjenje baterije je preko tranzistorskog VBE multipliera, a kontrola punjenja baterije je preko \u010dipa DW01.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\u010cip DW01 i potenciometarske kontrole za dvije i jednu os upravljanja.<\/span> <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kodni signal se \u0161alje u paketima trajanja cca 24-28 ms sa razmakom od cca 170 ms. Osnovna frekvencija takta internog oscilatora mikrokontrolera je i ovdje cca 38 kHz.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj model je najnapredniji od svih koje smo do sada vidjeli. Ima pet potenciometarskih kontrola, dvije dodatne funkcijske kontrole i naravno mogu\u0107nost odabira izme\u0111u tri razli\u010dite grupe kodova (tri kanala). Jednako kao u prvom i \u010detvrtom primjeru regulacija napona za punjenje baterije je preko tranzistorskog VBE multipliera, a kontrola punjenja baterije je preko \u010dipa DW01.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iako po funkcijama najnapredniji ovaj model upravlja\u010da je shematski najjednostavniji. To se naravno mo\u017ee zahvaliti boljem mikrokontroleru koji o\u010dito podr\u017eava vi\u0161e analognih ulaza (ima vi\u0161e A\/D pretvara\u010da), mogu\u0107e i vi\u0161e memorije i drugih resursa. Zanimljivo da je ugra\u0111ena i prekostrujna za\u0161tita u obliku PPTC osigura\u010da oznake HE9Y, X30UF110 \u0161to ozna\u010dava maksimalni nazivni napon 30 V i struju 1,1 A. PPTC osigura\u010di (polymeric positive temperature coefficient) rade sli\u010dno kao standardni PTC termistori (u slu\u010daju zagrijavanja uslijed prevelike struje poraste im otpor te smanje struju u strujnom krugu), no kako sam naziv govori PPTC je napravljen od posebnog polimernog materijala koji se ne\u0161to druga\u010dije pona\u0161a tijekom zagrijavanja i hla\u0111enja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to mo\u017eemo iz svega zaklju\u010diti to je da se daljinski upravlja\u010di koji podr\u017eavaju vi\u0161e od 5 kanala i posebno oni koji podr\u017eavaju potenciometarske (analogne) ulaze redovno baziraju na nekom namjenski programiranom mikrokontroleru. Na niti jednom od desetak RC ili IC daljinskih upravlja\u010da sa mikrokontrolerom koje smo ovdje vidjeli, nisu bile ispisane nikakve oznake. Mikrokontroler je naj\u010de\u0161\u0107e u COB izvedbi ili u nekom tipu 14-pinskog ku\u0107i\u0161ta, no posve je sigurno da su isti razli\u010diti za razli\u010dite modele upravlja\u010da. Isto tako se razlikuju i generirani kodovi sa pojedinih mikrokontrolera iako se kod nekih modela mo\u017ee zamijetiti odre\u0111ena sli\u010dnost. Svakako da \u0107e programer za svaki model upravlja\u010da sam rasporediti ulazno-izlazne pinove MCU-a koji mu je na raspolaganju i odrediti koju kodnu shemu \u0107e koristiti za prijenos informacija.<\/p>\n

Ne\u0161to druga\u010dija situacija je sa (da ih tako nazovemo) profesionalnim ili univerzalnim RC daljinskim upravlja\u010dima koji podr\u017eavaju veliki broj razli\u010ditih tipova upravlja\u010dkih kanala koje korisnik mo\u017ee pode\u0161avati i raspore\u0111ivati prema svojim potrebama. Univerzalni upravlja\u010di moraju naravno biti kompatibilni sa univerzalnim prijemnicima i to obi\u010dno funkcionira na razini jednog proizvo\u0111a\u010da. Zvu\u010dna imena na tom podru\u010dju su JR, Hitec, Graupner, Futaba, Robbe i drugi, a kupac mora provjeriti koji proizvodi razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da su me\u0111usobno kompatibilni.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Nekoliko modela univerzalnih RC daljinskih upravlja\u010da u kolekciji autora: Multiplex Professional FM 7 (35 MHz) s kraja 1970-tih godina, Multiplex Royal Modul (40 MHz) s po\u010detka 1980-tih godina, MT Monstertronic (2,4 GHz) isporu\u010duje se uz modele helikoptera (MT-400), Futaba FX-20 (2,4 GHz) i Graupner\/JR MX-16s (40 MHz) obje iz cca 2010. godine.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Sli\u010dno kao i ovdje opisani RC daljinski upravlja\u010di za jeftine igra\u010dke, tako su nekad i univerzalni upravlja\u010di (stanice) radili na jednoj kristalnoj frekvenciji oda\u0161ilju\u0107i definirane PCM ili PWM kodove. Kad bi se vi\u0161e modelara na\u0161lo na istom mjestu sa svojim modelima, obavezan je bio dogovor tko \u0107e raditi na kojoj frekvenciji kako ne bi do\u0161lo do me\u0111usobnih ometanja. Dana\u0161nji moderni univerzalni RC daljinski upravlja\u010di obi\u010dno rade sa frekvencijskim skakanjem (FHSS – Frequency-hopping spread-spectrum) gdje se na raspolo\u017eivoj \u0161irini kanala frekvencije tako brzo mijenjanju da se dva oda\u0161ilja\u010da rijetko u istom trenutku na\u0111u na istoj frekvenciji, a ako se to i dogodi onda je taj trenutak toliko kratak da prakti\u010dno ne utje\u010de na kvalitetu slanja koda. Druga tehnika izbjegavanja smetnji od drugih RC upravlja\u010da na istim frekvencijama je DSSS – Direct Sequence Spread Spectrum. Tom tehnikom se oda\u0161iljanje signala pro\u0161iruje istovremeno na vi\u0161e kanala, odnosno oda\u0161ilje se u \u0161irokom frekvencijskom opsegu. Signal \u0107e uvijek pro\u0107i barem na jednom dijelu \u0161irokog frekvencijskog spektra bez obzira \u0161to su drugi dijelovi ometani drugim oda\u0161ilja\u010dima i smetnjama. Ova tehnika tako\u0111er omogu\u0107uje i ve\u0107i domet komunikacije jer mo\u017ee pouzdano izvu\u0107i informaciju iz vrlo slabih signala. Svakako se pri tome moraju koristiti i posebne tehnike kodiranja, moduliranja i dekodiranja digitalnih podataka tako da prijemnik prepozna i izdvoji signal samo iz svojeg oda\u0161ilja\u010da.<\/p>\n

U nekim narednim objavama razgledati \u0107emo nekoliko modela takvih univerzalnih RC daljinskih upravlja\u010da.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Dijelove ovih tridesetak daljinskih upravlja\u010da razvrstali smo za recikliranje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Dobili smo nekoliko vijaka, opruga i kontakata za baterije koje mo\u017eda jednom budu upotrijebljene za restauraciju kakvog starog baterijskog ure\u0111aja iz kojeg je netko zaboravio izvaditi istro\u0161ene baterije.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Od ovih dijelova nema neke koristi, no zauzimaju malo mjesta pa ih mo\u017eda sa\u010duvamo kao zalihu materijala za kakav projekt. Antene su uglavnom od elasti\u010dne \u010deli\u010dne \u017eice koja mo\u017ee poslu\u017eiti za izradu neke specijalne opruge i sli\u010dne konstrukcijske ili restauracijske potrebe. Ru\u010dice kontrola vjerojatno nikad ne\u0107e biti iskori\u0161tene, no mo\u017ee se dogoditi da jednom negdje dobro poslu\u017ee za kakav popravak ili neku samogradnju.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Baterije zaboravljene u daljinskim upravlja\u010dima nosimo u recikla\u017eni kontejner ali \u0107emo sa\u010duvati ove plasti\u010dne poklopce baterija koji se \u010desto izgube sa starih baterijskih ure\u0111aja pa mo\u017ede negdje dobro poslu\u017ee.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Iz ove hrpice elektronike ne mo\u017eemo izvu\u0107i neke isplative komponente. Odlemiti \u0107emo samo potenciometarske kontrole te mo\u017eda koji standardni TX-2B \u010dip, kristal u standardnom ku\u0107i\u0161tu i IC diode. Ove komponente mo\u017eda negdje zatrebaju za kakav brzi popravak ili za kakav elektroni\u010dki eksperiment.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U objavama RC daljinski upravlja\u010di na 27 MHz te na 40\/49 MHz opisali smo modele koji rade na radio frekvencijama (RC). Pregled be\u017ei\u010dnih daljinskih upravlja\u010da nastavljamo modelima koji za komunikaciju koriste infracrvene valove (IC).   IC daljinski upravlja\u010di       Ovaj IC upravlja\u010d je prema njegovim kontrolama vjerojatno pripadao nekom jednostavnom modelu lete\u0107e igra\u010dke […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":20299,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,1],"tags":[],"class_list":{"0":"post-20297","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ppredajnici","8":"category-nekategorizirano","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/ir_rctx01_02.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20297"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20369,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20297\/revisions\/20369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20299"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}