![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/elektronika_zadar_mu4_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Poduze\u0107e Elektronika Zadar formirano je 1962. godine izdvajanjem proizvodnje elektroni\u010dkih ure\u0111aja od zadarskog Poduze\u0107a Vlado Bagat u kojem su se proizvodili brodski instrumenti i precizna elektromehanika. Osnovna djelatnost novog poduze\u0107a Elektronika Zadar bila je proizvodnja elektroni\u010dkih strojeva i aparata te popravak i odr\u017eavanje radio ure\u0111aja, televizijskih i telefonskih aparata. Poduze\u0107e je zapo\u0161ljavalo ne\u0161to manje od 200 radnika. Po\u010detkom 1990-tih godina po\u010dela je privatizacija poduze\u0107a koje je upisano pod novim nazivom “Elektronika, tvornica elektroni\u010dkih ure\u0111aja i precizne elektromehanike d.d.”. Od novih proizvodnih programa planirana je proizvodnja dijelova za \u0161iva\u0107e strojeve u suradnji sa tvrtkom Bagat Zadar d.d. te proizvodnje pretvara\u010da i svjetiljki za potrebe \u017eeljeznice u suradnji sa tvrtkom Hrvatske \u017eeljeznice. Tako\u0111er je planiran i izvoz svjetiljki za brodogradnju. U razdoblju od 1993-1999. godine tvrtka svake godine bilje\u017ei sve ve\u0107e gubitke, otpu\u0161ta se sve vi\u0161e radnika te je od po\u010detnih 120 radnika njihov broj sveden na 43. Sredinom 2000. godine pokrenut je ste\u010dajni postupak tvrtke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Do sada smo opisali tri instrumenta za mjerenje otpora uzemljenja i specifi\u010dnog otpora tla:<\/p>\n <\/p>\n U tim objavama smo opisali i na\u010dine, metode i specifi\u010dnosti takvih mjerenja pa se ovdje ne\u0107emo ponavljati. Najkra\u0107e re\u010deno, otpor uzemljenja mjeri se na terenu izme\u0111u samog uzemljiva\u010da i neke odabrane to\u010dke na zemlji koja mora biti na odgovaraju\u0107oj minimalnoj udaljenosti od uzemljiva\u010da (referentna zemlja). Za spoj sa referentnom to\u010dkom na zemlji koriste se pomo\u0107ni mjerni uzemljiva\u010di (sonde), a minimalna udaljenost te to\u010dke od uzemljiva\u010da za ku\u0107na uzemljenja je 10-20 metara. Stoga je svaki mjera\u010d otpora uzemljenja opremljen sondama u obliku metalnih \u0161ipki koje se zabijaju u zemlju i poveznim \u017eicama (presjeka 4-6 mm2<\/sup>).<\/p>\n Otpori uzemljenja mogu biti vrlo mali, za neke sustave uzemljenja i ispod 0,5 \u2126 dok najve\u0107i dopu\u0161teni otpori idu do cca 30 \u2126. Svakako je potrebno poznavati propise koji odre\u0111uju najve\u0107i dopu\u0161teni otpor uzemljenja za neki konkretni sustav uzemljenja. S obzirom da su ti otpori relativno mali onda i sam mjerni instrument mora biti dizajniran za \u0161to to\u010dnije mjerenje malih otpora. Kod mjerenja se mora koristiti izmjeni\u010dna struja (tipi\u010dno 77 do 820 Hz) kako bi se izbjegao efekt polarizacije (elektrolize) u kemijskom sastavu zemlje \u0161to bi utjecalo na o\u010ditani rezultat. Prakti\u010dno, mjera\u010di otpora izolacije koriste strujno-naponsku ili neku mosnu metodu mjerenja otpora. Uobi\u010dajene su Wiechertova, Stosselova i Behrendova mosna metoda, a sve su prakti\u010dno vrlo sli\u010dne i u principu analogne Wheatstoneovom mjernom mostu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjerilo otpora uzemljenja MU-4 koristi Behrendovu kompenzacijsku metodu mjerenja otpora jednako kao i starija ina\u010dica mjera\u010da TIP-MU3<\/a> te Iskrin PU 430<\/a>. Ina\u010de, mjera\u010di otpora uzemljenja koji se temelje na mosnoj metodi danas se sve manje proizvode jer su razvijeni instrumenti na principu strujno-naponske metode koji su lak\u0161i za kori\u0161tenje. Svakako je potrebno dobro poznavati proceduru mjerenja i specifi\u010dnosti svakog modela mjera\u010da kako bi se dobio to\u010dan rezultat mjerenja.<\/p>\n Postupak mjerenja sa instrumentom MU-4 je slijede\u0107i:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Povezivanje uzemljiva\u010da sa instrumentom na stezaljku “U” mora biti \u0161to kra\u0107e jer se u izmjereni otpor uzemljenja ura\u010dunava i otpor povezne \u017eice. Ako ta povezna \u017eica iz nekih prakti\u010dnih razloga mora biti du\u017ea (vi\u0161e od 3 metra) ili ako se mjere otpori uzemljenja manji od 10 \u2126 onda se koristi metoda povezivanja sa \u010detiri vodi\u010da kako bi se elektri\u010dki kompenzirali otpori poveznih \u017eica. Kod mjerenja ve\u0107ih otpora (preko 10 \u2126) sa tri \u017eice, dobivenom rezultatu se oduzme 0,5 \u2126 koliki je otprilike otpor poveznih \u017eica.<\/p>\n Posebnu pa\u017enju treba obratiti na polo\u017eaj sklopki koje se nalaze izme\u0111u stezaljki U i S1 te S2 i PU. Kod mjerenja sa tri \u017eice stezaljke U i S1 su kratko spojene preko sklopke izme\u0111u njih (horizontalni polo\u017eaj), a kod mjerenja sa \u010detiri \u017eice stezaljke U i S1 se istom sklopkom elektri\u010dki razdvajaju (vertikalni polo\u017eaj). Jednako tako, kad se koriste dva pomo\u0107na uzemljiva\u010da na stezaljkama S2 i PU onda su oni pomo\u0107u sklopke izme\u0111u njih elektri\u010dki razdvojeni (vertikalni polo\u017eaj).<\/p>\n Instrument MU-4 ima dva mjerna opsega koji se odabiru \u010detvrtim gumbom: x0,1 i x0,01. Prakti\u010dni rasponi mjerenja na ta dva opsega su 12 – 120 \u2126 i 0,3 – 12 \u2126.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za mjerenje specifi\u010dnog otpora tla \u010detiri sonde se postave u liniji na me\u0111usobno jednakom razmaku i istim redoslijedom se spoje na \u010detiri stezaljke na instrumentu. Pri tome treba paziti da se u podru\u010dju mjerenja ne nalaze metalni objekti ili kabeli. Specifi\u010dni otpor tla se zatim ra\u010duna po formuli:<\/p>\n Pz = 2\u03c0 a R<\/strong><\/p>\n gdje je:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osnovni elektri\u010dni krug, odnosno blok shemu za mjerenje otpora uzemljenja po Behrendovoj kompenzacijskoj metodi mo\u017eete na\u0107i opisan u svakoj literaturi za elektri\u010dna mjerenja. Ono \u0161to nas ovdje zanima, to su prakti\u010dna elektroni\u010dka rje\u0161enja i izvedbe takvih krugova. Me\u0111utim, originalne sheme tvorni\u010dkih mjera\u010da otpora uzemljenja su op\u0107enito vrlo te\u0161ko dostupne. Tehni\u010dka dokumentacija iz malih doma\u0107ih poduze\u0107a uglavnom je uni\u0161tena ili izgubljena tijekom rata i poslijeratne privatizacije. Jedan od razloga je \u0161to se radilo o zastarjeloj papirnatoj dokumentaciji o ure\u0111ajima koji se vi\u0161e ne\u0107e proizvoditi, ali tu je i op\u0107enita nebriga o povijesti i razvoju samih tvrtki koje su bile u vlasni\u0161tvu biv\u0161e dr\u017eave, gdje je osnovni cilj bio samo bezobzirna eksploatacija preostalih resursa do potpune devastacije i uni\u0161tenja. Vidjeli smo u na\u0161im objavama da mnoge strane elektroni\u010dke tvrtke imaju u detalje sa\u010duvanu svoju povijest i tradiciju preko 100 godina iako su i te zemlje pro\u0161le ratove te razne ekonomske i politi\u010dke promjene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osobno se trudim nacrtati sheme jednostavnijih elektroni\u010dkih ure\u0111aja koji se odavno vi\u0161e ne proizvode i gdje objavom sheme nikome ne\u0107emo ugroziti poslovanje, a s druge strane mo\u017eemo puno nau\u010diti o prakti\u010dnim rje\u0161enjima izvedbe razli\u010ditih elektroni\u010dkih sklopova. Instrument MU-4 nije posebno slo\u017een elektroni\u010dki sklop, no konstrukcija je takva da bi crtanje elektroni\u010dke sheme zahtijevalo rastavljanje i odlemljivanje nekih komponenti, posebno ako \u017eelimo to\u010dno utvrditi namotaje transformatora i kontakte vi\u0161epolnih sklopki.<\/p>\n Tiskana plo\u010dica sadr\u017ei \u010detiri integrirana kruga: dva \u010dipa sa oznakom IL72741 su operacijska poja\u010dala iz serije 741, D103D je logi\u010dki \u010dip koji sadr\u017ei \u010detiri NAND vrata sa dva ulaza (SN7403), a NE555 je dobro poznati oscilator\/timer. Osim toga nalazimo jo\u0161 7 tranzistora i nekoliko dioda gdje su dvije grupe po \u010detiri diode vjerojatno vezane kao mosni ispravlja\u010di.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Znamo da nam je za napajanje mosta potreban izvor izmjeni\u010dnog napona koji je ovdje onda vjerojatno osiguran preko oscilatora sa NE555. Me\u0111utim, oscilator se mo\u017ee bazirati i na logi\u010dkim NAND vratima jednako kao \u0161to mo\u017ee biti i tranzistorski oscilator na primaru transformatora tako da je nezahvalno napamet zaklju\u010divati funkciju pojedinih elemenata. Sklopke za tra\u017eenje ravnote\u017ee mosta su 12-polo\u017eajne i vode dijelom na mjerne otpornike, a dijelom na namotaje ve\u0107eg transformatora. Strujni transformator je jedan od klju\u010dnih dijelova mjernog mosta preko \u010dijeg primara se zatvara izmjeni\u010dni krug napajanja preko uzemljiva\u010da, a na sekundarnoj strani se uzima napon za mjerni krug. Obi\u010dno ima omjer transformacije 1:1, no u na\u0161em slu\u010daju se ravnote\u017ea mosta osim promjenom otpora u mjernom mostu o\u010dito tra\u017ei (namje\u0161ta) i promjerom omjera transformacije strujnog transformatora. Ovaj transformator ima 10 izlaza od kojih je sedam vjerojatno na primaru, a preostala tri na sekundaru. Drugi manji transformator je mogu\u0107e izlazni transformator ili transformator za odvajanje za mjereni instrument u mjernom krugu. Operacijska poja\u010dala o\u010dekujemo u mjernom krugu, no ovakva analiza sklopovlja zapravo ne vodi nikuda jer sve te pretpostavke lako mogu biti pogre\u0161ne.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n\n
<\/a>Povezivanje instrumenta MU-4 za mjerenje otpora uzemljenja metodom sa tri vodi\u010da i metodom sa \u010detiri vodi\u010da.<\/em> <\/span><\/p>\n\n
<\/a>Povezivanje instrumenta MU-4 za mjerenje specifi\u010dnog otpora tla.<\/em> <\/span><\/p>\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Izmjeni\u010dni mjerni napon je pravokutnog tipa frekvencije cca 112 Hz, a amplituda bez optere\u0107enja iznosi cca 80 Vpp. Visoka amplituda i naponski pikovi koji dose\u017eu 166 Vpp ukazuju da se pravokutni napon generiran iz \u010dipa NE555 i vjerojatno poja\u010dan tranzistorskim poja\u010dalom svakako u kona\u010dnici dobiva iz sekundara transformatora.<\/span> <\/em><\/p>\n