![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/voltmeter_ferranti_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtku Ferranti osnovao je 1882. godine britanski elektroin\u017eenjer i izumitelj Sebastian Ziani de Ferranti koji se smatra jednim od pionira uvo\u0111enja izmjeni\u010dne struje u elektrodistribucijske mre\u017ee. Tvrtka se u po\u010detku bavila razvojem alternatora i dinama, a ubrzo i distribucijom elektri\u010dnih mjernih instrumenta te istosmjernih i izmjeni\u010dnih brojila. Ferranti je projektirao modernu elektranu za izmjeni\u010dnu struju u Deptfordu koja je proradila 1890. godine. Nakon tog uspjeha po\u010deo je proizvoditi elektri\u010dnu opremu za prodaju, osobito transformatore.<\/p>\n Tijekom 1903. godine tvrtka Ferranti je zavr\u0161ila u ste\u010daju, no posao je rekonstruiran dvije godine kasnije. Sljede\u0107ih jedanaest godina tvrtku su vodili ste\u010dajni upravitelji, a udio Ferrantija je sveden na manje od 10% i prakti\u010dno je bio isklju\u010den iz komercijalnih financijskih strategija. Tijekom 1. svjetskog rata Ferranti se uspio uklju\u010diti u proizvodnju granata i upalja\u010da te je na kraju rata ostvario odre\u0111eni kapital kojim je nakon rata zapo\u010deo proizvodnju visokonaponskih energetskih transformatora.<\/p>\n Tijekom 2. svjetskog rata Ferranti je postao glavni dobavlja\u010d elektronike za vojne potrebe te je bio zna\u010dajno uklju\u010den u razvoj radara u Engleskoj. Godine 1943. Ferranti je otvorio tvornicu za proizvodnju \u017eiroskopskih ciljnika za avione Spitfire. Proizvodnja elektronike za vojsku (radari, avionika, navigacijski i ra\u010dunalni sustavi) ostala je jedna od primarnih djelatnosti tvrtke i nakon rata. Izumom lasera 1960-ih godina, tvrtka se brzo etablirala i u podru\u010dju elektrooptike (laserski daljinomjeri i ozna\u010diva\u010di). Od 1970-tih godina Ferranti se uklju\u010dio i u podru\u010dje razvoja i proizvodnje sonara.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de nevojne i industrijske elektronike od sredine 1930-tih godina tvrtka Ferranti po\u010dinje proizvoditi televizore, radio aparate i elektri\u010dne satove (ovi poslovi su prodani ili zaustavljeni u razdoblju 1957-1960. godine). Ferranti Instruments, sa sjedi\u0161tem u Mostonu, razvio je razne ure\u0111aje za znanstvena mjerenja, uklju\u010duju\u0107i jedne od prvih konusnih i plo\u010dastih viskozimetara . Ferranti je sredinom 1950-ih godina izgradio novu tvornicu energetskih transformatora u Hollinwoodu no taj odjel je do sredine 1970-tih godina po\u010deo stvarati gubitke te je u kona\u010dnici tvrtku spasio vladin nacionalni odbor za poduzetni\u0161tvo, uzimaju\u0107i zauzvrat 65% udjela u tvrtki. Tvrtka je 1956. godine po\u010dela prodavati opremu za opti\u010dko mjerenje polo\u017eaja za alatne strojeve. U kasnim 1980-ima bilo je nekoliko odjela tvrtke za nevojna podru\u010dja koja su uklju\u010divala mikrovalnu komunikacijsku opremu (Ferranti Communications) i pumpe za benzinske (plinske) postaje (Ferranti Autocourt).<\/p>\n U kasnim 1940-ima Ferranti se pridru\u017eio raznim sveu\u010dili\u0161nim istra\u017eiva\u010dkim grupama i tvrtkama u razvoju prvih ra\u010dunala te je do 1960-tih godina razvijeno vi\u0161e modela namjenskih industrijskih i vojnih ra\u010dunala (Ferranti Mark 1, Pegasus, Mercury, Atlas, Atlas 2 ili Titan, FP 6000, Ferranti Argus, Hermes, Poseidon, F1600).<\/p>\n Ferranti je tako\u0111er bio rano uklju\u010den u proizvodnju elektronskih i katodnih cijevi, te germanijskih i zatim silicijskih poluvodi\u010da. \u00a0Ferranti je bila prva europska tvrtka koja je 1955. godine proizvela silicijsku diodu, a 1972. godine je lansirala poznati integrirani krug ZN414 (integrirani AM radio prijemnik). Tijekom 1977. godine tvrtka je razvila mikroprocesor F100-L koji je bio ugra\u0111en u radioamaterski satelit UoSAT-1 (OSCAR 9). Po\u010detkom 1980-ih, Ferranti je proizvodio ULA \u010dipove za ku\u0107na ra\u010dunala poput ZX 81, ZX Spectrum, Acorn Electron i BBC Micro. Posao mikroelektronike prodan je Plesseyu 1988. godine.<\/p>\n Godine 1987. Ferranti je kupio ameri\u010dku tvrtku za vojnu obrambenu proizvodnju ICS (International Signal and Control), kasnije preimenovanu u Ferranti International PLC. Nepoznato Ferrantiju, poslovanje ISC-a prvenstveno se sastojalo od ilegalne prodaje oru\u017eja zapo\u010dete po nalogu raznih ameri\u010dkih tajnih organizacija. Zbog financijskih i pravnih pote\u0161ko\u0107a koje je izazvala kaznena istraga, tvrtka Ferranti je 1993. godine bankrotirala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na instrumentu ispod loga Ferranti vidimo oznaku U.N.R.R.A. (United Nations Relief and Rehabilitation Administration). Radi se o Upravi UN-a za pomo\u0107 i obnovu ratom opusto\u0161enih zemalja, osnovane 1943. godine. Pomo\u0107 se sastojala u opremi za obnovu i razvoj gospodarstva, te po\u0161iljkama hrane, odje\u0107e i lijekova. UNRRA je prestala sa radom u o\u017eujku 1949. godine. Otisnuta godina proizvodnje na instrumentu (1947.) uklapa se u taj vremenski okvir tako da je ovaj instrument mogu\u0107e bio dio pomo\u0107i UNRRA-e u razvoju industrije i gospodarstva tada\u0161njoj Jugoslaviji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Instrument Ferranti je feromagnetskog tipa (instrument sa pomi\u010dnim \u017eeljezom). Takvi instrumenti se naj\u010de\u0161\u0107e koriste za pogonska izmjeni\u010dna mjerenja jer su jednostavne konstrukcije i ne trebaju im ispravlja\u010di, odnosno mogu izravno mjeriti kako istosmjerne tako i izmjeni\u010dne napone. Najve\u0107i nedostatak im je ve\u0107a unutra\u0161nja potro\u0161nja i te\u0161ko dobivanje potpuno linearne skale.<\/p>\n Instrumente sa pomi\u010dnim \u017eeljezom ve\u0107 smo opisivali u vi\u0161e objava pa ovdje ne\u0107emo ponavljati princip rada istih:<\/p>\n U navedenim objavama vidjeli smo da postoje dva osnovna tipa takvih instrumenata s obzirom na konstrukciju metalnih listi\u0107a koji me\u0111usobno stvaraju odbojne sile i tako zakre\u0107u kazaljku instrumenta. Jedni su sa radijalno postavljenim listi\u0107ima, a drugi su sa koncentri\u010dno postavljenim listi\u0107ima.<\/p>\n Kod na\u0161eg voltmetra listi\u0107i su postavljeni radijalno. Unutar nepomi\u010dne zavojnice na koju se dovodi napon nalaze se dva \u017eeljezna listi\u0107a. Jedan listi\u0107 je fiksiran, a drugi je pokretan sa kazaljkom. Oba listi\u0107a se unutar magnetskog polja koju stvara struja kroz zavojnicu jednako magnetiziraju pa se kao i svaki magneti me\u0111usobno odbijaju na istoimenim polovima.<\/p>\n Prigu\u0161enje (stabilizacija) kazaljke je zra\u010dno i na instrumentu se lijepo isti\u010de zra\u010dna komora za prigu\u0161enje pomaka kazaljke. Na zakretnoj osovini sa kazaljkom preko posebne poluge spregnut je lagani metalni limi\u0107 koji se zajedno s kazaljkom kre\u0107e unutar svoje zra\u010dne komore. Otpor koji zrak unutar komore pru\u017ea gibanju limi\u0107a prigu\u0161uje naglo kretanje kazaljke pod utjecajem magnetskih polja kako bi se ista \u0161to prije smirila na kona\u010dnoj vrijednosti.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Promjer instrumenta je 16,5 cm na prednjoj strani (skala) i 20 cm na stra\u017enjoj monta\u017enoj strani.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n