![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/iskra_fp2_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka ISKRA vu\u010de korijene iz 1946. godine te je sve do danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu. Mo\u017eemo re\u0107i da se radi o jednoj od najuspje\u0161nijih i najdugovje\u010dnijih tvrtki sa podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije koja je pre\u017eivjela procese restrukturiranja i privatizacije tijekom 1990-tih godina te otada bilje\u017ei tendenciju ponovnog rasta, razvoja i \u0161irenja na svjetska tr\u017ei\u0161ta. Kroz \u010ditavo razdoblje postojanja nudi \u0161irok spektar proizvoda iz podru\u010dja elektronike, elektrotehnike, telekomunikacija, energetike, automatizacije i tome srodnih proizvodnih grana.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Voltmetri i ampermetri imaju skale za mjerenje visokih napona i struja, no kod tri instrumenta takva mjerenja se ne mogu vr\u0161iti izravno nego preko vanjskog mjernog transformatora:<\/p>\n Vidimo da ampermetri mogu izravno mjeriti struju samo do 5 A, a voltmetri napon do 500 V, odnosno do 100 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sva \u010detiri instrumenta se baziraju na mjernom sistemu sa pomi\u010dnim \u017eeljezom (feromagnetski mjerni sistem). U objavi Pogonski voltmetar Ferranti 120 V<\/a> dali smo reference na objave u kojima smo detaljni opisali princip rada te prednosti i nedostatke ovakvih mjernih sistema.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod mjernih sistema sa pomi\u010dnim \u017eeljezom unutra\u0161nji otpor i osjetljivost instrumenta definira lako izmjenjiva (statorska) zavojnica. Za voltmetre se stavljaju zavojnice sa puno namotaja tanke \u017eice kako bi otpor paralelno vezanog instrumenta bio \u0161to ve\u0107i i time njegova potro\u0161nja struje u mjernom krugu \u0161to manja (prve dvije slike). Za ampermetre se stavljaju zavojnice sa malim brojem namotaja i debljim presjekom \u017eice kako bi otpor serijski vezanog instrumenta bio \u0161to manji i da time stvara \u0161to manji pad napona u mjernom krugu (druge dvije slike). Promjenom broja namotaja zavojnica mijenjaju se mjerni opsezi instrumenta.<\/p>\n Voltmetar za napone do 100 V (40 kV) ima unutra\u0161nji otpor 3,5 k\u2126 (0,7 k\u2126 zavojnica i 2,8 k\u2126 otpornik). Voltmetar za napone do 500 V ima unutra\u0161nji otpor 38,8 k\u2126 (5,7 k\u2126 zavojnica i 33,1 k\u2126 otpornik). Vidimo kako se promjenom broja namotaja zavojnice i otpora otpornika lako mijenja osjetljivost (mjerni opseg) i potro\u0161nja instrumenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iako relativno jednostavne konstrukcije mjernom sistemu sa pomi\u010dnim \u017eeljezom ipak mogu biti nezgodni za rastavljanje te \u010desto ne vidimo klju\u010dne dijelove sistema, a to su sami \u017eeljezni listi\u0107i koji me\u0111usobno stvaraju odbojne sile i tako zakre\u0107u kazaljku instrumenta. Stoga \u0107emo se ovdje potruditi rastaviti jedan takav sistem.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a>Instrumenti imaju metalna ku\u0107i\u0161ta sa plasti\u010dnom prednjom i stra\u017enjom stanom, dimenzija 145x73x170 mm.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Sredi\u010dnji priklju\u010dak je opcionalno uzemljenje (masa), a krajnja dva priklju\u010dka su mjerne stezaljke.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n
\n\n
<\/a>Skala ampermetra za izmjeni\u010dnu struju 0-150 A (preko mjernog transformatora 150\/5 A)<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Skala ampermetra za izmjeni\u010dnu struju 0-400 A (preko mjernog transformatora 400\/5 A)<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Skala voltmetra za izmjeni\u010dni napon 0-500 V (izravno)<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Skala voltmetra za izmjeni\u010dni napon 0-40 kV (preko mjernog transformatora 35\/0,1 kV)<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Sva \u010detiri instrumenta se baziraju na jednakom mjernom sistemu sa pomi\u010dnim \u017eeljezom. Prva dva instrumenta su voltmetri jer sadr\u017ee \u017ei\u010dane otpornike serijski vezane zavojnici instrumenta.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Usporedba voltmetra (lijevo) i ampermetra (desno). Mjerni sistem sa pomi\u010dnim \u017eeljezom je kod oba instrumenta jednak, razlika je samo u zavojnici instrumenta i u serijski vezanom otporniku koji se dodaje samo kod voltmetra za pove\u0107anje ukupnog unutra\u0161njeg otpora. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ovdje vidimo jednostavan sistem zra\u010dnog prigu\u0161enja titranja kazaljke instrumenta. To je tijesno zatvorena komora unutar koje se kre\u0107e limi\u0107 (lopatica) spregnuta sa kazaljkom. Otpor koji zrak unutar komore pru\u017ea gibanju limi\u0107a prigu\u0161uje naglo kretanje kazaljke pod utjecajem magnetskih polja i zatim njeno njihanje prije nego se smiri na mjerenoj vrijednosti.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Lako izmjenjiva zavojnica mjernog sistema (ampermetar) u \u010dije sredi\u0161te ulaze otklonski \u017eeljezni listi\u0107i.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Ovdje vidimo vanjski nepomi\u010dni listi\u0107 mjernog sistema. Odmah je jasno da se ovdje ne radi o radijalno, nego o aksijalno (kru\u017eno) postavljenim listi\u0107ima. Uo\u010davamo da je vanjski listi\u0107 trapeznog oblika \u010dime se kompenzira nelinearnost magnetskog odbijanja listi\u0107a.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje smo izvadili vanjski fiksni aksijalni listi\u0107 i sada vidimo unutra\u0161nji pokretni aksijalni listi\u0107 koji je spregnut na osovinu sa kazaljkom. Unutra\u0161nji listi\u0107 je tako\u0111er trapeznog oblika radi dobivanja \u0161to linearnijeg zakretanja kako linearno raste struja kroz zavojnicu i pove\u0107ava se inducirani magnetski tok.<\/span> <\/em><\/p>\n