![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/atm_panelmetri_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Izvorno poduze\u0107e ATM (Automatika i Tehnika Mjerenja) osnovano je 1963. godine u Zagrebu, spajanjem tada\u0161njeg Odjela za automatizaciju i tehniku mjerenja iz poduze\u0107a Bra\u0107a Kavuri\u0107 i znanstvene ustanove Zavod za kalori\u010dna mjerenja i regulacije. Kroz desetlje\u0107a, ATM je izrastao u vode\u0107e regionalno ime za razvoj i proizvodnju mjerne i regulacijske opreme. Tijekom procesa pretvorbe i privatizacije po\u010detkom 1990-ih godina iz tog sustava nastale su specijalizirane tvrtke Marus-ATM i ATM-Mating (ili Automatikamating). Marus-ATM se fokusirala prvenstveno na mjerno-regulacijske ure\u0111aje i sisteme. Oni su nastavili odr\u017eavati i proizvoditi opremu koja se oslanja na originalne ATM dizajne, uklju\u010duju\u0107i kalibratore, senzore i sli\u010dnu opremu. ATM-Mating pak se vi\u0161e usmjerila na specifi\u010dne elemente poput mjernih prigu\u0161nica, Venturi cijevi i procesne opreme za protok i tlak.<\/p>\n Ovakvi profilni instrumenti proizvo\u0111a\u010da ATM prikazani su u knjizi Mjerenja u elektrotehnici (Vojislav Bego) \u010dije tiskanje je zavr\u0161eno u studenom 1990. godine. Na kalibracijskim naljepnicama na\u0161ih primjeraka vide se datumi iz 1996. i 2003. godine.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za po\u010detak \u0107emo razgledati tri elektri\u010dna instrumenta sa skalama ba\u017edarenima za prikaz tlaka raspona do 100 milibara, 6 bara i 20 bara.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sva tri instrumenta se baziraju na mjernom sistemu sa zakretnim svitkom. Prema blok shemi spajanja otisnutoj u gornjem desnom kutu skale vidimo da se instrument spaja na odgovaraju\u0107i mjerni pretvara\u010d. To mo\u017ee biti naponski ili strujni tla\u010dni pretvornik.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nacrtali smo elektri\u010dne sheme na\u0161ih indikacijskih instrumenta. Vidimo da su mjernom instrumentu dodani serijski i paralelni otpornici, a instrument za 100 milibara ima i dodatne paralelne otpornike za finu kalibraciju mjernog kruga. Mjerni pretvornik ovisno o tlaku daje standardnu struju od 4 mA do maksimalno 20 mA (kako je i nazna\u010deno na skalama), a ugra\u0111eni instrumenti su osjetljivosti 0,5 mA. Stoga su paralelni otpornici puno ni\u017eih vrijednosti (cca 5 \u2126) od ukupnog otpora u mjernoj grani sa instrumentom (cca 200 \u2126) kako bi glavnina struje tekla kroz paralelni (i kalibracijske) otpornike. Ovdje ipak malo \u010dudi \u0161to instrumenti za 6 i 20 bara nemaju nikakve kalibracijske elemente. Mogu\u0107e da je kalibracija dostupna na samom pretvorniku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Preostala dva indikacijska instrumenta imaju skale za mjerenje temperature raspona -25 do +60\u00b0C i 0 do 60\u00b0C.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iako izgledom i mjernim opsezima sli\u010dni, ovo su zapravo dva elektri\u010dki razli\u010dita instrumenta. Prvi se bazira na otporni\u010dkom mjernom mostu sa kvocijentnim magnetolelektri\u010dnim mjernim sistemom (instrument sa ukri\u017eenim svicima), a drugi sli\u010dno kao i indikatori tlakova ima mjerni sistem za jednim pomi\u010dnim svitkom te dodan serijski i paralelne otpornike za kalibraciju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kako je nazna\u010deno na skali, termometar sa mjernim mostom se napaja vanjskim istosmjernim naponom od 6 V i na istog se spaja temperaturna sonda Pt-100 preko otpornika od 10 \u2126. Pt-100 je pasivni termistorski tip senzora (PTC), dakle otpornik kojem s porastom temperature raste i vlastiti otpor. Uobi\u010dajen op\u0107eniti naziv za takve temperaturne senzore je RTD (Resistance Temperature Detector).<\/p>\n Instrumenti sa ukri\u017eenim svicima imaju \u0161iroko podru\u010dje primjene te se \u010deto koriste i za mjerenje otpora kao u na\u0161em slu\u010daju. Ovakve instrumente ve\u0107 smo susretali i opisali u objavama vezanim uz megaom-metre: Evershed & Vignoles MEGGER 5G\/152<\/a>, EKA ISOLEKA M126<\/a>, Metra Blansko MEGMET 1000 V<\/a>.<\/p>\n Termometar sa mjernim mostom nema nikakve kalibracijske elemente (potenciometre), nema ni mehanizam za mehani\u010dko pode\u0161avanje kazaljke. \u010cini se da se fina kalibracija vr\u0161i otpornikom (potenciometrom) od 10 \u2126 koji se spaja serijski sa temperaturnom sondom Pt-100.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mjerni sitem sa ukri\u017eenim svicima unutar mjernog mosta. Mjerni sistem nema mehani\u010dko pode\u0161avanje kazaljke na nulu.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mjerni sistem za jednim pomi\u010dnim svitkom te serijskim i paralelnim otpornicima za kalibraciju.<\/span><\/em><\/p>\n