![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/faktor_snage_aeg_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka AEG (Allgemeine Elektricit\u00e4ts-Gesellschaft) vu\u010de korijene iz 1883. godine kada je njema\u010dki poduzetnik, industrijalac i strojarski in\u017eenjer Emil Rathenau u Berlinu osnovao tvrtku “Deutsche Edison-Gesellschaft f\u00fcr angewandte Elektricit\u00e4t”<\/em> koja je pet godina kasnije promijenila naziv u Allgemeine Elektricit\u00e4ts-Gesellschaft<\/em> (AEG). Tvrtka je u po\u010detku imala te\u017ei\u0161te na uvo\u0111enju rasvjete i gradnji malih elektrana koje su davale elektri\u010dnu energiju za rasvjetu, tramvaje i ku\u0107anske ure\u0111aje, a ubrzo se uklju\u010dila i u izmjeni\u010dne sustave prijenosa elektri\u010dne energije. Tijekom Drugog svjetskog rada kapaciteti tvrtke bili su pridru\u017eeni nacistima uz kori\u0161tenje prisilnog rada zato\u010denika koncentracijskih logora. Stoga je nakon Drugog svjetskog rata tvrtka izgubila poslovanje u isto\u010dnom dijelu Njema\u010dke.<\/p>\n Godine 1967. AEG se udru\u017eio sa tvrtkom Telefunken AG te je nova tvrtka dobila naziv AEG-Telefunken. Od 1970-tih godina javljaju se financijske pote\u0161ko\u0107e u poslovanju tvrtke \u0161to rezultira prodajom dijela imovine. Godine 1985. tvrtka je ponovno preuzela ime AEG, a ostatak tvrtke koji se uglavnom odnosio na distribuciju elektri\u010dne energije i elektromotornu tehniku kupio je Daimler-Benz. Pod vlasni\u0161tvom Daimler-Benza, biv\u0161e tvrtke AEG-a na kraju su postale dio novoimenovanog Adtranza, a ime AEG vi\u0161e se nije koristilo. Electrolux, koji je 1994. godine kupio podru\u017enicu za ku\u0107ansku tehniku AEG Hausger\u00e4te GmbH, sada posjeduje prava na kori\u0161tenje i licenciranje marke AEG.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Simboli na skali instrumenta ozna\u010davaju da se isti koristi u vertikalnom polo\u017eaju, da je mjerni sistem kvocijentni elektrodinamski (ferodinamski) zatvoren \u017eeljezom, da je predvi\u0111en na spajanje na trofazni tro\u017ei\u010dni sistem frekvencije 50 Hz kod kojeg su sve faze podjednako optere\u0107ene pa se mo\u017ee koristiti jedan zajedni\u010dki \u00a0mjerni \u010dlan.<\/p>\n Mjera\u010di faktora snage se naj\u010de\u0161\u0107e proizvode sa mjernim sistemima na koje se mo\u017ee dovesti napon do 100 V (naponski svici) i struja do 5 A (strujni svici), a to je nazna\u010deno i na na\u0161em instrumentu. Stoga se ovaj instrument na trofaznu mre\u017enu spaja preko odgovaraju\u0107eg naponskog i strujnog mjernog transformatora.<\/p>\n Iznad serijskog broja stoji crvena zvjezdica koja ozna\u010dava ispitni napon od 2000 V. Ovakvo ozna\u010davanje ispitnog napona bojama je po starim njema\u010dkim pravilima za mjerne instrumente (VDE 0410) iz 1923. godine, a ona su se izmijenila me\u0111unarodnom standardizacijom IEC od 1935. godine (prozirna zvjezdica sa upisanim brojem). Osim samog izgleda i upotrijebljenih materijala ova oznaka nam je dobar pokazatelj razdoblja proizvodnje u koje mo\u017eemo svrstati na\u0161 instrument.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod mjerenja utro\u0161ene snage tro\u0161ila na izmjeni\u010dnim mre\u017enim sistemima razlikujemo dvije komponente ukupne ili prividne snage (S u VA): djelatnu ili radnu snagu (P u W) i jalovu ili reaktivnu snagu (Q u VAR). Djelatna komponenta snage je ona koja se tro\u0161i na koristan rad tro\u0161ila dok se jalova komponenta snage oscilira izme\u0111u izvora te kondenzatora i zavojnica u strujnom krugu i ne mo\u017ee se utro\u0161iti za obavljanje korisnog rada.<\/p>\n Budu\u0107i da je jalovi dio snage beskoristan i nepotrebno optere\u0107uje mre\u017eu te\u017ei se da isti bude \u0161to manje vrijednosti. U tu svrhu se koriste ure\u0111aji za kompenzaciju jalove snage koji sprje\u010davaju prijenos iste unutar \u010ditave du\u017eine mre\u017enih linija, odnosno ograni\u010davaju prisutnost jalove snage samo na kratkom dijelu linije izme\u0111u tro\u0161ila i kompenzatora. Ukoliko jalova komponenta ima induktivni karakter (\u0161to je naj\u010de\u0161\u0107i slu\u010daj jer ve\u0107ina tro\u0161ila sadr\u017ei neki oblik zavojnica) onda se za kompenzaciju jalove snage dodaju kondenzatori onog kapaciteta kod kojeg \u0107e se udjeli kapaciviteta i induktiviteta se me\u0111usobno poni\u0161titi. Isto tako kod kapacitivnog karaktera jalove snage vrijedi obrnuto. Sve ovo mo\u017eemo promatrati kao uga\u0111anje impedancije izvora i tro\u0161ila za najbolji prijenos snage pomo\u0107u LC elemenata kakvim se bavimo i u radio tehnici.<\/p>\n Da bismo izvr\u0161ili adekvatnu kompenzaciju jalove snage, svakako je prvo potrebno izmjeriti istu kako glede veli\u010dine iste tako i glede karaktera iste (induktivna ili kapacitivna). Op\u0107eniti izraz za jalovu snagu (Q) je:<\/p>\n Q (VAR) = U x I x sin \u03c6<\/p>\n Vidimo da veli\u010dina jalove komponente ovisi o faznom pomaku izme\u0111u napona i struje (\u03c6). Ako je \u03c6 = 0 onda je cos \u03c6 = 1 i u tom slu\u010daju nema jalove snage, odnosno nema rekativnih elemenata u mre\u017ei ili su oni me\u0111usobno poni\u0161teni. Drugi krajnji slu\u010daj je da fazni pomak\u00a0\u03c6 iznosi \u03c0\/2 i tada je cos \u03c6 = 0 \u0161to zna\u010di da je radna komponenta snage jednaka nuli. Skala na\u0161eg instrumenta je ba\u017edarena u rasponu cos \u03c6 = 1 do 0,5 (induktivno) i 1 do 0,5 (kapacitivno). Razlika je \u0161to kod kapacitivnog karaktera jalova struja prethodi naponu, a kod induktivnog je obrnuto. Izraz cos \u03c6 se naziva faktor snage, pa se ovakvi mjera\u010di zovu mjerila faktora snage ili cos \u03c6 metri. Faktor snage je omjer izme\u0111u radne i prividne snage u mre\u017ei.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Postoji vi\u0161e na\u010dina i metoda za mjerenje prividne, radne i jalove komponente snage u jednofaznim i vi\u0161efaznim mre\u017enim sistemima. Ovdje imamo primjer jednog kvocijentnog elektrodinamskog mjernog sistema sa zatvorenim \u017eeljezom koji mjeri faktor snage.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to vidimo na shemi mjerni sistem je sli\u010dan svakom drugom vatmetru i sastoji se od strujnih i naponskih zavojnica. Strujne zavojnice su nepomi\u010dne (stator) i one unutar zatvorene \u017eeljezne jezgre stvaraju uniformno magnetsko polje proporcionalno struji u liniji. Unutar tog polja na zakretni sistem sa kazaljkom montirane su dvije pomi\u010dne naponske zavojnice jednim krajem spojene zajedno. Zakretni sistem nema balansiraju\u0107ih (direkcionih) opruga nego kod zakretanja zauzima poziciju koja je isklju\u010divo odre\u0111ena magnetskim momentima stvorenim u obje zavojnice.<\/p>\n Ako kroz nepomi\u010dni svitak te\u010de struja I, a na jedan od pomi\u010dnih svitaka struja I1 ili I2 onda \u0107e na taj svitak djelovati zakretni moment koji je ovisan o kutu otklona svitka prema popre\u010dnoj osi na nepomi\u010dne svitke (\u03b1) i o faznom pomaku izme\u0111u struja I te I1 i I2. S obzirom da su oba naponska svitka spojena na isti napon onda je i omjer struja kroz oba svitka uvijek jednak tako da je otklon instrumenta isklju\u010divo ovisan o faznom pomaku izme\u0111u struje kroz nepomi\u010dni svitak (struja) i struje kroz pomi\u010dne svitke (napon).<\/p>\n Kada je faktor snage 1, struja je u fazi sa naponom. To zna\u010di da je struja I1 u fazi sa strujom I, a struja I2 zaostaje za 120\u00b0. Zakretni moment stoga djeluje samo na zavojnicu Z1 i postavlja njenu ravninu tako da je okomita na magnetske osi stacionarnih strujnih zavojnica. U drugom krajnjem slu\u010daju, kada je faktor snage 0, struja zaostaje za naponom 120\u00b0. To zna\u010di da je sada struja I2 u fazi sa strujom I, a struja I1 je za 120\u00b0 izvan faze. Zakretni moment stoga djeluje samo na zavojnicu Z2 te se sada zakretni sistem postavlja tako da je ravnina Z2 okomita na magnetske osi stacionarnih strujnih zavojnica.<\/p>\n Vidimo da je ukupni kut zakretanja mjernog sistema od minimalne do maksimalne vrijednosti mjerenja ovisan o kutu pod kojim su postavljene zavojnice \u00a0Z1 i Z2. Taj kut \u0107e tako\u0111er ovisiti o \u017eeljenom rasponu mjerne skale i da li se \u017eele mjeriti obje reaktancije (struja zaostaje za naponom i napon zaostaje za strujom) ili samo jedna u praksi naj\u010de\u0161\u0107a induktivna reakcija. Otklon na\u0161eg mjernog sistema je 150\u00b0, a pokazivanje je raspona -0,5 do +0,5. Vidimo da mjerna skala nije linearna, no ona nije linearna ni kod ve\u0107ine drugih mjera\u010da faktora snage. Linearnost se mo\u017ee odrediti nejednolikim zra\u010dnim rasporom unutar zatvorenog \u017eeljeza strujnih zavojnica, no sve ovisi od izvedbe do izvedbe. Naj\u010de\u0161\u0107e se nastoji \u0161to vi\u0161e pro\u0161iriti mjerna skala u po\u010detnom podru\u010dju od 1 do 0,7 jer se faktor snage u praksi mora odr\u017eavati \u0161to ve\u0107im (\u0161to bli\u017ee 1).<\/p>\n <\/p>\n<\/a>Promjer prednje plo\u010de instrumenta je 186 mm.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n