![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/jesko_t_d_e_200_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Ure\u0111aji potro\u0161a\u010dke elektronike sa oznakom Jesko ili Jesko Fritz prodavani su Austriji preko tvrtke Silva Schneider od kraja 1960-ih do otprilike sredine 1980-ih godina. Silva Schneider je austrijska prodajna predstavnica njema\u010dke tvrtke Felix Schneider. Pod markom Jesko prodavali su se radio ure\u0111aji, linijske audio komponete i zvu\u010dnici za automobile, radio prijemnici za bicikle, te komercijalni ekvilajzeri, poja\u010dala, gramofoni, zvu\u010dnici, slu\u0161alice, glazbene kasete i CB radio ure\u0111aji.<\/p>\n <\/p>\n Linijski sustav Jesko T\/D\/E-200 sastoji se od tri stereo komponente:<\/p>\n Dimenzije prednje strane ovog linijskog stupa su 160 x 140 mm, a dubina je 100 mm (potrebno je najmanje 120 mm radi spajanja kablova). U objavi Clarion Compo Car Stereo G-501<\/a> opisali smo sli\u010dan sustav koji se sastoji od pet komponenti i ukupnih je dimenzija 250 x 140 x 200 mm. \u010cini se da je \u0161irina od 140 mm i visina od oko 50 mm bila standard za linijske komponente takvog tipa. Svakako je potrebno osigurati puno mjesta za ugradnju ove glazbene linije i vjerojatno se ista ugra\u0111ivala van okvira standardne kontrolne plo\u010de automobila.<\/p>\n Dana\u0161nje standardne dimenzije za autoradio (automobilsku multimediju) su 180×50 mm (single DIN) i 180×100 mm (double DIN), a na\u0161 JESKO svakako odstupa od tih dimenzija. Model Jesko T\/D\/E-200 ina\u010de se ve\u017ee uz ugradnju u automobile serije Audi 100 (1968-1994), vjerojatno u modele koji nisu imali tvorni\u010dki ugra\u0111en auto radio i koji su imali puno slobodnog mjesta izme\u0111u poda i instrument plo\u010de automobila.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za automobilski audio sustav Jesko T\/D\/E-200 nemamo nikakvih podataka pa pogledajmo \u0161to se mo\u017ee saznati iz same unutra\u0161nje konstrukcije.<\/p>\n <\/p>\n Njema\u010dke stru\u010dne kratice i termine na starim radio ure\u0111ajima je ponekad te\u0161ko prepoznati. Kratica SK kako \u0107emo kasnije opisati se vjerojatno odnosi na “Senderkennung” \u0161to je identifikacijski nosioc radio postaje koja emitira informacije o stanju u prometu (ARI). Tipka STEREO\/MONO je za odabir vrste FM prijema, tipka STUMM\/AUS je vjerojatno MUTE funkcija od njema\u010dkog izraza “Stummschaltung”, a \u010detvrta tipka UKW\/MW je izbor FM kratkovalnog ili AM srednjevalnog frekvencijskog opsega. Posljednja tipka ozna\u010dena sa “H\u00d6 HEN” po nazivu sugerira da se radi o nekoj tonskoj kontroli (izdizanje visokih tonova za bolju razumljivost govornih emisija).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prijemnik se bazira na integriranim krugovima karakteristi\u010dnim za komercijalne japanske AM\/FM prijemnike iz razdoblja s kraja 1970-tih i prve polovice 1980-tih godina:<\/p>\n Kao \u0161to se vidi sa slika, uga\u0111anje frekvencije se ovdje vr\u0161i pomo\u0107u promjenjivih zavojnica titrajnih krugova AM i FM tunera, a ne kako je to uobi\u010dajeno pomo\u0107u promjenjivih kondenzatora. Istovremeno su uga\u0111aju po tri LC kruga za AM i FM tuner (ulazni antenski filtar, selektivno RF poja\u010dalo, lokalni oscilator).<\/p>\n \u0160to se ti\u010de FM prijemnika, odmah ispod promjenjivih zavojnica bira\u010da postaja nalazi se u metalnom oklopu tranzistorski FM tuner, a zatim slijedi integrirani krug \u00b5PC 1028H koji sadr\u017ei FM MF poja\u010dala i FM demodulator. Demodulirani FM signal se vodi na poseban \u010dip LA 2101 koji slu\u017ei za smanjenje \u0161uma i izobli\u010denja u demoduliranom i dekodiranom signalu kod stereo FM prijema.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod prijema radijskih signala u automobilu koji se kre\u0107e, stalno se mijenjanju uvjeti prijema jer se mijenja pozicija prijemne antene kao i samo okru\u017eenje sa objektima u kojem se vr\u0161i prijem. Izra\u017eena su tri tipi\u010dna slu\u010daja koji uzrokuju pogor\u0161anje prijema te pove\u0107anje \u0161umova, smetnji i izobli\u010denja u signalu. Prvo su nagle promjene u ja\u010dini prijemnog signala i op\u0107enito pad razine prijemnog antenskog signala kad se u\u0111e u neku radio sjenu. To rezultira pove\u0107anim \u0161umom u stereo prijemu. Drugi slu\u010daj je istovremeni prijem vi\u0161estruko odbijenih signala iste frekvencije od raznih okolnih objekata. Ti signali zbog razli\u010ditog prije\u0111enog puta na prijemnik dolaze sa razli\u010ditim faznim pomacima. To rezultira faznim i amplitudnim izobli\u010denjima demoduliranog stereo signala uslijed interferencija nastalih u istovremenom prijemu direktnih i indirektnih (odbijenih) antenskih signala. Tre\u0107i tip su impulsne smetnje uzrokovane djelovanjem drugih elektri\u010dnih ure\u0111aja u blizini, posebice sustava elektri\u010dnog paljenja automobilskog motora. Iako su ovakve smetnje vi\u0161e izra\u017eene kod AM prijema iste se mogu pojaviti i na FM prijemu. To rezultira zvukovima poput pucketanja i kvrckanja u audio signalu. Stoga su za automobilske stereo prijemnike razvijeni razli\u010diti sistemi koji kompenziraju, poni\u0161tavaju, neutraliziraju, potiskuju ili na neki drugi na\u010din suzbijaju pojavu pove\u0107anih \u0161umova, izobli\u010denja\u00a0 i drugih smetnji \u010dujnih u demoduliranom radio signalu.<\/p>\n Vjerojatno ste primijetili da kod se kod lo\u0161eg stereo prijema sa puno \u0161uma signal zna\u010dajno pro\u010disti ako se prijemnik prebaci na mono prijem. Ovo se doga\u0111a zbog toga \u0161to su u stereo signalu \u0161umovi u lijevom i desnom kanalu uglavnom suprotnih faza te se poni\u0161tavaju ako se oba kanala spoje u jedan. Ovaj efekt za poni\u0161tavanje \u0161umova se mo\u017ee iskoristiti u sklopovima koji kod detekcije pove\u0107anog \u0161uma automatski spajaju dva stereo kanala u jedan (prebacuju na mono prijem) i takvi patenti potje\u010du jo\u0161 s po\u010detka 1970-tih godina. Me\u0111utim, spajanjem stereo kanala u svrhu poni\u0161tavanja protufaznih \u0161umova tako\u0111er se jako smanjuje ili potpuno poni\u0161tava stereo razdvajanje korisnih signala. Tako\u0111er takva kompenzacija \u0161uma funkcionira samo u slu\u010daju slabog prijemnog signala ali ne i kod izobli\u010denja uzrokovanih vi\u0161estrukim prijemom odbijenih signala te kod impulsnih smetnji.<\/p>\n Krajem 1970-tih godina razvijena su integriranja rje\u0161enja za potiskivanje sve tri karakteristi\u010dne pojave \u0161umova, izobli\u010denja i smetnji pri \u010demu se \u0161to manje utje\u010de na dinamiku i razdvajanje korisnih stereo signala.\u00a0 Jedan od takvih integriranog krugova je i na\u0161 LA 2101.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvo \u0161to mo\u017eemo primijetiti to je da se ulazni demodulirani signal frekvencijski filtrira tako da se razdvoje niskofrekvencijske i visokofrekvencijske komponente signala. Naime, \u0161umovi i izobli\u010denja u glavnini stvaraju signale koji ulaze u ne\u0161to vi\u0161i (audio) frekvencijski opseg. To su vi\u0161e harmoni\u010dke frekvencije koje nastaju mije\u0161anjem vi\u0161estrukih prijemnih signala iste frekvencije i razli\u010ditih faza i karakteristi\u010dni bijeli \u0161um koji se pove\u0107ava kod slabog prijemnog signala i koji se spektralno uglavnom sastoji od vi\u0161ih frekvencija.<\/p>\n Time se ve\u0107 samo filtriranjem vi\u0161ih frekvencija preko niskopropusnog filtra dobiva signal prili\u010dno dobro o\u010di\u0161\u0107en od \u0161umova i vi\u0161ih harmonika koji uzrokuju izobli\u010denje sinusnog audio signala. Me\u0111utim, impulsne smetnje su ne\u0161to druga\u010dijeg karaktera. To su vrlo kratki amplitudni pikovi (\u0161irine nekoliko mikrosekundi) unutar korisnog audio signala i jedini na\u010din za njihovo uklanjanje je da se prijemnik za vrijeme trajanje takvih smetnji potpuno uti\u0161a. S obzirom na kratko\u0107u vremena trajanja impulsa takvo kratko uti\u0161avanje prijemnika \u0107e imati manje primjetan utjecaj na zvuk nego da se propusti ta smetnja i manifestira u obliku neugodnog zvuka u zvu\u010dniku.<\/p>\n Na blok shemi \u010dipa LA 2101 lijepo se vide dvije staze protoka demoduliranog FM signala. U gornjoj stazi su filtrirane vi\u0161e frekvencije smetnji i propu\u0161taju se ni\u017ee frekvencije audio signala. U donjoj stazi pak se filtriraju ni\u017ee frekvencije, a izdvajaju se samo vi\u0161e frekvencije smetnji. Razina te izdvojene VF komponente je proporcionalna razini izobli\u010denja i \u0161umova sadr\u017eanih u demoduliranom signalu te je time pogodna za detekciju prisutnosti odre\u0111ene razine ne\u017eeljenih signala. Detektor \u0161uma detektira i ispravlja VF napon smetnji i tim naponom okida vremensku elektroni\u010dku sklopku (monostabilni multivibrator) koja onda u vrijeme trajanja impulsne smetnje blokira audio signal. Izlazni stupanj mora imati krug za propu\u0161tanje pilot tona 19 kHz koji je filtriran niskopropusnim filtrom i sadr\u017ean je samo u liniji visokopropusnog filtra.<\/p>\n Grani\u010dne frekvencije visokopropusnih i niskopropusnih filtara, razine detekcije \u0161uma i vremenske konstante monostabila moraju biti dobro prora\u010dunate i balansirane tako da se \u010ditav sklop aktivira samo u pravom trenutku i u pravom vremenu trajanja. Nikako nije po\u017eeljna la\u017ena aktivacija na koristan signal, a s druge strane \u0161umni prag ne smije biti postavljen previ\u0161e visoko jer filtar \u0161uma ne\u0107e funkcionirati. Isto tako grani\u010dne frekvencije filtara trebaju biti odabrane da izdvajaju ve\u0107inu VF \u0161uma ali s druge strane da ne filtriraju frekvencije korisnog signala, odnosno da propu\u0161taju \u010ditav dinami\u010dki audio opseg. Vidimo da sistem sa \u010dipom LA 2101 filtrira \u0161um iz demoduliranog FM multipleksnog stereo signala prije stereo dekodera, no kasnije razvijeni napredniji sistemi ovu filtraciju vr\u0161e nakon stereo dekodiranja, zasebno za svaki stereo kanal. Time osim \u0161to se efikasnije filtrira \u0161um, prakti\u010dno se ne i ne utje\u010de na kvalitetu razdvajanja stereo kanala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao FM stereo dekoder upotrijebljen je integrirani krug LA 3350. Me\u0111utim, ono \u0161to je kod ovog modela prijemnika prili\u010dno posebno to su ugra\u0111ena dva integrirana kruga LA 3350, dakle dva stereo dekodera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da za ovaj prijemnik nemam apsolutno nikakve podatke pa \u010dak ni prospekt s opisom funkcija, prva pomisao mi je bila da je ovdje osim stereo FM prijemnika ugra\u0111en i stereo AM prijemnik. AM stereo sustav radiodifuznog oda\u0161iljanja prvi put je demonstriran 1960. godine u Americi modulacijskom tehnikom neovisnog bo\u010dnog pojasa (ISB). Tek 1984. godine po\u010dinje prakti\u010dna instalacija AM stereo prijemnika u ameri\u010dke automobile tada prihva\u0107enom C-QUAM (Compatible QUadrature Amplitude Modulation) modulacijskom tehnikom. Me\u0111utim ve\u0107 od 1990-tih godina interes i kori\u0161tenje stereo AM prijemnika je u opadanju jer prevlast preuzima FM stereo sitem. Op\u0107enito gledano AM stereo sustavi prakti\u010dno su za\u017eivjeli samo u Americi, Kanadi, Japanu i Australiji. \u0160to se ti\u010de Europe, nakon nekih eksperimenata u 1980-tim godinama, AM stereo je ocijenjen neprikladnim zbog pretrpanog pojasa i uske frekvencijske propusnosti. Svojedobno je postojalo nekoliko AM stereo radio postaja u Italiji, Gr\u010dkoj i Francuskoj. Kako god bilo, ovdje ne nalazimo specijalne \u010dipove za QUAM stereo dekodiranje tako da drugi LA 3350 sasvim sigurno ne slu\u017ei za stereo AM prijem.<\/p>\n Druga pomisao je bila je da se dva stereo dekodera koriste za bolje razdvajanje FM stereo kanala nakon filtriranja, no ne vidim kako bi to bilo implementirano sa integriranim krugom LA 2101. Zanimljivo je da su pinovi 4 i 5 (stereo izlazi) na drugom LA 3350 \u010dipu kratko spojeni \u0161to zna\u010di da se ovaj dekoder nikako ne koristi za stereo dekodiranje.<\/p>\n Preostala je jo\u0161 jedna danas ve\u0107 zaboravljena tehnologija identifikacije radio postaja koje oda\u0161ilju informacije o trenutnom stanju prometa na odre\u0111enom podru\u010dju (ARI). U vrijeme oda\u0161iljanja takvih informacija, radio postaja bi u oda\u0161ilja\u010dki signal uklju\u010dila dodatni identifikacijski nosioc na frekvenciji od 57 kHz. Ta identifikacijska frekvencija se zvala Senderkennung ili skra\u0107eno SK. Na na\u0161em prijemniku vidimo tipku i \u017eutu identifikacijsku LED sa oznakama SK. U osnovnom obliku sistem je funkcionirao tako da su se uklju\u010denjem funkcije SK mogle birati samo one postaje koje oda\u0161ilju takvu identifikaciju, odnosno emitiraju prometne informacije. Tako se lako bira\u010dem postaja mogla na\u0107i neka ARI postaja jer su sve ostale uti\u0161ane. Tako\u0111er, \u017euta signalna LED bi se upalila u vrijeme kada stanica po\u010dinje emitirati prometne informacije. Mogu\u0107e da je u na\u0161 Jesko audio sustav uklju\u010dena funkcija automatskog prebacivanja sa slu\u0161anja kasetofona na slu\u0161anje radio postaje u trenutku kada ista uklju\u010di SK identifikaciju. ARI sustav je funkcionirao na podru\u010dju Njema\u010dke, Austrije i \u0160vicarske, a automobilski radio prijemnici su tu funkciju obi\u010dno imali ozna\u010denu sa SK, ARI ili SDK (Verkehrsfunk Decoder). ARI je bio u upotrebi od 1974. do 2008. godine te je kroz vrijeme i razvojem automobilske radio tehnike dobivao nove mogu\u0107nosti. U kona\u010dnici je zamijenjen dana\u0161njim RDS sistemom.<\/p>\n Mo\u017eemo dakle zaklju\u010diti da se drugi \u010dip LA 3350 koristi samo za dekodiranje ARI SK pilot frekvencije na 57 kHz. Vjerojatno je spojen na \u010dip LA 2101 koji vr\u0161i uti\u0161avanje svih signala (gate) koji ne dolaze sa pilotom 57 kHz, a koji se oda\u0161iljao fazno zaklju\u010dan sa stereo pilot tonom 19 kHz (3 x 19 kHz = 57 kHz).<\/p>\n <\/p>\n Jedna od rijetkih shema spajanja stereo dekodera LA 3350 koja se mo\u017ee iskopati na internetu. Stereo dekoder LA 3350 je PLL tipa \u0161to je bolje rje\u0161enje za lak\u0161e i to\u010dnije postizanje jednakih faza regeneriranog pomo\u0107nog nosioca sa pilot tonom \u0161to je preduvjet da se izbjegne me\u0111usobno preslu\u0161avanje i izobli\u010denja izlaznih stereo signala. Me\u0111utim, postoji vi\u0161e tipova PLL stereo dekodera, a za ovaj na\u0161 nismo uspjeli prona\u0107i unutra\u0161nju blok shemu. Isti stereo dekoder LA 3350 vidjeli smo i kod autoradija Clarion Compo Car Stereo G-501<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n AM prijemnik se bazira na integriranom krugu \u00b5PC 1171C (NEC) koji uklju\u010duje ve\u0107inu aktivnih elemenata i sklopova superheterodinskog AM prijemnika. Potrebno je dodati LC krugove tunera, MF transformatore i filtre te detektorsku diodu i audio poja\u010dalo.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kasetofon sadr\u017ei jednostavan ali robustan mehanizam za reprodukciju i vrtnju kasete u jednom smjeru. Ima samo jedan gumb za brzo prematanje unaprijed i izbacivanje kasete.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stereo pretpoja\u010dalo uklju\u010duje dva tranzistora i integrirano stereo pretpoja\u010dalo \u00b5PC 1186H (NEC). Poja\u010dalima su dodani RC filtri za frekvencijsku kompenzaciju reprodukcije sa dva naj\u010de\u0161\u0107a tipa kasetnih traka: standardne \u017eeljezo-oksidne trake (Normal, Type-I ili Fe2O3) te krom-dioksid trake (CrO2 ili Type-II) kojima se posti\u017ee manji \u0161um i linearniji frekvencijski odziv na vi\u0161im audio frekvencijama.<\/p>\n Od ostalih kontrola kasetofon ima potenciometre za glasno\u0107u i balans te indikacijsku LED koja svijetli kad je kaseta u pogonu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grafi\u010dki ekvilajzer ima pet potenciometara (frekvencijskih filtara). Naziv “grafi\u010dki” potje\u010de od vizualnog efekta grafikona koji gumbi potenciometara formiraju na iscrtanim osima. Vodoravna os je frekvencijska, a okomita os je poja\u010danje u dB. Ako polo\u017eaje gumba potenciometara zamislimo kao grafi\u010dku crtu onda vidimo grafi\u010dki prikaz pode\u0161ene frekvencijsko-amplitudne karakteristike poja\u010danja kroz audio frekvencijski spektar.<\/p>\n Od tonskih kontrola tu je potenciometar za glasno\u0107u (Lautst\u00e4rke) i potenciometar za balans (\u00dcberblendregler) izme\u0111u para prednjih (Vorne) i para stra\u017enjih (Hinten) zvu\u010dnika. Naime, na poja\u010dalo se mogu spojiti dva para stereo zvu\u010dnika za prednji i stra\u017enji desni kanal te prednji i stra\u017enji lijevi kanal. Naravno, to je i dalje dvokanalni stereo sustav gdje je samo mogu\u0107e podesiti ja\u010dinu, odnosno balans zvuka izme\u0111u prednjih i stra\u017enjih paralelno spojenih stereo zvu\u010dnika.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Standardna naljepnica sa brojem odobrenja njema\u010dkog Sredi\u0161njeg ureda za telekomunikacije (FTZ \u2013 Fernmeldetechnische Zentralamt).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a>Intergirani krug za neutralizaciju \u0161umova, izobli\u010denja i smetnji kod FM prijema LA 2101. U blizini \u010dipa su tri hibridne komponente japanskog proizvo\u0111a\u010da pasivnih elektroni\u010dkih komponenti Kamaya za koje nismo na\u0161li nikakve podatke. Posve sigurno se radi o namjenskim RC filtrima dizajniranima za kompletiranje kruga sa LA 2101. <\/em>\u00a0<\/span><\/p>\n<\/a>Blok shema integriranog kruga LA 2101.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Dva stereo dekodera LA 3350 ugra\u0111ena u radio prijemnik Jesko T-200.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Uz AM i FM integrirane krugove vide se dvostruki filtri za karakteristi\u010dne me\u0111ufrekvencije 455 kHz (AM) i 10,7 MHz (FM).\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pogonska gumica je tijekom vremena otvrdnula i pukla. Rijetko koja pogonska gumica kasetofona izdr\u017ei kroz razdoblje preko 20 godina.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n