- \n
- Uvod i VFO<\/a><\/li>\n
- AM modulator<\/a><\/li>\n
- FM modulator<\/a><\/li>\n
- Audio limiter<\/a><\/li>\n
- Antena<\/li>\n
- Dizajn ure\u0111aja<\/li>\n
- Testovi<\/li>\n<\/ul>\n
\n<\/p>\n
Zaljubljenici u radio tehniku nerijetko posjeduju ve\u0107e ili manje kolekcije razli\u010ditih analognih radio prijemnika koji rade na razli\u010ditim frekvencijskim opsezima i sa razli\u010ditim modulacijama. Danas, kada je ve\u0107ina radio komunikacija digitalna, a i preostale analogne veze ve\u0107eg dometa se s vremenom sve vi\u0161e reduciraju ili potpuno gase, mnogi od tih prijemnika nemaju vi\u0161e nikakvu prakti\u010dnu ili uporabnu funkciju. To se posebno odnosi na vojne i komunikacijske AM i FM prijemnike koji rade izvan komercijalnih radio frekvencijskih opsega ili na prijemnike koji rade na LSB, USB, CW i sli\u010dnim modulacijama izvan radioamaterskih opsega.<\/p>\n
Iz svega proizlazi kako danas vi\u0161e nema motivacije za ulo\u017eiti trud, sredstva i vrijeme u popravak ili restauraciju takvih starih radio ure\u0111aja kada preko njih vi\u0161e nemamo \u0161to slu\u0161ati, posebice ne bez velikih antenskih sustava za prijem dalekih emisija na kratkovalnim i ni\u017eim frekvencijskim opsezima. Stoga sam zamislio projekt konstrukcije testnog AM\/FM predajnika male snage koji \u0107e istovremeno oda\u0161iljati razli\u010dite audio emisije na razli\u010ditim frekvencijama unutar opsega rada nekog analognog radio prijemnika. Predajnik \u0107e dakle simulirati rad nekoliko radio postaja na razli\u010ditim frekvencijama unutar nekog prijemnog opsega, odnosno simulirati stanje u radio eteru iz vremena kada su prakti\u010dno svi frekvencijski opsezi bili ispunjeni razli\u010ditim analognim radio emisijama.<\/p>\n
Cilj svega je o\u017eivjeti kolekcije takvih radio prijemnika u smislu prakti\u010dne demonstracije rada sa istima. To bi s jedne strane moglo potaknuti nekada\u0161nje radio konstruktore da se opet upuste u popravke i pode\u0161avanja svojih (zaboravljenih) radio ure\u0111aja, a sve bi moglo biti jednako tako zabavno i za dana\u0161nje mlade \u201edigitalne\u201c generacije. Naime, i sam imam kolekciju starih radio ure\u0111aja koja koliko god bila posebna i na prvi pogled vizualno dojmljiva, ipak ne ostavlja dugotrajan efekt na slu\u010dajne posjetitelje koji nisu u (retro) radio struci. Sve bi bilo neusporedivo zanimljivije da se svaki takav radio ure\u0111aj mo\u017ee na licu mjesta prakti\u010dno prezentirati. Me\u0111utim, nemogu\u0107e je svaki radio ure\u0111aj iz kolekcije imati spojen na antenski sustav, nemogu\u0107e je u bilo kojem trenutku uhvatiti zanimljive radio postaje, a na ve\u0107ini prijemnika se na \u010ditavim opsezima vi\u0161e ni ne mo\u017ee ni\u0161ta uhvatiti jer su oda\u0161ilja\u010di na tim opsezima davno uga\u0161eni. Kad bi pak na\u0161im malim testnim vi\u0161ekanalnim predajnikom prekrili prijemni opseg nekog prijemnika snimljenim retro-emisijama (vijesti, govori, emisije i glazba iz prve polovice pro\u0161log stolje\u0107a, vojne komunikacije i telegrafija), to bi svakako zadr\u017ealo slu\u010dajne posjetitelje malo du\u017ee uz te radio ure\u0111aje i mo\u017eda potakle zanimanje i \u017eelju za dubljim prou\u010davanjem te tehnologije.<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
<\/p>\n
U osnovnoj zamisli, testni predajnik bi se sastojao od deset VF oscilatora gdje bi se svakom mogla namjestiti nose\u0107a frekvencija u opsegu cca 0,05 \u2013 150 MHz. Ovaj opseg pokriva sve DV, SV, KV i VKV radio prijemnike, dakle prakti\u010dno sve stare analogne prijemnike za bilo koju namjenu. Svaki od oscilatora bi se mogao amplitudno ili frekvencijski modulirati audio signalom iz nekog zasebnog audio reproduktora. \u010citav takav testni radio predajnik mora biti \u0161to jednostavniji i \u0161to jeftiniji za gradnju, te \u0161to lak\u0161i za servis i nadogradnju (modularna izvedba). Svi ugra\u0111eni elementi i sklopovi moraju biti lako dostupni za nabavu.<\/p>\n
Iako se \u010dini da se navedenim zahtjevima te\u0161ko mo\u017ee udovoljiti (istovremeno oda\u0161iljanje razli\u010ditih emisija na vi\u0161e frekvencija sa vi\u0161e modulacija), treba imati na umu da radimo testni predajnik vrlo male snage gdje onda glede njegove namjene ne moraju biti posve ispunjeni svi rigorozni uvjeti koji ina\u010de vrijede za standardne predajnike i oda\u0161ilja\u010de ve\u0107ih snaga. Snaga na\u0161ih predajnika mo\u017ee biti ograni\u010dena na domet od nekoliko metara, tek toliko da se pokrije jedna prostorija. Va\u017eno je da se takvim ure\u0111ajem ne kr\u0161e zakonski propisi i ne stvaraju radio smetnje izvan kontroliranih podru\u010dja.<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Izbor VFO-a<\/strong><\/p>\n
Potro\u0161io sam nekoliko dana na istra\u017eivanje Interneta u pretra\u017eivanju i prou\u010davanju raznih analognih i digitalnih konstrukcijskih rje\u0161enja za VFO, te jednako tako za pronalazak nekog pogodnog namjenskog integriranog kruga ili gotovog modula za VFO koji bi udovoljio postavljenim zahtjevima.<\/p>\n
Generalni zaklju\u010dak je da su gotova rje\u0161enja za frekvencije 0,05 \u2013 150 MHz relativno skupa i u svakom slu\u010daju je potrebno vi\u0161e VFO-a (preklopnika opsega) da se pokrije \u010ditav ovaj opseg. Analogna rje\u0161enja su posebno nepovoljna jer su to konstrukcijski slo\u017eeni sklopovi koje je potrebno ugoditi, kalibrirati i spregnuti sa mehani\u010dkim skalama. Namjenski analogni integrirani krugovi za VFO-e na tim frekvencijama se danas ve\u0107 te\u0161ko nabavljaju i relativno su skupi. Op\u0107enito gledano, \u0161to vam treba RF sklop za ni\u017ee frekvencije to \u0107e biti skuplji i te\u017ee nabavljiv. Najjeftiniji su RF sklopovi za danas \u0161iroko kori\u0161tene komunikacijske frekvencije na GHz podru\u010djima, posebice na 2,4 i 5 GHz, koji se rade u SMD mikrotehnici.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de digitalnih rje\u0161enja, tu ima ve\u0107i izbor gotovih modula DDS generatora sinusnih frekvencija. Takvi moduli dolaze sa osnovnim kontrolerom koji uklju\u010duje LCD prikaz te su svojevrsno gotovo rje\u0161enje za VFO odre\u0111enog frekvencijskog opsega. Programski kod je kod nekih primjeraka otvoren, kod drugih je za\u0161ti\u0107en, a o time onda ovisi mogu\u0107nost modifikacije i prilagodbe VFO-a vlastitom projektu. Me\u0111utim, osnovni takvi DDS generatori sinusnih frekvencija do 50 MHz ve\u0107 imaju cijenu oko 40 eura, pa ako vam treba deset takvim modula onda to \u010ditav projekt \u010dini neisplativim.<\/p>\n
Mogu se naravno kupiti i napredniji DDS \u010dipovi (moduli) koji izravno generiraju \u010diste sinusne valne oblike u \u0161irem frekvencijskom opsegu. Dobar izbor je primjerice prili\u010dno napredni \u010dip AD9959 (Analog Devices) koji se mo\u017ee programirati za generiranje \u010detiri nezavisna ili sinkronizirana sinusna signala do frekvencija 200 MHz. Problem je \u0161to osnovni modul sa tim \u010dipom ko\u0161ta oko 65 eura, a onda va\u0161 treba jo\u0161 barem 30 eura za neki jednostavni kontroler (mikroprocesor, displej, kontrole). Bolji takvi moduli sa AD9959 koji uklju\u010duju RF filtre, transformatore za odvajanje, bolji softver otvorenog koda i sli\u010dno ko\u0161taju dvostruko pa i trostruko vi\u0161e. Naravno, postoje i jeftinije jednokanalne ina\u010dice programabilnih generatora sinusnih frekvencija AD serije:<\/p>\n
- \n
- AD9833 do 12,5 MHz, cijena oko 9 eura<\/li>\n
- AD9834 do 37,5 MHz, cijena oko 17 eura<\/li>\n
- AD9850 do 62,5 MHz, cijena oko 19 eura<\/li>\n
- AD9851 do 72 MHz, cijena oko 20 eura<\/li>\n
- AD9854 do 150 MHz, cijena oko 53 eura<\/li>\n
- AD9910 do 400 MHz, cijena oko 59 eura<\/li>\n
- AD9954 do 160 MHz, cijena oko 41 euro<\/li>\n<\/ul>\n
Kako god se na sve gleda, kvalitetno rje\u0161enje za generiranje deset nezavisnih sinusnih frekvencija opsega 0,05 \u2013 150 MHz ne mo\u017ee biti jeftinije od nekih 300 eura, a onda je potrebno i dobro prou\u010diti koje su mogu\u0107nosti amplitudne, a posebice frekvencije modulacije signala iz tih modula.<\/p>\n
S druge strane, generatori pravokutnih valnih oblika su daleko jeftiniji i konstrukcijski jednostavniji od generatora sinusnih valnih oblika. Ispada da je puno jeftinije ugraditi neki promjenjivi pojasni ili niskopropusni antenski filtar harmonika za pravokutni signal, nego konstruirati ili tra\u017eiti neki VFO sa \u010distim sinusnim valnim oblikom koji nikako ne mo\u017ee biti ni jednostavan ni jeftin. Pravokutni generator je \u010dak i pogodan za na\u0161u primjenu jer harmonici mogu poslu\u017eiti kao dodatni kanali za prijem, a s obzirom da radimo sa malom snagom onda ni eventualna izrada nekog jednostavnog antenskog LC filtra ne\u0107e biti skupa.<\/p>\n
Ta\u017eimo dakle digitalne relaksacijske oscilatore jer su daleko jeftiniji i jednostavniji od \u010distih sisnusnih VFO–a.<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Prije nekoliko godina japanski radio amater JF3HZB konstruirao je univerzalni digitalni VFO raspona 100 KHz – 160 MHz, koji se sastoji od vrlo jeftinih komponenti i ima grafi\u010dki lijepo osmi\u0161ljen displej koji simulira analognu (retro) frekvencijsku skalu. Tako\u0111er su i mnogi drugi radioamateri i konstruktori razvili sli\u010dne ina\u010dice VFO-a koje su modifikacije ili nadogradnje originalnog dizajna JF3HZB ili pak su namjenski i grafi\u010dki prilago\u0111ene drugim specifi\u010dnim zahtjevima.<\/p>\n
Kod svih ovih projekata se koristi modul sa integriranim krugom Si5351 (Silicon Labs), a to je programabilni CMOS generator takta frekvencijskog raspona 2,5 kHz do 200 MHz. Postoje \u010detiri ina\u010dice ovog \u010dipa. Osnovna ina\u010dica Si5351A ima tri frekvencijska izlaza koje je mogu\u0107e programirati na tri razli\u010dite izlazne frekvencije. S obzirom da \u010dip ima samo dva PLL-a, onda ipak postoje neka frekvencijska ograni\u010denja u mogu\u0107nostima programiranja tre\u0107eg izlaza. Ostale ina\u010dice \u010dipa imaju po 12 frekvencijskih izlaza, a ina\u010dica Si5351B je specifi\u010dna po tome \u0161to umjesto jednog PLL-a ima VCO koji mo\u017ee poslu\u017eiti za izravnu frekvencijsku modulaciju.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_15.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Najjeftinija i najdostupnija je osnovna ina\u010dica \u010dipa Si5351A sa tri izlaza gdje \u010ditav modul sa ovim \u010dipom ko\u0161ta oko 2 eura. Druge ina\u010dice se puno te\u017ee nabavljaju i cijena im je vi\u0161estruko ve\u0107a. Tako je primjerice cijena modula sa \u010dipom Si5351B ve\u0107 oko 30 eura. Iako bi u teoriji mogli iskoristiti Si5351B za paralelno generiranje 12 razli\u010ditih nose\u0107ih frekvencija, problem bi mogla biti zasebna frekvencijska modulacija pojedina\u010dnih kanala jer se sve frekvencije dobivaju iz osnovne frekvencije jednog kristala na 25 ili 27 MHz. Frekvencijsku modulaciju mo\u017eemo tehni\u010dki izvesti samo na toj kristalnoj frekvenciji, a onda \u0107e svi kanali oda\u0161iljati isti audio signal. Tako\u0111er, kako i taj \u010dip ima samo dva PLL-a nakon kojih slijede digitalni djelitelji frekvencije, postoje odre\u0111ena ograni\u010denja glede mogu\u0107nosti programiranja svakog kanala na ba\u0161 bilo koju frekvenciju.<\/p>\n
Nakon razmatranja realnih mogu\u0107nosti jeftine nabavke ili izrade VFO-a prema na\u0161im zahtjevima, odluka je dakle pala na \u010dip Si5351 i neku od dostupnih ina\u010dica programa otvorenog koda za odabir i prikaz frekvencije na displeju u obliku digitalnih znamenki i rotiraju\u0107e retro radio skale.<\/p>\n
<\/p>\n
\n\u00a0<\/strong><\/p>\n
Izrada VFO-a (hardver)<\/strong><\/p>\n
Od hardvera za izradu ovakvog VFO-a vam je potrebno slijede\u0107e:<\/p>\n
- \n
- modul programabilnog generatora takta sa \u010dipom Si5351 – cijena oko 2 eura<\/li>\n
- mikrokontrolerska razvojna plo\u010da ESP32 Development kit (ESP32-DevKit) – cijena oko 5 eura<\/li>\n
- TFT zaslon 1,8″ rezolucije 128×160 to\u010daka (ST7735 \u010dip) – cijena oko 3 eura<\/li>\n
- Rotacijski enkoder s tipkom i \u010detiri tipkala \u2013 cijena oko 1 euro<\/li>\n
- jedna od ina\u010dica otvorenog koda za programiranje ESP32 preko besplatne Arduino IDE platforme<\/li>\n<\/ul>\n
Iako na Internetu postoji puno stranica i snimljenih videa vezano uz konstrukciju VFO-a sa modulom Si5351, kod izrade i programiranja vlastitog primjerka vrlo lako mo\u017eete nai\u0107i na neke specifi\u010dne softverske i hardverske probleme. Razlog tome le\u017ei u \u010dinjenici \u0161to je program za ovaj projekt pisan prije dvije godine, kada su na tr\u017ei\u0161tu bile donekle razli\u010dite, odnosno danas u odre\u0111enom dijelu zastarjele ina\u010dice ESP32-DevKit plo\u010da koje su radile pod tada\u0161njim, tako\u0111er danas zastarjelim ina\u010dicama upravlja\u010dkih programa. Naravno, za pogon modula Si5351 mo\u017eete koristiti i bilo koju drugu mikrokontrolersku razvojnu plo\u010du i razli\u010dite izvedbe displeja, no ako niste posebno vje\u0161ti u programiranju onda \u0107ete svakako i\u0107i na kopiju ili modifikaciju nekih ve\u0107 razvijenih projekata.<\/p>\n
Danas se mo\u017ee kupiti oko desetak ina\u010dica ESP32-DevKit plo\u010da koje se donekle razlikuju u dimenzijama, rasporedu i broju pinova, opremljenosti perifernim elementima i sklopovima, te svakako i u ina\u010dici samog mikrokontrolera glede broja pinova te kapaciteta ugra\u0111enih memorija. Za svoj projekt nabavio sam ESP32-DevKit plo\u010du sa \u010dipom oznake ESP32-DevKitC, ESP-WROOM-32, jednostavno jer je bila me\u0111u najjeftinijima.<\/p>\n
ESP32-DevKit plo\u010de dolaze u dvije osnovne verzije: sa 30 pinova ili sa 38 pinova. Dodatnih 8 pinova kod druge verzije slu\u017ei za povezivanje sa vanjskom FLASH memorijom i nije od va\u017enosti za na\u0161 projekt. Me\u0111utim, raspored pinova kod ove dvije plo\u010de nije kompatibilan pa to treba imati u vidu ako nabavljate gotove tiskane plo\u010dice za povezivanje modula VFO-a koje se nude na Internetu. Tako\u0111er, oznake pinova se mogu donekle razlikovati, no njihov raspored je uglavnom isti na 30 i 38 pinskim plo\u010dama.<\/p>\n
TFT zasloni 1,8″ rezolucije 128×160 to\u010daka (ST7735 \u010dip) mogu biti dizajnirani za napajanje od 5 V ili za napajanje od 3,3 V. Nekad su bili ra\u0161ireni zasloni za 5 V, no danas su takvi zasloni rje\u0111i i skuplji za nabavku te se ve\u0107inom proizvode oni za napajanje od 3,3 V. Tako\u0111er i ESP32-DevKit plo\u010de rade na naponu 3,3 V iako se mogu napajati i preko 5 V (USB konektor) jer je na plo\u010di ugra\u0111en regulator napona za 3,3 V. Kod displeja raspored pinova mo\u017ee biti razli\u010dit, opet ovisno o ina\u010dici, a i samo ozna\u010davanje pojedinih pinova (kratice) mo\u017ee biti donekle razli\u010dito. Jednako kao i kod ESP32 plo\u010da tako je i kod nabavljenih TFT zaslona svakako potrebno provjeriti raspored i oznake pinova jer to ne mora biti isto kod svih ina\u010dica (proizvo\u0111a\u010da) TFT zaslona iako su funkcionalno to isti displeji.<\/p>\n
Na Internetu se nude gotove tiskane plo\u010dice za spajanje modula VFO-a, me\u0111utim prije narud\u017ebe istih provjerite da li su vam dostupne za kupnju ESP32-DevKit plo\u010de sa istim rasporedom pinova i TFT zasloni za iste napone i sa istim rasporedom pinova.<\/p>\n
Ja \u0107u ovdje nacrtati shemu spajanja sa TFT zaslonom 3,3 V jer su takvi zasloni danas dostupniji i jeftiniji za nabavu od onih za 5 V. Tako\u0111er, koristio sam ESP32-DevKit plo\u010du sa 30 pinova jer je jeftinija za nabavu od 38 pinske.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_21.gif\")
<\/a>Shema povezivanja VFO-a sa 30-pinskom ESP32-DevKit plo\u010dom i TFT zaslonom 128×160 to\u010daka (ST7735 \u010dip) za 3,3 V. Napon od 3,3 V za pogon displeja i za modul Si5351 dobiva se preko regulatora 5\/3,3 V ugra\u0111enog na ESP32-DevKit plo\u010di.<\/em><\/span><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_13.jpg\")
<\/a>VFO sastavljen i spojen na eksperimentalnoj plo\u010di prema gornjoj shemi.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
<\/p>\n
Programiranje VFO-a (softver)<\/strong><\/p>\n
Korak 1<\/strong><\/p>\n
Prvo trebate skinuti i instalirati besplatni (open source) Arduino IDE softver sa slu\u017ebenih stranica Arduina (https:\/\/www.arduino.cc\/en\/software<\/a>). Trenutna ina\u010dica je Arduino IDE 2.3.4. To je softver koji \u0107e programski kod za VFO pretvoriti u strojni kod i u\u010ditati ga u mikrokontroler na ESP32-DevKit plo\u010di.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_16.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Korak 2<\/strong><\/p>\n
Nakon toga trebate skinuti i sam program za programiranje mikrokontrolera na ESP32-DevKit plo\u010di koji \u0107e o\u017eivjeti \u010ditav VFO sklop. Postoji nekoliko ina\u010dica tog programa otvorenog koda, a mo\u017eete ih skinuti sa stranica https:\/\/github.com\/RSZ-Nld\/VFO-1.8-Inch-Retro-scale<\/a>, kao i sa nekih drugih stranica. Aktualne su ina\u010dice programa VFO_CTRL_V5 i VFO_CTRL_V8, no mo\u017eete isprobati i razne druge ina\u010dice. Razlike su u konfiguraciji kontrolnih tipkala, broju memorija, kontroli pojedina\u010dnih izlaza i sli\u010dno.<\/p>\n
Kod preuzimanja morate preuzeti \u010ditave mape sa svim .cpp, .h i .ino datotekama, odnosno svih 15 datoteka koje sadr\u017ee ove mape. Kako na GitHubu ne bi morali skidati svaku datoteku pojedina\u010dno, idete na adresu preuzimanja https:\/\/download-directory.github.io\/<\/a> gdje u prikazani prozor kopirate link na kojem se nalaze datoteke, na primjer https:\/\/github.com\/RSZ-Nld\/VFO-1.8-Inch-Retro-scale\/blob\/main\/VFO_CTRL_V8.zip<\/a>.<\/p>\n
Svih 15 datoteka VFO programa potrebno je spremiti negdje na va\u0161 ra\u010dunalni disk u jednu zajedni\u010dku mapu. Ako ste skinuli objedinjenu .zip datoteku istu je potrebno raspakirati.
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_18.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Korak 3<\/strong><\/p>\n
Slijede\u0107i korak je u\u010ditavanje VFO programa u Arduino IDE softver:<\/p>\n
- \n
- File > Open<\/li>\n<\/ul>\n
Otvori se prozor iz kojeg ulazite u mapu gdje ste spremili va\u0161ih 15 datoteka i odaberete .ino datoteku (VFO_CTRL_V8.ino) koja \u0107e vam i biti jedina vidljiva u toj mapi. Kada kliknete na OPEN, otvoriti \u0107e se novi Arduino IDE prozor u koji \u0107e biti u\u010ditan va\u0161 program sa svim popratnim datotekama.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_19.jpg\")
<\/a><\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\n
Korak 4<\/strong><\/p>\n
Slijede\u0107e je potrebno Arduino IDE softveru re\u0107i koju mikrokontrolersku plo\u010du koristite. U prozoru ‘Select Board’ izabere se plo\u010da \u201eESP32 DEV Module\u201c.<\/p>\n
Nakon toga je unutar Arduino IDE softvera potrebno instalirati upravlja\u010dke programe za ESP32-DevKit plo\u010du. Naime, sa instalacijom Arduino IDE softvera instalirati \u0107e se upravlja\u010dki programi samo za neke od mnogih razvojnih plo\u010da koje softver podr\u017eava, dok je za ostale plo\u010de program treba po potrebi u\u010ditati naknadno.<\/p>\n
Instalacija programa za na\u0161u ESP32 plo\u010du \u0107e se pokrenuti automatski \u010dim se u prozor\u010di\u0107u za odabir razvojne plo\u010de odabere \u201eESP32 DEV Module\u201c. Instalacija traje desetak minuta i na kraju \u0107e se instalirati najnovije verzije upravlja\u010dkih programa za ESP32 plo\u010de. Trenutno je najnovija ina\u010dica 3.0.7. Ova ina\u010dica ne\u0107e raditi sa dostupnim programskim kodom za na\u0161 VFO (kompilacija koda ne\u0107e pro\u0107i bez gre\u0161aka), tako da ina\u010dicu 3.0.7 moramo zamijeniti ina\u010dicom 2.0.5. Zamjena se napravi na slijede\u0107i na\u010din:<\/p>\n
- \n
- Tools > Board > esp32 > ESP32 DEV Module<\/li>\n
- Tools > Board: \u201eESP32 DEV Module\u201c > Boards Manager<\/li>\n
- U prozor\u010di\u0107 ‘BOARDS MANAGER’ upi\u0161ite ‘esp32’<\/li>\n
- prona\u0111ite paket naziva ‘esp32 by Espressif Systems 3.0.7 installed’<\/li>\n
- u prozor\u010di\u0107u paketa umjesto ina\u010dice 3.0.7 odaberite 2.0.5<\/li>\n
- kliknite na INSTALL<\/li>\n
- za desetak minuta \u0107e se instalirati ina\u010dica ‘esp32 by Espressif Systems 2.0.5 installed’<\/li>\n<\/ul>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_17.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Korak 5<\/strong><\/p>\n
Sada je potrebno ESP32-DevKit plo\u010du USB kablom povezati sa slobodnim USB portom na ra\u010dunalu. Nakon povezivanja trebali bi se automatski instalirati USB driveri za ESP32-DevKit plo\u010du naziva CH340. Da bi to provjerili idete u:<\/p>\n
- \n
- Start > Control Panel > Device Manager<\/li>\n<\/ul>\n
U listi ‘Ports (COM & LPT)’ morate imati prikazanu novu ikonu naziva USB-SERIAL CH340 (COMx). Ako u Device Manageru ne vidite ikonu ‘Ports (COM & LPT)’ idete na:<\/p>\n
- \n
- Action > Add legacy hardware > Next > Install the hardware that I manually select from a list (Advanced) > Next > Ports (COM & LPT) > Next > ostavite selektirano ‘Standard port types’ i ‘Communications Port’ > Next > Next<\/li>\n<\/ul>\n
Sada \u0107ete vidjeti ikonu ‘Ports (COM & LPT)’ i pod njom mora biti ikona naziva USB-SERIAL CH340 (COMx) bez znakova uskli\u010dnika ili sli\u010dno, dakle uredno instalirana. Ovdje je va\u017eno da zapamtite koji COM port vam je ra\u010dunalo dodijelilo, u mojem slu\u010daju je to COM4.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_20.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Ukoliko nemate ovih ikona vjerojatno \u0107ete CH340 driver (koji USB port emulira u COM port) morati instalirati ru\u010dno. Prije toga svakako dobro provjerite da li je USB kabao kji koristite ispravan. Morate imati DATA USB kabao, dakle podatkovni USB kabao, a ne kabao koji slu\u017ei samo punjenje ure\u0111aja preko USB porta jer takav kabao nema povezane podatkovne linije USB porta.<\/p>\n
Ako je sve u redu, ponovno se vratite na Arduino IDE i kliknite na prozor ‘ESP32 DEV Module’ te na ‘Select other board and port…’. Otvara se novi prozor gdje u koloni BOARDS opet odaberete ‘ESP32 DEV Module’, a u koloni PORTS onaj COM port koji ste imali prikazan u Device Manageru (u mojem slu\u010daju COM4). Kada kliknete na OK u donjem desnom kutu Arduino IDE prozora umjesto \u201eESP32 DEV Module (not connected)\u201c pisati \u0107e \u201eESP32 DEV Module on COM4\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
Korak 6<\/strong><\/p>\n
Sada ste spremni za programiranje va\u0161e ESP32-DevKit plo\u010de. U tu svrhu kliknete:<\/p>\n
- \n
- Sketch > Upload<\/li>\n<\/ul>\n
Ako prije programiranja \u017eelite provjeriti da li \u0107e sa kompajliranjem (pripremom programa za u\u010ditavanje u mikrokontroler) biti sve u redu kliknete:<\/p>\n
- \n
- Sketch > Verify\/Compile<\/li>\n<\/ul>\n
Ako ne dobijete nikakvu poruku o gre\u0161ki (ispisanu crvenim slovima) mo\u017eete i\u0107i na\u00a0 Sketch > Upload i za nekoliko sekundi \u0107e program biti u\u010ditan u ESP32-DevKit plo\u010du.<\/p>\n
Tijekom programiranja ne zaboravite dr\u017eati pritisnutim malo tipkalo ozna\u010deno sa BOOT koje se nalazi na ESP32-DevKit plo\u010di odmah do USB konektora. Time se aktivira \u201ebootloader mod\u201c i omogu\u0107ava u\u010ditavanje programa preko USB\/COM porta u mikrokontroler. Ukoliko ovu tipku ne dr\u017eite pritisnutom ili na neki drugi na\u010din ne aktivirate bootloader mod (kombinacijom pritiska BOOT i EN tipkala) program se ne\u0107e mo\u0107i u\u010ditati i dobiti \u0107ete poruku o gre\u0161ci.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_14.jpg\")
<\/a>U\u010ditan i pokrenut VFO program.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
\n<\/p>\n
Testiranje VFO-a<\/strong><\/p>\n
Sada kada je VFO projekt proradio, kre\u0107emo sa testiranjem izlaznog signala. Ponovno napominjem da su \u010dipovi serije Si5351 namijenjeni za generiranje frekvencije takta rada raznih mikroprocesora i mikrokontrolera te su u tom smislu relaksacijski, odnosno generiraju pravokutni izlazni napon.<\/p>\n
<\/p>\n
Valni oblik izlaznog signala (optere\u0107enje 50 \u03a9)
\n<\/strong><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_03.png\")
<\/a>U opsegu do cca 20 MHz izlazni valni oblik izgleda pravokutno, \u0161to zna\u010di da je i vrlo bogat vi\u0161im harmonicima.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_09.png\")
<\/a>Negdje od 30 MHz pravokutni oblik se po\u010dinje ve\u0107 vidno izobli\u010davati, bo\u010dne strmine se naginju jer tranzistori nisu dovoljno brzi da se trenutno prebacuju izme\u0111u dva logi\u010dka stanja.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_12.png\")
<\/a>Na 70 MHz i vi\u0161e strmine postaju jo\u0161 vi\u0161e nagnute te oblik izlaznog signala po\u010dinje sli\u010diti sinusnom (o\u0161trom trapeznom) valnom obliku.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_06.png\")
<\/a>Iznad 100 MHz slignal je ve\u0107 nalik trokutastom valnom obliku jer su promjene logi\u010dkih stanja toliko brze da napon ni ne stigne porasti od 0-Vcc, a ve\u0107 se mora smanjiti ponovno na nulu.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
Iako se iz ovih oscilograma \u010dini kako \u010dip Si5351 generira razli\u010dite valne oblike kako frekvencije sve vi\u0161e rastu, to zapravo i nije posve to\u010dno. Naime, kao svaki CMOS \u010dip tako i Si5351 ima ograni\u010denje u brzini rada koje kod ve\u0107ine (brzih) CMOS \u010dipova postane izra\u017eeno na frekvencijama ve\u0107im od 30 MHz. To ograni\u010denje u brzini rada je uvjetovano vremenom koje je potrebno tranzistorskim sklopkama da promijene naponske razine kod promjene logi\u010dkih stanja. Tako kod promjene logi\u010dkog stanja u jedinicu, napon mora porasti od nule do nekog Vcc napona (5 ili 3,3 V). Taj porast napona ne mo\u017ee biti trenutan, nego je za to potrebno neko vrijeme. Isto tako kod promjene logi\u010dkog stanja sa jedinica na nulu, napon mora pasti sa Vcc (5 ili 3,3 V) na nulu, a to se opet ne mo\u017ee dogoditi trenutno nego je za to tako\u0111er potrebno neko vrijeme.<\/p>\n
Ako sada ponovno pogledamo na\u0161e oscilograme, vidimo da u tablici imamo podatke za Rise Time (vrijeme porasta napona od 0 do Vcc) i Fall Time (vrijeme pada napona sa Vcc na nulu). U sva \u010detiri slu\u010daja (sve \u010detiri frekvencije) ta izmjerena vremena su pribli\u017eno ista. Rise Time je oko 4,5 ns, a Fall Time je oko 3,6 ns. To zna\u010di da su bo\u010dni nagibi valnog oblika kod sva tri oscilograma zapravo jednaki.<\/p>\n
Kod prikaza niskih frekvencija, ovi nagibi (bo\u010dne crte pravokutnog signala) se \u010dine potpuno vertikalni jer je vremenska baza osciloskopa spora. Me\u0111utim, kod prikaza sve vi\u0161ih frekvencija, ovi nagibi postaju sve vidljiviji, jer je vremenska baza osciloskopa sve br\u017ea. Kako kod vi\u0161ih frekvencija vrijeme trajanja nule i jedinice postaje sve kra\u0107e kra\u0107e (gornja i donja crta pravokutnog signala), tako bo\u010dni nagibi postaju sve izra\u017eeniji u odnosu na sve kra\u0107e periode trajanja gornjih i donjih dijelova signala. Mo\u017eemo re\u0107i da su naponi koje generira relaksacijski oscilator zapravo trapeznog oblika (idealno gledano). Kod niskih frekvencija imamo veliki odnos izme\u0111u nagiba bo\u010dnih strana prema duljini trajanja gornje i donje strane valnog oblika, pa se napon kada ga promatramo na osciloskopu \u010dini pravokutan. Kako idemo prema vi\u0161im frekvencijama, taj odnos se sve vi\u0161e smanjuje, te se napon \u010dini trapezast i na kraju trokutast.<\/p>\n
Na puno Internetskih videa gdje se snimaju signali sa Si5351 \u010dipa navodi se kako je na sredi\u0161njem dijelu izlaz \u010disti sinusni. To nije ni pribli\u017eno to\u010dno i da se taj naizgled sinusni signal prika\u017ee u frekvencijskom spektru vidjeli bi da je vrlo bogat harmonicima, gotovo kao i pravokutni signal. Naime, u realnosti oblik signala iz oscilatora nije ni idealno trapezast jer se na brzim prijelazima amplitudnih stanja (uglovi valnog oblika) javljaju dodatna izobli\u010denja, istitravanja i sli\u010dno. To kreira nove harmonike i slo\u017eeni oblik zbirnog signala koji na zaslonu osciloskopa na odre\u0111enim frekvencijama i pod niskim vremenskim bazama mo\u017ee izgledati \u201ezagla\u0111enije\u201c nego \u0161to u stvarnosti jest, odnosno izgleda sinusno. Ako pak skratimo vremensku bazu i signal pogledamo detaljnije jasno \u0107e se vidjeti mnoge nepravilnosti toga valnog oblika koji onda jako odstupa od savr\u0161enog sinusnog.<\/p>\n
Kada su promjene logi\u010dkih stanja toliko brze da prelaze tih cca 4 ns koliko je tranzistorima potrebno da preklope napone do kraja, signal postaje trokutast te sa daljnjim pove\u0107anjem frekvencije po\u010dinje naglo padati amplituda jer napon vi\u0161e ni ne mo\u017ee (ne stigne) dose\u0107i maksimalne vrijednosti ni u porastu ni u padu. Ovdje \u010dip postaje neupotrebljiv i kao generator takta jer izlazni signal jednostavno ne dosti\u017ee dovoljnu naponsku razinu da bude (sigurno) prepoznat kao logi\u010dka jedinica ili nula.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_23.png\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_22.png\")
<\/a>U tvorni\u010dkim podacima za \u010dipove serije Si5351 stoji da je Rise\/Fall Time maksimalno 1,5 ns (tipi\u010dno 1 ns). Mi smo pak izmjerili da je u na\u0161em slu\u010daju \u00a0Rise Time 4,1 ns dok je Fall Time 3,7 ns. Ove pove\u0107ane vrijednosti zna\u010de da je \u010dip \u201esporiji\u201c, a razlog tome je \u0161to na kineskim modulima nisu ugra\u0111eni originalni \u00a0Silicon Lab \u010dipovi nego kopije. To se vidi i po oznakama na \u010dipu (5351M TC1E80) koje nisu po Silicon Lab specifikacijama.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
Da zaklju\u010dimo ovo obja\u0161njavanje, ako \u017eelite biti sigurni da li je neki signal \u010distog sinusnog oblika, potrebno ga je snimiti u frekvencijskoj domeni, odnodno analizatorom spektra. \u010cisti sinusni signal \u0107e imati jedan jednini izrazito izra\u017eeni frekvencijski odziv na nominalnoj frekvenciji bez vidljivih amplituda harmoni\u010dkih frekvencija. Takve oscilatore posve \u010distog sinusnog signala je te\u0161ko konstruirati u praksi. Idemo zato snimiti izlazne frekvencije iz na\u0161eg Si5351 \u010dipa u frekvencijskoj domeni (na analizatoru RF spektra).<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Harmonici<\/strong><\/p>\n
Prvo \u0107emo snimiti harmonike na logaritamskoj dBm skali.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_02.png\")
<\/a>U opsegu do cca 20 MHz gdje je izlazni signal najvi\u0161e pravokutan o\u010dekivano vidimo veliki broj harmonika visokih amplituda. Na slici je snimak signala frekvencije 1 MHz gdje je 300-ti harmonik potisnut tek za 50 dB ispod razine osnovnog signala.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_11.png\")
<\/a>Za osnovni signal na 50 MHz mjerljivi vi\u0161i harmonici se prote\u017eu do frekvencija cca 3 GHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_05.png\")
<\/a>Za osnovni signal na 100 MHz mjerljivi vi\u0161i harmonici se prote\u017eu do frekvencija cca 3 GHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_08.png\")
<\/a>Za osnovni signal na 160 MHz mjerljivi vi\u0161i harmonici se prote\u017eu do frekvencija cca 3 GHz.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
Vidimo kako je signal iz na\u0161eg oscilatora bogat harmonicima u \u010ditavom opsegu frekvencija i ti harmonici se prote\u017eu do frekvencija 3 GHz i vi\u0161e. Tako ovdje nikako ne mo\u017eemo govoriti o sinusnim valnim oblicima iz ovog oscilatora ni na kojoj frekvenciji. Sve ovo mo\u017ee na prvi pogled izgledati vrlo lo\u0161e za radio oda\u0161iljanje, no ne zaboravimo da su ovo prikazi harmonika na logaritamskoj skali. Puno realniju sliku \u0107emo dobiti ako harmonike mjerimo na linearnoj skali gdje se to\u010dno vidi koliko su harmonici zapravo po snazi slabiji od osnovnog signala.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_01.png\")
<\/a>Osnovni signal na frekvenciji 1 MHz ima snagu 7,3 mW dok njegov prvi harmonik ima samo 42% te snage (3 mW), a slijede\u0107i harmonik nije ja\u010di od 1,8 mW.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_10.png\")
<\/a>Osnovni signal na frekvenciji 50 MHz ima snagu 12,8 mW dok njegov prvi harmonik ima samo 31% te snage (4 mW), a slijede\u0107i harmonik je oko 2,3 mW.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_04.png\")
<\/a>Osnovni signal na frekvenciji 100 MHz ima snagu 12 mW dok njegov prvi harmonik ima samo 28% te snage (3,3 mW), a slijede\u0107i harmonik je oko 1,2 mW.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_07.png\")
<\/a>Osnovni signal na frekvenciji 160 MHz ima snagu 10,5 mW dok njegov prvi harmonik ima samo 20% te snage (2,1 mW), a slijede\u0107i harmonik je oko 0,8 mW.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
Iz svega mo\u017eemo vidjeti kako je harmoni\u010dka slika o\u010dekivano najgora na ni\u017eim frekvencijama do cca 20 MHz gdje je izlazni signal gotovo potpuno pravokutan i time najbogatiji harmonicima. Me\u0111utim, prvi harmonik je i ovdje za vi\u0161e od pola slabiji od osnovnog signala tako da se njegova snaga mo\u017ee zanemariti u mnogim prakti\u010dnim primjenama. Mi \u0107emo ovdje raditi sa vrlo malim snagama, tako da dvostruko slabiji signali 2. i eventualno 3. harmonika mogu dobro poslu\u017eiti za testiranje osjetljivosti prijemnika, dok se vi\u0161i harmonici vjerojatno ne\u0107e vi\u0161e \u010duti ni kod najosjetljivijih prijemnika.<\/p>\n
Kako idemo prema vi\u0161im frekvencijama razlika izme\u0111u snage osnovnog signala i harmonika je sve ve\u0107a, \u0161to je i za o\u010dekivati jer se signal iz pravokutnog (harmonicima najbogatijeg) signala sve vi\u0161e oblikuje u druge manje slo\u017eene valne oblike. To je i logi\u010dno, jer su na vi\u0161im frekvencijama razmaci izme\u0111u susjednih harmonika ve\u0107i, \u0161to zna\u010di da ih ima manje, pa je oblik signala manje slo\u017een. Pod pojmom “slo\u017eenost signala” mislimo na broj razli\u010ditih sinusnih frekvencija koje \u010dine signal. Najmanje slo\u017een je \u010disti sinusni signal kojeg \u010dini jedna frekvencija. Najvi\u0161e slo\u017een je \u010disti pravokutni signal koji je zbroj beskona\u010dno puno razli\u010ditih sinusnih frekvencija. Svaki \u0161iljak na na\u0161im snimkama zapravo predstavlja frekvenciju i amplitudu jedne \u010diste sinusne frekvencije od kojih se sastoji promatrani valni oblik.<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Amplituda izlaznog signala<\/strong><\/p>\n
\u0160to se ti\u010de amplitude izlaznih signala, izlaz smo opteretili sa 50 \u2126, te izmjerili prili\u010dno jednolike amplitude signala u \u010ditavom opsegu 100 KHz – 160 MHz koje se kre\u0107u u rasponu 1,25 \u2013 1,35 Vpp. Digitalni osciloskop sa kojeg su snimke je kalibriran do 100 MHz, no signal smo provjerili i na jednom analognom osciloskopu kalibriranom do 200 MHz i mo\u017eemo potvrditi da je amplitudna razina izlaznog signala (Vpp) prili\u010dno ujedna\u010dena kroz \u010ditav frekvencijski opseg. Bez optere\u0107enja se dobivaju amplitude na razini napona napajanja 3,3 Vpp, no one s porastom frekvencije postaju nestabilne i pada im vrijednost. Mi \u0107emo svakako izlaz koristiti sa antenskim optere\u0107enjem 50 \u2126 (kako je i predvi\u0111eno za ovaj \u010dip).<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de mjerenja snage signala samo osnovne frekvencije (bez harmonika) tu su fluktuacije ne\u0161to ve\u0107e jer se kroz frekvencijski opseg mijenjaju valni oblici, a time i razine harmoni\u010dkih frekvencija koje zajedno tvore odre\u0111eni valni oblik signala. Tako se izlazna snaga osnovne frekvencije kre\u0107e u rasponu cca 7 \u2013 13 mW, ovisno o frekvenciji.<\/p>\n
Ono \u0161to je za nas svakako va\u017eno, to je da i u najgorem slu\u010daju najja\u010di harmonik ima samo oko polovice snage osnovnog signala. Ovisno o frekvenciji snaga najja\u010deg harmonika iznosi 20-45% snage osnovnog signala. Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, za na\u0161u primjenu ovo ne bi trebalo predstavljati nikakav problem, \u0161tovi\u0161e, prvih nekoliko harmonika koji se eventualno mogu \u010duti kod prijema odli\u010dno \u0107e poslu\u017eiti za testiranje osjetljivosti prijemnika, odnosno za fino pode\u0161avanje antenskih i tunerskih kontrola prijemnika.<\/p>\n
<\/p>\n
\nAM\/FM predajnik za testiranje starih radio prijemnika (sadr\u017eaj):<\/strong><\/p>\n
- \n
- Uvod i VFO<\/a><\/li>\n
- AM modulator<\/a><\/li>\n
- FM modulator<\/a><\/li>\n
- Audio limiter<\/a><\/li>\n
- Antena<\/li>\n
- Dizajn ure\u0111aja<\/li>\n
- Testovi<\/li>\n<\/ul>\n
\n<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
AM\/FM predajnik za testiranje starih radio prijemnika (sadr\u017eaj): Uvod i VFO AM modulator FM modulator Audio limiter Antena Dizajn ure\u0111aja Testovi Zaljubljenici u radio tehniku nerijetko posjeduju ve\u0107e ili manje kolekcije razli\u010ditih analognih radio prijemnika koji rade na razli\u010ditim frekvencijskim opsezima i sa razli\u010ditim modulacijama. Danas, kada je ve\u0107ina radio komunikacija digitalna, a i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21455,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,8,54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21440","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ppredajnici","8":"category-radio","9":"category-samogradnja","10":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/vfo_si5351_14.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21440"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21830,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21440\/revisions\/21830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
- AM modulator<\/a><\/li>\n
- Uvod i VFO<\/a><\/li>\n
- Sketch > Verify\/Compile<\/li>\n<\/ul>\n
- Sketch > Upload<\/li>\n<\/ul>\n
- Action > Add legacy hardware > Next > Install the hardware that I manually select from a list (Advanced) > Next > Ports (COM & LPT) > Next > ostavite selektirano ‘Standard port types’ i ‘Communications Port’ > Next > Next<\/li>\n<\/ul>\n
- Start > Control Panel > Device Manager<\/li>\n<\/ul>\n
- File > Open<\/li>\n<\/ul>\n
- AM modulator<\/a><\/li>\n