{"id":21490,"date":"2024-12-14T19:05:34","date_gmt":"2024-12-14T18:05:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=21490"},"modified":"2024-12-14T19:05:34","modified_gmt":"2024-12-14T18:05:34","slug":"philips-pdt-021-01","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2024\/12\/14\/philips-pdt-021-01\/","title":{"rendered":"Fotografski tajmer Philips PDT 021\/01"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen fotografski tajmer sa svjetlomjerom PDT 021\/01 proizvod nizozemske tvrtke Philips iz 1970-tih godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Tvrtka Philips osnovana je 1891. godine te je do danas prerasla u jednu od vode\u0107ih svjetskih kompanija za proizvodnju elektronike. Poslovanje je zapo\u010dela proizvodnjom elektri\u010dnih \u017earulja, a 1916. godine Philips je proizveo i svoju prvu rendgensku cijev. Od 1927. godine Philips zapo\u010dinje proizvodnju radio aparata, a zatim i elektronskih cijevi. U 1930-tim godinama tvrtka ve\u0107 proizvodi medicinsku rendgensku opremu, predstavlja svoj prvi TV prijemnik te pionirski elektri\u010dni aparat za brijanje sa rotiraju\u0107im no\u017eevima (Philishave). 1963. godine Philips uvodi standard za snimanje zvuka na audio kazetu \u2013 Compact Audio Cassette, koji postaje globalni prihva\u0107en, a 1970-te godine obilje\u017eio je inovacijama poput \u0161tednih \u017earulja, opti\u010dkih telekomunikacijskih sustava, opti\u010dkog diska LaserVision i vrlo uspje\u0161nog Compact Disc (CD) sustava razvijenog u suradnji sa tvrtkom Sony. Sa istom tvrtkom je krajem 1990-tih godina razvijen i DVD sustav, a oba standarda do\u017eivjela su globalni uspjeh i najbr\u017ee rastu\u0107i proizvod za ku\u0107nu elektroniku u povijesti. Philips danas proizvodi \u0161irok i raznolik spektar komercijalnih i profesionalnih elektroni\u010dkih ure\u0111aja i komponenti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Tajmer Philips PDT 021\/01 sadr\u017ei elektroni\u010dku vremensku sklopku koja mo\u017ee raditi u dva opsega: 1-15 sekundi (opseg x1) i 10-150 sekundi (opseg x10). Vrijeme rada tajmera odabire se desnim potenciometrom (1-15) i sklopkom za odabir opsega rada (x 10). Ure\u0111aj se uklju\u010duje bijelom sklopkom u gornjem desnom kutu, a tajmer se aktivira bijelim tipkalom u gornjem lijevom kutu.<\/p>\n

Na zadnjoj strani su dvije uti\u010dnice. Na uti\u010dnicu bli\u017eu kablovima i tipkalu za tajmer spaja se fotografski aparat za pove\u0107avanje koji se koristi kod osvjetljavanja pozitiva. Napon na ovoj uti\u010dnici kontroliran je preko elektroni\u010dkog tajmera ili ru\u010dno. Na uti\u010dnicu bli\u017eu mre\u017enoj sklopki spaja se svjetlo za fotografsku tamnu komoru (crveno ili \u201etamno\u201c svjetlo). Ovaj napon se uklju\u010duje ru\u010dno preko bijele sklopke sa simbolom foto-\u0107elije. Tom sklopkom se mo\u017ee ru\u010dno uklju\u010diti napon za jednu ili drugu uti\u010dnicu (kad jedna radi, druga je uga\u0161ena). Ovo se koristi kod postupka mjerenja svjetla i pode\u0161avanja tajmera.<\/p>\n

Kada je pode\u0161avanje tajmera zavr\u0161eno, pritisne se zelena sklopka sa simbolom aparata za pove\u0107avanje. Pritiskom zelene sklopke automatski se izbacuje bijela sklopka (i obrnuto). Tako je pritiskom zelene sklopke bijela sklopka izba\u010dena (crveno svjetlo ima napon, a aparat za pove\u0107avanje nema) te je tajmer spreman za vremenski kontroliranu aktivaciju napona na uti\u010dnici aparata za pove\u0107avanje.<\/p>\n

Maksimalna snaga tro\u0161ila na dvjema priklju\u010dnicama sa zadnje strane mo\u017ee iznositi 1200 W.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Foto\u0107elija svjetlomjera.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Osim tajmerom ure\u0111aj je opremljen i svjetlomjerom sa foto\u0107elijom raspona osjetljivosti 0,02-3 luksa te svojevrsnim \u201era\u010dunalom\u201c koje poma\u017ee odrediti vrijeme trajanja ekspozicije (osvjetljavanja) s obzirom na odabranu vrstu fotografskog papira i izmjerenu ja\u010dinu svjetla koju daje aparat za pove\u0107avanje.<\/p>\n

Za ovaj ure\u0111aj nisam prona\u0161ao upute za rad, no imamo svega dva potenciometra za namje\u0161tanje i korekciju vremena osvjetljavanja pozitiva (ekspozicija). Potenciometrom desno (1-15) namje\u0161ta se vrijeme s obzirom na intenzitet svjetla koje daje baca sam aparat za pove\u0107avanje (izmjereno foto\u0107elijom), a potenciometrom lijevo se dodatno korigira to vrijeme s obzirom na tip, odnosno osjetljivost upotrijebljenog fotografskog papira (EZ = ekstra meki, Z = meki, S = poseban, N = normalan, H = tvrdi, EH = ekstra tvrdi).<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Kao \u0161to se vidi tajmer je elektroni\u010dki, odnosno izveden sa tranzistorima. Tipi\u010dno za 1970-te godine monta\u017ea elemenata je prili\u010dno tijesna tako da se \u010dak ni ovaj relativno jednostavni sklop ne mo\u017ee rastaviti i servisirati bez demonta\u017ee mre\u017enih dijelova (kablovi, sklopke, uti\u010dnice) i odlemljivanja vi\u0161e poveznih \u017eica.<\/p>\n

Da stvar bude gora, elementi su montirani na dvije tiskane plo\u010dice zalemljene jedna preko druge. Jedna plo\u010dica sadr\u017ei glavninu elemenata, a na drugoj plo\u010dici su tinjalice sa pripadaju\u0107im otpornicima za ograni\u010denje struje, koje slu\u017ee za osvjetljenje oznaka na dva potenciometra za pode\u0161avanje tajmera. Problem je \u0161to se plo\u010dica sa tinjalicama mora odlemiti ako se \u017eeli pristupiti tiskanim vezama i lemnim mjestima na glavnoj plo\u010dici.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz svega ovoga bi bilo vrlo te\u0161ko nacrtati elektroni\u010dku shemu u cilju shva\u0107anja rada ovog ure\u0111aja. Sre\u0107om, na Internetu se mo\u017ee na\u0107i originalna tvorni\u010dka shema.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u0161 sklop je pomalo neobi\u010dan jer se za napajanje elektronike ne koristi mre\u017eni transformator. Ispravljanje mre\u017enog napona je poluvalno preko diode D1, filtriranje napona je preko RC mre\u017ee C3\/R27, a sni\u017eavanje napona se dalje vr\u0161i isklju\u010divo padom napona preko serijski vezanih otpornika ili preko otporni\u010dkih djelitelja napona. Ovo je ina\u010de bilo uobi\u010dajeno kod cijevnih ure\u0111aja te je ovaj sklop dobar primjer kako se sa cijevnog dizajna prelazilo na tranzistorsku tehniku.<\/p>\n

Sni\u017eavanje napona pomo\u0107u otpornika je energetski vrlo neu\u010dinkovito jer se \u201evi\u0161ak\u201c snage beskorisno tro\u0161i na samom otporniku koji se onda u radu mo\u017ee i prili\u010dno zagrijavati te mora biti dizajniran za odre\u0111enu snagu. Drugi problem je \u0161to za stabilan napon mora i potro\u0161nja struje u tom krugu biti konstantna. Me\u0111utim, u 1970-tim godinama poluvodi\u010dki regulatori napona su jo\u0161 uvijek bili skupi i gdje god su struje i naponi bili dovoljno mali stavljao se (jeftin) otpornik za stvaranje pada napona.<\/p>\n

Prema natpisima na shemi, otpornik za stvaranje pada napona 270 V na 45 V ima otpor 47 k\u2126 i snagu 2 W. To zna\u010di da je potro\u0161nja struje u ovom krugu napajanja 4,8 mA dok je stvarna snaga na otporniku oko 1 W. Otpornik za stvaranje pada napona 270 V na 41,5 V pak ima otpor 13 k\u2126 i snagu 10 W. To zna\u010di da je potro\u0161nja struje u ovom krugu napajanja 17,5 mA dok je stvarna snaga na otporniku oko 4 W. Vidimo kako su ovdje ugra\u0111eni otpornici za dvostruko ve\u0107e nominalne snage nego \u0107e ih disipirati u radu, \u0161to je svakako po\u017eeljno i uobi\u010dajeno kako bi se isti \u0161to manje zagrijavali (bolje hladili) i kako bi im time otpor ostao konstantan i \u017eivotni vijek bio \u0161to du\u017ei.<\/p>\n

Kod popravaka i mjerenja na ovom ure\u0111aju treba imati u vidu da je ovdje zajedni\u010dka masa elektroni\u010dkog sklopa izravno na mre\u017enom naponu (faza ili nula), odnosno nema galvanskog odvajanja sklopa od mre\u017ee.<\/strong><\/p>\n

Sada \u0107emo malo uve\u0107ati i bolje analizirati glavni dio elektroni\u010dke sheme. Ovdje mo\u017eemo razlu\u010diti dva osnovna sklopa: svjetlomjer sa diferencijalnim poja\u010dalom TS1 i TS2 te tajmer (vremenska sklopka) sa tranzistorima TS3 i TS4.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetlomjer<\/strong><\/p>\n

Krenimo prvo od svjetlomjera. To je u osnovi balansno diferencijalno mjerno poja\u010dalo sa instrumentom (galvanometrom) vezanim u kolektorske krugove dva tranzistora. Oba tranzistora TS1 i TS2 su jednaka, kolektorski otpornici su za oba tranzistora jednaki te dijele zajedni\u010dki emiterski otpornik. Zbog zajedni\u010dkog emiterskog otpornika ovakva izvedba diferencijalnog poja\u010dala se slikovito naziva \u201elong tail ili long tailed pair\u201c. Ovakvo poja\u010dalo ima vrlo \u0161iroku primjenu. U na\u0161im objavama susretali smo ga primjerice kod cijevnih voltmetara kao mjerno poja\u010dalo, kod osciloskopskih otklonskih poja\u010dala, kod audio poja\u010dala i drugo. Kod push-pull audio poja\u010dala long tail se koristi za okretanje faze signala (phase splitter) jer izlazu dva protufazna napona (koliko jedan postaje negativan, toliko drugi postaje pozitivan). Tako\u0111er se u audio poja\u010dalima bez izlaznog kondenzatora koristi za poni\u0161tavanje DC pomaka (istosmjerne komponente napona) koji bi se mogao pojaviti na izlazu za zvu\u010dnike.<\/p>\n

Kod diferencijalnog poja\u010dala sa istim vrijednostima kolektorskih i emiterskog otpornika, te uz istu struju (napon) na bazama tranzistora, tako\u0111er bi i kolektorske struje morale biti jednake. To onda zna\u010di da u tim uvjetima nema razlike potencijala na spojenom galvanometru i on pokazuje nulu. Naravno, u praksi elektroni\u010dki elementi nisu idealni i uvijek postoji neka razlika potencijala (drift) \u010dak i u potpuno simetri\u010dno konstruiranom diferencijalnom poja\u010dalu, zbog same tolerancije upotrijebljenih elektroni\u010dkih elemenata. To se onda kompenzira promjenjivim otpornicima, obi\u010dno u krugu baze tranzistora.<\/p>\n

U na\u0161em slu\u010daju imamo niz fiksnih i promjenjivih (kalibracijskih) otpora na bazama oba tranzistora kojima se kalibrira diferencijalno poja\u010dalo i dovodi u ravnote\u017eu pod specificiranim uvjetima. Tranzistor TS2 je mjerni i na njegovu struju utje\u010de napon koji generira foto-\u0107elija. Tvorni\u010dki je preko djelitelja napona na bazama tranzistora pode\u0161en balans kolektorskih struja s obzirom na karakteristike upotrijebljene foto-\u0107elije, tolerancije upotrijebljenih elemenata i same parametre mjerenja. Nama najzanimljiviji element je ovdje dvostruki potenciometar R12\/R13 (dva potenciometra na zajedni\u010dkoj osovini) koji su mjerni potenciometri za pojedini mjerni opseg (x1 i x10). To su potenciometri sa skalom kalibriranom u sekundama (1-15).<\/p>\n

Ovisno o ja\u010dini svjetla iz aparata za pove\u0107avanje, foto-\u0107elija \u0107e generirati ve\u0107i ili manji napon na bazi desnog tranzistora. To \u0107e poja\u010dalo vi\u0161e ili manje izbaciti iz ravnote\u017ee, te se ponovna ravnote\u017ea uspostavi potenciometrima R12\/R13. \u0160to je svjetlo ja\u010de, to \u0107e biti potrebno namjestiti manju vrijednost otpora na potenciometru, kako bi se kazaljka galvanometra dovela na nulu. Isti taj potenciometar sa svojom namje\u0161tenom vrijednosti zatim slu\u017ei za odre\u0111ivanje vremena rada tajmera. Tako se automatski, na osnovu izmjerenog svjetla, namje\u0161ta vrijeme rada tajmera, odnosno duljina trajanja ekspozicije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tajmer<\/strong><\/p>\n

Vremenska sklopka ili tajmer je u osnovi jednostavna izvedba tranzistorskog tajmera gdje se rad tranzistora kao tranzistorske sklopke kontrolira naponom koji dr\u017ei nabijeni kondenzator na bazi tranzistora. Kondenzator se prvo nabije na neku to\u010dno odre\u0111enu vrijednost napona, a zatim se linearno prazni preko odgovaraju\u0107ih kalibracijskih otpornika i preko baze tranzistora. Kad se nakon nekog vremena kondenzator isprazni na napon ispod praga okidanja tranzistora, tranzistorska sklopka se zatvara.<\/p>\n

Vremensku bazu tajmera dakle odre\u0111uju kondenzator i otpornik na bazi tranzistora. U na\u0161em slu\u010daju otpornik je jedan od potenciometara 1-15 (x1 ili x10) koji smo gore opisali, a kondenzatori su na shemi ozna\u010deni sa C1 i C1a. Kondenzator C1a (crtkano nacrtan) od 5 \u00b5F se ovdje koristi po potrebi za kompenzaciju standardne velike tolerancije vrijednosti elektrolitskog kondenzatora od 25 \u00b5F kako bi se postigao \u017eeljeni vremenski raspon rada tajmera. Ovi kondenzatori se pune naponom koji se dobiva preko djelitelja napona sa otpornicima R16, R17, R18, R31 i R32. Dva od ovih otpornika su promjenjiva i slu\u017ee za kalibraciju i korekciju napona do kojeg se nabija kondenzator.<\/p>\n

Djelitelj napona se napaja sa ispravljenim mre\u017enim naponom od 270 V tako da se na izlazu dobivaju naponi za punjenje kondenzatora raspona 37-185 V ovisno o polo\u017eaju potenciometra. To su relativno visoki naponi pa su sami kondenzatori C1 i C1a nominalnih vrijednosti 350 V. Visok napon, odnosno veliki raspon napona na kondenzatoru pobolj\u0161ava \u201erezoluciju\u201c i time preciznost tajmera. Na skali tajmera 1-15 mo\u017eemo primijetiti kako podjele nisu posve linearne, \u0161to zna\u010di da se kondenzator ne prazni posve linearno. To je normalno ako se za \u010ditav opseg rada ne mo\u017ee osigurati posve konstantna struja pra\u017enjenja. Me\u0111utim, ako ure\u0111aj promatramo sa konstrukcijske strane to mo\u017ee biti problem jer se ne\u0107e za svaki ure\u0111aj crtati zasebna kalibrirana skala. Zato i ovaj RC krug koji odre\u0111uje vremensku konstantu tajmera ima vi\u0161e kalibracijskih potenciometara kojima se dinami\u010dka karakteristika pra\u017enjenja kondenzatora prilago\u0111ava otisnutoj skali.<\/p>\n

Iako se shema na prvi pogled \u010dini jednostavnom, ovo je ipak prili\u010dno neuobi\u010dajeni dizajn tajmera. Razlog za to najvi\u0161e le\u017ei u \u010dinjenici da zbog izostanka mre\u017enog transformatora ovdje koristimo relativno visoke napone napajanja (do 46 V) koje je otpornicima potrebno dovesti na nominalne vrijednosti za upotrijebljene tranzistore. Maksimalni nominalni naponi za tranzistore BC149c su Vce=20V, Vcb=30V, Veb=5V. Za tranzistor BSX21 te vrijednosti su Vce=80V, Vcb=90V, Veb=5V.<\/p>\n

Relej ima dvije 2-polo\u017eajne sklopke. Jedna sklopka prebacuje kondenzator na punjenje za vrijeme dok relej nije aktiviran ili prebacuje kondenzator na pra\u017enjenje preko baze tranzistora kada je relej aktiviran (kada tajmer radi). Druga sklopka spaja bazu tranzistora spaja na masu kada relej ne radi (da ne do\u0111e do ne\u017eeljenog okidanja tranzistorske sklopke) ili uklju\u010duje mre\u017eni napon za uti\u010dnicu aparata za pove\u0107avanje kada je relej aktiviran. Relej je ina\u010de dizajniran za napon svitka 42 V, a kontakti mogu izdr\u017eati struju do 5 A.<\/p>\n

U po\u010detnoj poziciji baza tranzistora TS3 spojena je preko otpornika R20 od 10 k\u2126 na masu. Naponi na bazi i emiteru su jednaki te tranzistor ne vodi. Kada se pritisne tipkalo za start releja SK-D, bazi tranzistora (paralelno otporniku R20) se pridodaje napon iz kondenzatora C1 te tranzistor provede. Posljedi\u010dno tome se uklju\u010di relej koji isklju\u010duje iz kruga baze otpornik R20 te spaja paralelnu kombinaciju C1 i potenciometra R12 ili R13 ovisno o odabranom mjernom opsegu. Kondenzator se donekle linearno prazni preko R12\/R13 i spoja BE tranzistora. Kad se tranzistor isprazni, baza ostaje spojena na masu samo preko R12\/R13 \u010dime je napon na istoj ispod praga vo\u0111enja te se tranzistori i relej isklju\u010duju.<\/p>\n

Dioda D2 ovdje sprje\u010dava punjenje kondenzatora povratnim krugom preko baze tranzistora kada tajmer radi. Dioda D3 je za\u0161titna i \u0161titi tranzistor TS3 od pojave prevelikog reverznog napona Vbe (emiter pozitivniji od baze) koji bi mogao bitno naru\u0161iti rad tranzistora, a kod ve\u0107ih reverznih napona (iznad 6 V) lako do\u0111e i do njegovog uni\u0161tenja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to se ti\u010de samog izlaznog tranzistora za relej, shema je vrlo specifi\u010dna. Uobi\u010dajeno se ovdje koristi neki tranzistorski par u Darlingtonovom spoju kako bi se pove\u0107ala izlazna struja kruga, a relej je u kolektorskom ili emiterskom krugu izlaznog tranzistora. U na\u0161em slu\u010daju pak su tranzistori u spoju dvostupanjskog istosmjernog (izravno spregnutog) poja\u010dala sa zajedni\u010dkim emiterom, a relej je premo\u0161ten izme\u0111u emitera i kolektora izlaznog tranzistora. To zna\u010di da u normalnom radu, kada tajmer (relej) nije aktiviran, izlazni tranzistor mora biti zatvoren (mora voditi) i time kratko spojiti svitak kako kroz njega ne bi tekla struja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Na\u0161 primjerak fotografskog tajmera Philips PDT 021\/01 nije u funkciji. Vidno su dotrajali svi elektrolitski kondenzatori. Mjerili smo napon na kondenzatorima za vremensku konstantu i na\u0161li da se isti vrlo sporo pune i vrlo brzo prazne. Na\u017ealost, zbog same konstrukcije sklopova gdje je pristup elementima i tiskanim vezama vrlo ograni\u010den, a i zbog prisutnosti izravne mre\u017ene linije na ve\u0107ini elemenata, ovdje nismo mogli vr\u0161iti druga mjerenja. Svakako bi bilo potrebno zamijeniti sve elektrolitske kondenzatore kako tijekom du\u017eeg testiranja ne bi do\u0161lo do kratkih spojeva, eksplozija i sli\u010dno. Ovom ure\u0111aju, iako je tranzistorski, potrebno je pristupiti istim oprezom kao da se radi o cijevnom ure\u0111aju sa normalno prisutnim visokim naponima.<\/p>\n

Tranzistorske sklopke mogu biti izvedene na puno na\u010dina, sa jednim tranzistorom ili sa razli\u010ditim kombinacijama raznih tipova tranzistora. Sve ovisi o obliku ulaznog (okidnog) signala i o karakteristikama tro\u0161ila koje se spaja na sklopku. U na\u0161em slu\u010daju pak je shema ne\u0161to slo\u017eenija zbog visokih napona napajanja i potrebe odr\u017eavanja konstantne struje sklopova koji se napajaju preko pada napona na otpornicima i otporni\u010dkim djeliteljima napona.<\/p>\n

\u010cinilo se da \u0107e ovo biti jednostavan tranzistorski sklop, no za potpuno razumijevanje rada istog najbolje bi bilo izvr\u0161iti mjerenja na njemu (nakon popravka) ili barem izvesti elektroni\u010dku simulaciju same sheme. Tu treba biti svjestan \u010dinjenice da elektroni\u010dki simulatori nisu svemogu\u0107i i uglavnom vr\u0161e idealne (teoretske) prora\u010dune. Kad bi pak testiranje radili na samom sklopu, onda bi jednu sondu osciloskopa postavili na bazu ulaznog tranzistora, a druge dvije na kolektore izlaznih tranzistora i tu bi lijepo vidjelo kako se procesuira signal od ulaza prema izlazu u \u010ditavoj vremenskoj domeni. Jasno bi se vidjela naponska krivulja punjenja i pra\u017enjenja kondenzatora na ulazu te okidanje oba tranzistora na odre\u0111enim naponskim razinama na njihovim kolektorima.<\/p>\n

Pretpostavljam da ovaj sklop vi\u0161e radi kao poja\u010dalo nego kao sklopka, a s obzirom da nema posebne stabilizacije napona sve je prora\u010dunato za to\u010dno odre\u0111eni napon napajanja. Tako je na\u0161a ina\u010dica PDT 021\/01 predvi\u0111ena za mre\u017eno napajanje 220 V, a novija ina\u010dica \u00a0PDT 021\/02 je predvi\u0111ena za mre\u017eno napajanje 240 V. Postojale su i druge ina\u010dice, primjerice PDT 021\/03 za rad na 110 ili 220 V, te ina\u010dica PDT 021\/09 za rad na mre\u017enom naponu 120 V.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju razlika napona napajanja od 10% mo\u017ee \u010diniti veliku razliku na visokim radnim naponima za koje je prora\u010dunat elektroni\u010dki sklop te promijeniti njegove karakteristike i to\u010dnost. Tako\u0111er, porast napona od 10% mo\u017ee ve\u0107 prili\u010dno pove\u0107ati disipaciju snage na otpornicima za regulaciju napona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen fotografski tajmer sa svjetlomjerom PDT 021\/01 proizvod nizozemske tvrtke Philips iz 1970-tih godina.     Tvrtka Philips osnovana je 1891. godine te je do danas prerasla u jednu od vode\u0107ih svjetskih kompanija za proizvodnju elektronike. Poslovanje je zapo\u010dela proizvodnjom elektri\u010dnih \u017earulja, a 1916. godine Philips je proizveo i svoju prvu rendgensku cijev. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21491,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[62,58],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21490","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-labnaprave","8":"category-sklopke","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/philips_pdt021_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21490"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21490\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21504,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21490\/revisions\/21504"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21491"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}