![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/skoda_fabia_01.jpg\")
<\/a>Na strani voza\u010da imamo dva kip-prekida\u010da kojima se aktivira spu\u0161tanje i podizanje voza\u010devog i suvoza\u010devog stakla. Tu su jo\u0161 dva tipkala za centralno zaklju\u010davanje i otklju\u010davanje svih vrata na automobilu.<\/span><\/em><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nacrtali smo shemu kontrola na voza\u010devim i suvoza\u010devim vratima. Svakako izgleda zbunjuju\u0107e da se dvostrukim tipkalima na masu paralelno uklju\u010duju dva otpornika ili otpornik i kratki spoj. Me\u0111utim, ovo je vjerojatno univerzalni modul koji se koristi i za modele automobila sa boljom opremom, odnosno kontrolom podizanja i spu\u0161tanja stakala na sva \u010detiri vrata. Vidimo da svaka tipka ima svoju razinu otpora (0 \u2126, 160 \u2126, 768 \u2126, 1800 \u2126) te na taj na\u010din mikrokontroler (MCU) prepoznaje koja je tipka pritisnuta. U na\u0161em slu\u010daju se kombinacijom dvije tipke dobivaju otpori od 538 \u2126 i 0 \u2126, pri \u010demu ve\u0107i otpor prema masi zna\u010di podizanje stakla, a manji otpor spu\u0161tanje stakla. Tako\u0111er, ovi otpori vrlo vjerojatno daju informacije i o mogu\u0107em istovremenom pritisku kontrola za suvoza\u010devo staklo, na primjer da voza\u010d sa svoje strane pritisne tipkalo za spu\u0161tanje suvoza\u010devog stakla, a suvoza\u010d istovremeno sa svoje strane pritisne tipkalo za dizanje istog stakla.<\/p>\n Sve je ovo jo\u0161 dobro ako je elektronika podiza\u010da stakla autonomna i nezavisna od glavnog ra\u010dunala automobila (ECU – Electronic Control Unit). No ako to nije slu\u010daj onda \u0107e otkrivanje kvara na ovom sustavu biti puno te\u017ee.<\/p>\n Kako god bilo, prilikom provjere tipkala na konektoru smo izmjerili otpore od 554 \u2126 \u00a0i 565 \u2126, odnosno 17 \u2126 i 18 \u2126. To su za cca 20 \u2126 ve\u0107i otpori od o\u010dekivanih, no oni vrlo vjerojatno nastaju na grafitnim kontaktima tipkala i uslijed tolerancije otpornika. Ne mo\u017eemo znati na koji raspon otpora MCU ispravno reagira, no jasno je da bilo kakav lo\u0161i spoj ili korozija na kontaktima ili \u017eicama lako mo\u017ee pove\u0107ati otpor ovog upravlja\u010dkog kruga za nekoliko stotina oma, \u0161to \u0107e svakako zbuniti MCU. Iz nekog mojeg iskustva razlika otpora od 20 \u2126 ne bi trebala utjecati na ispravno prepoznavanje kontrole od strane MCU-a, stoga idemo vidjeti kakva je situacija sa elektronikom i elektromotorom podiza\u010da stakla.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na plo\u010dici upravlja\u010dke elektronike prepoznajemo slijede\u0107e komponente:<\/p>\n Preko strujnog shunta MCU dobiva podatak da li je staklo do\u0161lo do krajnje to\u010dke spu\u0161tanja ili podizanja, \u0161to zna\u010di da je elektromotor potrebno isklju\u010diti. Naime, kada elektromotor odvrti mehanizam pokretanja stakla do kraja, mehanizam ostaje blokiran u svom krajnjem polo\u017eaju. Blokada mehanizma uzrokuje i mehani\u010dku blokadu daljnje vrtnje elektromotora. U trenutku mehani\u010dke blokade rotora elektromotora on postaje maksimalno optere\u0107en i povu\u010de maksimalnu struju, znatno ve\u0107e od one koju tro\u0161i pod normalnim optere\u0107enjem. Ovo detektira strujni shunt i preko SBC-a \u0161alje signal za MCU da je elektromotor blokiran i treba ga isklju\u010diti.<\/p>\n Na osovini elektromotora se tako\u0111er nalazi jedan mali permanentni magnet koji kod okretanja \u0161alje magnetske impulse na Hall-senzor. Hall-senzor magnetske impulse pretvara u elektri\u010dne i \u0161alje ih na MCU (preko SBC) kao kontrolu rada (okretanja) elektromotora. Ne mogu znati kako je napravljena logika MCU-a no ove dvije senzorske informacije (sa shunta i hall-senzora) su svakako implementirane u automatiku sistema.<\/p>\n Elektromotor je kolektorski istosmjerni (DC) za napon 12 V. To zna\u010di da \u0107e se promjenom polariteta napajanja promijeniti i smjer vrtnje elektromotora, ovisno da li staklo podi\u017eemo ili spu\u0161tamo. MCU uklju\u010duje potrebni polaritet napajanja za elektromotor preko namjenskog releja sa dva svitka. Dovo\u0111enjem napona na jedan svitak relej prebacuje jedan polaritet napona na elektromotor, a dovo\u0111enjem napona na drugi svitak relej prebacuje suprotni polaritet napona na elektromotor.<\/p>\n Upravo ovaj relej nedostaje na na\u0161oj plo\u010dici, odnosno lijepo se vidi kako ga je netko od prethodnih majstora odlemio, a zatim sve uredno vratio u automobil bez da je o tome obavijestio vlasnika. Ne znam da li je utvr\u0111ena neispravnost releja pa zato nije vra\u0107en, mo\u017eda je relej uni\u0161ten kod odlemljivanja pa nije ni vra\u0107an na plo\u010dicu, mogu\u0107e da je majstor odlu\u010dio zadr\u017eati ovaj relej kad se ionako sustav ne mo\u017ee popraviti …<\/p>\n Brzim pregledom po Internetu mo\u017ee se vidjeti da ovakvi releji nisu te\u0161ko nabavljivi i cijena im je oko 6 eura. Mogu se na\u0107i pod oznakom ACT512 (NAIS, Panasonic). Tako\u0111er, za cijenu 35-150 eura kinezi nude gotove kompletne podiza\u010de (elektronika sa elektromotorom) no pitanje je koliko \u0107e to biti na kraju kompatibilno sa odre\u0111enim automobilom. Problem nije u fizi\u010dkim dimenzijama, prihvatima, konektorima ili monta\u017ei komponente nego u samom programu unutar mikrokontrolera koji dobivamo sa novom komponentom.<\/p>\n S obzirom da smo na elektroni\u010dkim plo\u010dicama identificirali \u010dipove koji podr\u017eavaju LIN serijsku komunikaciju, onda vrlo vjerojatno moduli me\u0111usobno komuniciraju preko ovog protokola. To onda zna\u010di da svaki modul mora imati postavljenu ispravnu adresu kako bi bio prepoznat od drugih modula, a mogu\u0107e i od glavnog ra\u010dunala (ECU). Ukoliko novi sklop ne bude ispravno registriran i prijavljen u ECU to je isto kao i da nije ugra\u0111en.<\/p>\n Ja nemam nikakvu shemu ni za ovaj modul ni za ovaj automobil i ne mogu znati koliko je sistem podiza\u010da autonoman, a koliko se oslanja na ECU i LIN komunikaciju. To zna\u010di da za zamjenu elektronike podiza\u010da stakla treba imati i namjenske dijagnosti\u010dke alate, programatore i tko zna koja jo\u0161 \u010duda da se sve to ispravno prijavi, konfigurira i pokrene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na shemi smo nacrtali kako radi relej elektromotora. Sistem je vrlo jednostavan. Bez napona na svicima releja, oba kontakta elektromotora su spojena na masu. Kad se uklju\u010di jedan relej (sklopka) jedna \u017eica elektromotora se odvaja od mase i spaja na pozitivni pol napajanja. Kad se uklju\u010di drugi relej (sklopka) druga \u017eica elektromotora se odvaja od mase i spaja na pozitivni pol napajanja. Time elektromotor dobiva suprotni polaritet napajanja od prvog slu\u010daja. Dovo\u0111enjem napona na odre\u0111eni svitak releja upravlja MCU (SBC).<\/p>\n Tako\u0111er smo nacrtali kako je spojen strujni shunt u negativnoj grani napajanja i Hall senzor magnetski spregnut sa osovinom elektromotora. Izvan ovoga shemu nema smisla crtati jer ulazimo u MCU (SBC) krugove koje ne mo\u017eemo ni testirati ni popraviti bez tvorni\u010dke servisne sheme i originalnih komponenti.<\/p>\n Prvo sam izvr\u0161io provjeru rada elektromotora i isti radi. U praznom hodu (samo za pokretanje reduktora) tro\u0161i 2 A struje \u0161to je normalno za ovakav motor. Nabavio sam jedan ispravni relej ACT512 te ga zalemio na plo\u010dicu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Modul nije proradio ni sa ugra\u0111enim relejom. Bilo bi lijepo da imamo informacije od prethodnih vlasnika \u0161to su radili sa plo\u010dicama i za\u0161to je skidan relej. Ovako vjerojatno ponavljamo iste postupke za dijagnostiku kvara kao i prethodni majstori.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pomalo je \u010dudno \u0161to ne rade oba podiza\u010da i ne reagiraju ni na jednu kontrolu. Mogu\u0107e da je elektronika za staklo voza\u010da postavljena kao MASTER ure\u0111aj na LIN komunikaciji i da je ta elektronika neispravna pa onda ne radi ni SLAVE elektronika na strani suvoza\u010da.<\/p>\n LIN (Local Interconnect Network) je komunikacijski mre\u017eni protokol preko jedne \u017eice koji podr\u017eava komunikaciju do 19,2 Kbit\/s na duljini sabirnice od 40 metara s brzinom od 20 bit\/s. Za automobile je danas uobi\u010dajen ne\u0161to napredniji CAN protokol, no LIN je jednostavniji i jeftiniji sistem razmjene podataka prikladan za male sustave gdje sasvim dovoljna niska brzina i propusnost komunikacije. LIN je tipi\u010dna master-slave konfiguracija sa maksimalno 16 ure\u0111aja (jedan MASTER i do 15 SLAVE ure\u0111aja).<\/p>\n <\/p>\n<\/a>Na strani suvoza\u010da je samo jedan kip-prekida\u010d kojim se aktivira spu\u0161tanje i podizanje suvoza\u010devog stakla. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elementi sa prekida\u010dima su montirani po sistemu plasti\u010dnih kop\u010di \u0161to je vrlo nezgodno za rastavljanje te se vide znatna o\u0161te\u0107enja plasti\u010dnih dijelova koja su nastala prija\u0161njim (nasilnim) skidanjem ovih elemenata.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Prekida\u010di su zapravo tipkala sa grafitnim kontaktima kako je to i uobi\u010dajeno kod velikog broja elektroni\u010dkih kontrola. Mo\u017ee se primijetiti kako su neki grafitni kontakti dosta svjetliji od dugih, no na testu svi pokazuju niski otpor tako da ovdje nije problem u istro\u0161enosti kontakata tipkala.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Modul na voza\u010devim vratima ima ukupno \u0161est kontrola: voza\u010devo staklo gore i dolje, suvoza\u010devo staklo gore i dolje, centralno zaklju\u010davanje i otklju\u010davanje. Tih \u0161est kontrola aktivira kombinacije od ukupno 10 kontaktnih tipkala, odnosno po jedna kontrola za staklo istovremeno aktivira dva tipkala. Iz modula na kraju izlazi svega 5 \u017eica. To zna\u010di da jedna \u017eica mo\u017ee prenijeti informacije o aktivaciji dva razli\u010dita tipkala.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Tapecirung vrata dr\u017ei \u0161est \u0161arafa ali i sistem plasti\u010dnih kop\u010di i zaka\u010dki tako da je potrebno malo opreza da se isti ukloni bez o\u0161te\u0107enja. Elektromotor i elektronika podiza\u010da stakla montirana je sa tri vijka, no potrebno je odspojiti i dva strujna konektora.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektromotor sa upravlja\u010dkom elektronikom podiza\u010da stakla na voza\u010devoj strani.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>O\u010dito da ovaj modul nije originalan, barem ne u potpunosti. Datum na elektronici je iz 2005. godine, a na elektromotoru iz 2007. godine (automobil je 2005. godi\u0161te). Vjerojatno se poku\u0161alo sa zamjenom elektromotora, no to nije dalo rezultate.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a>Ugradnja nedostaju\u0107eg releja na plo\u010dicu elektronike.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n