![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/siemens_3r119b_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Za na\u0161 mjerni most nismo na\u0161li nikakve podatke, \u010dak nisam uspio ni povezati na kakav mjerni most se ovdje odnosi njema\u010dki pojam \u201eKonstanz\u201c. No, kao \u0161to \u0107emo kasnije vidjeti, ovaj mjerni most se bazira na posebno konstruiranim preciznim dekadskim induktivnim djeliteljima napona u Kelvin-Varley spoju. Takav most se mo\u017ee koristi jednako za mjerenje otpora, induktiviteta ili kapaciteta metodom usporedbe sa poznatim (standardnim, etalonskim) otporom, induktivitetom ili kapacitetom. Mogli bi re\u0107i da je ovo svojevrsni RLC metar koji radi na principu mjerenja razlike izme\u0111u poznatog i nepoznatog elementa spojenog na priklju\u010dnice N i X. Osim toga, ovakvi mostovi se mogu koristiti i za mjerenje poja\u010danja i faznog pomaka poja\u010dala, kao i za mjerenje omjera transformacije nekog transformatora.<\/p>\n Konstanz- Me\u00dfbr\u00fccke Rel 3R 119b je samo pasivni dio mosta (L i R promjenjivi elementi), a za njegovo kompletiranje je na priklju\u010dnicu \u201e\u2248<\/strong>\u201c potrebno dovesti izmjeni\u010dni napon za napajanje mosta u rasponu 0,8 \u2013 30 kHz, dok na priklju\u010dnicu \u201eEmpf\u00e4nger<\/strong>\u201c treba spojiti neki indikacijski instrument. Kod mjernih mostova je po\u017eeljno da mjerni napon\/struja budu \u0161to je mogu\u0107e manji jer \u0107e tada i negativne (parazitske) pojave koje utje\u010du na preciznost mosta biti manje. Veli\u010dina mjernog napona u praksi najvi\u0161e ovisi o osjetljivosti priklju\u010denog mjernog nul-instrumenta koji se koristi za pra\u0107enje ravnote\u017ee mosta te se tokom mjerenja mo\u017ee mijenjati kako bi se dobio najbolji odziv kazaljke instrumenta.<\/p>\n Tvrtka Siemens je ina\u010de u 1950\/60-tim godinama proizvela nekoliko desetaka razli\u010ditih mjernih mostova dizajna vrlo sli\u010dnog poput ovog na\u0161eg (serija Rel 3R). Za svako osnovno mjerenje (otpor, induktivitet i kapacitet), ovisno o metodi mjerenja i specifi\u010dnim zahtjevima, do 1950-tih godina je ve\u0107 razvijen i usavr\u0161en veliki broj razli\u010ditih mjernih mostova izvedenih u puno namjenskih ina\u010dica. Stoga je uvijek zanimljivo upoznati prakti\u010dnu konstrukciju nekog tipa mjernog mosta, jer unato\u010d tome \u0161to se baziraju na sli\u010dnim principima, svi oni se me\u0111usobno ipak i razlikuju po nekim svojim specifi\u010dnostima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Evo kako je tekao proces upoznavanja ovog mjernog mosta, s obzirom da prema oznakama na prednjoj plo\u010di nismo mogli zaklju\u010diti ni\u0161ta konkretno, niti \u010demu to\u010dno slu\u017ei, niti na kojem principu radi. Tako\u0111er, na \u0161asiji su ugra\u0111ene namjenske Siemensove komponente u metalnim oklopima za koje mo\u017eemo pretpostaviti da su zavojnice, transformatori ili sli\u010dni induktiviteti, no to ne govori puno ako ne otkrijemo njihovu unutra\u0161nju konstrukciju. Stoga je prvo trebalo identificirati sve komponente unutar metalne \u0161asije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U praksi je naravno nemogu\u0107e konstruirati posve idealan transformator bez gubitaka i koji \u0107e imati posve konstantan magnetizam i induktivitet u svim uvjetima primjene. Me\u0111utim, mogu\u0107e se pribli\u017eiti vrlo blizu tome. Kod preciznih induktivnih djelitelja napona koriste se posebni materijali te izvedbe jezgri i namota kako bi karakteristike bile \u0161to bli\u017ee idealnima u specificiranim uvjetima rada. Visoka preciznost se posti\u017ee tako \u0161to se deset vodi\u010da istog presjeka prvo me\u0111usobno ispreplete (uvije), zatim se ta pletenica omota oko posebno konstruirane jezgre dobre magnetske vodljivosti, a onda se krajevi vodi\u010da u pletenici spoje u seriju sa izvedenim odvojcima na svakom spoju. Time je osigurano da je svaki zasebni vodi\u010d omotan oko jezgre (zavojnica) potpuno jednake duljine i jednakog promjera motanja te se unutar jezgre nalazi u potpuno jednakom magnetskom toku. Ovime se posti\u017ee da je pogre\u0161ka manja od 0,00001%.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju, prvi dekadski transformator ima dodatne tri zavojnice na po\u010detku kako bi omjer transformacije i\u0161ao i malo u \u201eminus\u201c, a preostala tri imaju dodanu jednu zavojnicu na kraju kako bi omjer transformacije i\u0161ao u \u201eminus\u201c \u0161to svakako olak\u0161ava neka mjerenja, odnosno tra\u017eenje ravnote\u017ee mosta. Nakon \u010detiri induktivne dekade slijedi jedan fiksni auto-transformator.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Posebno je ovdje zanimljiva posljednja, najfinija kontrola za uravnote\u017eenje mosta (x 0,00001). To je zapravo \u017ei\u010dani otpornik malog otpora (100 \u2126) motan poput zavojnice, koji onda osim omskog ima izra\u017een i induktivni otpor na izmjeni\u010dnoj struji. Ovaj potenciometar je tako\u0111er u spoju djelitelja napona kao i prethodne dekade. Isto tako je i njegova skala izvedena sa finim podjelama od 1 \u2013 11. S obzirom da ovakav potenciometarski \u201einduktivno-otporni\u010dki\u201c djelitelj napona ima dosta izra\u017eenu omsku komponentu otpora, nju je potrebno kompenzirati na suprotnoj strani mosta. Tome vjerojatno slu\u017ee promjenjivi otpornici iznad kojih je natpis \u201eAbgleich der Wirkwiderstandsdifferenz \u0394 Rw\u201c a koji se mo\u017ee prevesti kao \u201euskla\u0111ivanje razlike djelatnog otpora\u201c.<\/p>\n Maksimalna frekvencija za na\u0161 mjerni most je 30 kHz jer nakon toga postaje sve vi\u0161e izra\u017een i parazitski kapacitet, odnosno utjecaj kapacitivnih struja koje teku izme\u0111u namotaja. Danas se izra\u0111uju induktivni dekadski djelitelji napona koji zadr\u017eavaju to\u010dnost i pri frekvencijama ve\u0107im od 1 MHz.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada kada smo identificirali sve komponente mosta, moramo nacrtati njegovu elektri\u010dnu shemu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Formula tako\u0111er ukazuje da se ovdje mjerenje vr\u0161i usporednom metodom. Oznaka X se odnosi na nepoznatu komponentu spojenu na priklju\u010dnicu X u jednoj grani mosta, a oznaka N na etalonsku komponentu spojenu na priklju\u010dnicu N u drugoj grani mosta. Razlika izme\u0111u ove dvije komponente o\u010dituje se u omjeru vrijednosti dobivenih tra\u017eenjem ravnote\u017ee mosta preko promjenjivih elemenata mjernog mosta.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Ovdje se vide svi elementi mjernog mosta. U gornjem odjeljku je transformator za odvajanje (prilagodbu impedancije) generatora za napajanje mosta (0,8 – 30 kHz), u sredini su blokovi dekadskih induktivnih djelitelja napona, a u donjoj pregradi su promjenjivi otpornici za kompenzaciju omske komponente otpora mjernih zavojnica.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ovo su kontrole sa promjenjivim otpornicima: dva potenciometra i jedan 23-polo\u017eajni otporni\u010dki djelitelj napona. Treba pretpostaviti da su potenciometri izvedeni sa motanom otpornom \u017eicom \u0161to zna\u010di da na izmjeni\u010dnoj struji pokazuju i neki induktivni otpor.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Transformator za odvajanje (prilagodbu impedancije) isti je za uvo\u0111enje izmjeni\u010dnog napona napajanja mosta, kao i za spajanje mjernog instrumenta (indikatora). Ima odvojene primarne od sekundarnog namotaja. Za potpuno rastavljanje i va\u0111enje iz metalnog oklopa morali bi razlemiti sve povezne \u017eice.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Izvedba jednog dekadskog induktivnog djelitelja napona, koliko smo mogli rastvoriti \u017eeljezni oklop, a da ne odlemljujemo sve izlazne \u017eice.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Na\u010din motanja zavojnica u dekadskom induktivnom djelitelju napona (koliko smo uspjeli snimiti). Jasno se vidi upletenih u na\u0161em slu\u010daju 11 \u017eica, a ta pletenica je zatim omotana oko jezgre. Time je osigurana ista duljina, dimenzije i ista ja\u010dina magnetskog toka za svaku pojedina\u010dnu \u017eicu pletenice, koja \u010dini jednu zavojnicu auto-transformatora.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Dvostruke vi\u0161epolne sklopke (12 i 14 polova) preklapaju omjere transformacija u pojedinim induktivnim dekadskim blokovima.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Fiksni auto-transformator nakon posljednje induktivne dekade.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Djelitelj napona u posljednjem stupnju dijeljenja je potenciometar sa otpornom \u017eicom motanom u obliku zavojnice. Njema\u010dka tvrtka Preh je osnovana 1919. godine i u po\u010detku se bavila proizvodnjom elektroinstalacijskih komponenti. Sa razvojem radio tehnike tvrtka pro\u0161iruje proizvodnju na potenciometre za radio aparate, te potenciometarske memorije marke \u201cPrehomat\u201d i \u201cPrehostat\u201d za odabir kanala na TV aparatima. Uz to tvrtka Preh proizvodi i \u0161irok izbor konektora za elektroni\u010dke ure\u0111aje. Krajem 1980-tih godina tvrtka ulazi u automobilsku elektroniku gdje je i danas aktivna na tr\u017ei\u0161tu.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n