{"id":21960,"date":"2025-03-11T11:45:30","date_gmt":"2025-03-11T10:45:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=21960"},"modified":"2025-03-11T11:49:55","modified_gmt":"2025-03-11T10:49:55","slug":"diodni-voltmetar-0-250v","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2025\/03\/11\/diodni-voltmetar-0-250v\/","title":{"rendered":"Diodni voltmetar 0-250V"},"content":{"rendered":"<p>Danas je nabavljen voltmetar za izmjeni\u010dne napone do 250 V (<em>Dioden-R\u00f6hrenvoltmeter<\/em>) sa ugra\u0111enom detektorskom elektronskom cijevi, diodom KB2, iz druge polovice 1930-tih godina. Vrlo sli\u010dan voltmetar iz istog razdoblja opisali smo u objavi <a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2018\/12\/20\/diodni-voltmetar-0-250v-30hz-50mhz\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Diodni voltmetar 0-250V, 30Hz-50MHz<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21961\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"1816\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01-768x1073.jpg 768w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01-1100x1536.jpg 1100w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_03.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21963\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_03.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"512\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_03.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_03-768x302.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_02.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21962\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_02.jpg\" alt=\"\" width=\"978\" height=\"354\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_02.jpg 978w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_02-768x278.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 978px) 100vw, 978px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">O njema\u010dkom poduze\u0107u \u201eFranz Bergmann und Paul Altmann K.G.\u201c nismo na\u0161li neke konkretne podatke. Na Internetu se mogu na\u0107i katalozi ovog poduze\u0107a iz razdoblja 1893. do 1937. godine gdje se prodaje razna laboratorijska oprema, te\u017ei\u0161no za tada\u0161nje kemijske laboratorije.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_04.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21964\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_04.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"918\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_04.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_04-768x542.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Prija\u0161nji vlasnik je na mjesto baterije ugradio mre\u017eni ispravlja\u010d 6 V za grijanje elektronske cijevi KB2. Upotrijebljeni regulator napona SFC2806EC je iz 1981. godine tako da se postavlja pitanje za\u0161to je netko u tim godinama, kada su multimetri ve\u0107 bili jeftini i \u0161iroko rasprostranjeni, \u017eelio na ovakav na\u010din osposobiti za rad ovaj voltmetar iz 1930-tih godina.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_05.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21965\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_05.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"889\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_05.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_05-768x525.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Uklonili smo naknadno ugra\u0111en ispravlja\u010d i ostavili samo originalne komponente.<\/span> <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_06.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21966\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_06.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"486\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_06.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_06-768x287.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_07.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21967\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_07.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"415\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_07.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_07-768x245.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Da bi mogli ne\u0161to vi\u0161e re\u0107i o samom voltmetru, prvo moramo izvesti njegovu elektroni\u010dku shemu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_15.gif\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21975\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_15.gif\" alt=\"\" width=\"1400\" height=\"755\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_15.gif 1400w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_15-768x414.gif 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1400px) 100vw, 1400px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Elektronska cijev KB2 sadr\u017ei dvije signalne diode sa zajedni\u010dkom katodom i primarno je razvijena kao detektorska dioda za radio prijemnike (AM i AGC detektor). U na\u0161em voltmetru se koristi samo jedna sekcija diode. Jasno se uo\u010dava kako je ista u paralelnoj vezi, odnosno ulazne priklju\u010dnice i radni otpori su vezani paralelno sa ispravlja\u010dkom diodom. Paralelno umjesto serijskog spajanja ispravlja\u010dke (detektorske) diode ima dvije osnovne prednosti: lak\u0161e je pode\u0161avanje elektri\u010dne nule instrumenta i mjerenje je mogu\u0107e i kad ne postoji galvanska veza preko ulaznih priklju\u010dnica (na primjer kod mjerenja napona na kondenzatoru).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_08.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21968\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_08.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"963\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_08.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_08-768x569.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Unutra\u0161nji otpor diodnog voltmetra ovisi isklju\u010divo o otporu mjernih otpornika u djelitelju napona za pojedine mjerne opsege. Po\u017eeljno je da ti otpori budu \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107i, no \u0161to su ve\u0107i mjerni otpornici to se mora koristi osjetljiviji instrument i pove\u0107ava se donja granica mjerenja napona.<\/p>\n<p>U na\u0161em slu\u010daju se koristi instrument osjetljivosti 50 \u00b5A, a unutra\u0161nji otpor je oko:<\/p>\n<ul>\n<li>oko 36 k\u2126 na opsegu 2 V<\/li>\n<li>oko 273 k\u2126 na opsegu 10 V<\/li>\n<li>oko 1,5 M\u2126 na opsegu 50 V<\/li>\n<li>oko 1,8 M\u2126 na opsegu 250 V.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne mo\u017eemo napraviti to\u010dna mjerenja jer su svi otpornici bez oznaka, preklopnik za odabir mjernih opsega ne radi najbolje, a za o\u010dekivati je da su se vrijednosti elemenata kroz 80+ godina vi\u0161e ili manje promijenile.<\/p>\n<p>Ovo su unutra\u0161nji otpori kakve bi i o\u010dekivali kod obi\u010dnih voltmetara sa zakretnim svitkom. Pod pojmom \u201ecijevni voltmetar\u201c se misli na voltmetre sa cijevnim poja\u010dalom (trioda ili pentoda) i oni imaju unutra\u0161nje otpore 10 M\u2126 ili ve\u0107e. Na\u0161 voltmetar u tom smislu svakako nije cijevni voltmetar bez obzira \u0161to sadr\u017ei elektronsku cijev, jer je to nije aktivna poja\u010diva\u010dka komponenta nego samo ispravlja\u010dka dioda.<\/p>\n<p>Sli\u010dno kao kod cijevnih tako i kod diodnih voltmetara postoji potreba za kompenzacijom struje mirovanja. Naime, \u010dak i kad na stezaljkama nema priklju\u010denog nikakvog mjernog napona, kroz diodu te\u010de neka mala struja (tzv. struja naleta diode). Ova struja je reda nekoliko desetaka \u00b5A, no na velikom otporu i uz tako malu struju dobiti \u0107emo pad napona 0,5 \u2013 1 V. Stoga je na\u0161 potenciometar opremljen potenciometrom za kompenzaciju struje mirovanja, odnosno namje\u0161tanje elektri\u010dne nule. Potenciometar je ozna\u010den sa \u201eKomp.\u201c i pomo\u0107u njega se kazaljka pode\u0161ava na nulu, odnosno istoimenu crvenu oznaku na po\u010detku skala.<\/p>\n<p>Drugi potenciometar ozna\u010den sa UH je za pode\u0161avanje napona grijanja elektronske cijevi KB2. Nominalni napon grijanja cijevi je 2 V, a potro\u0161nja struje 95 mA. Vrlo vjerojatno se na\u0161 instrument napajao preko neke standardne baterije vi\u0161eg napona (3 ili 4,5 V). Ispravlja\u010d koji je netko ugradio umjesto baterije daje 6 V istosmjernog napona. Kako god bilo, serijski vezanim reostatom UH od 50 \u2126 se mogu regulirati ulazni naponi u rasponu 2 \u2013 8 V tako da grija\u010d elektronske cijevi bude na nominalnih 2 V. Pode\u0161avanje napona grijanja se prati na mjernom opsegu \u201ePr.\u201c gdje kazaljku instrumenta treba dovesti na oznaku UH na sredi\u0161njem dijelu skale.<\/p>\n<p>Paralelno vezanim kondenzatorima sa ispisanim vrijednostima od 1 \u00b5F i 401 smo izmjerili stvarne vrijednosti od 1,4 \u00b5F i 1 nF. Ovi kondenzatori slu\u017ee za filtriranje poluvalno ispravljenog napona. Za vrijeme pozitivne poluperiode izmjeni\u010dnog napona kada dioda vodi, kondenzator se preko nje puni na vr\u0161nu vrijednost ulaznog napona. Za vrijeme negativne poluperiode kada dioda ne vodi, na kondenzatoru ostaje dosegnut napon i on se prazni preko mjernih otpornika i instrumenta. Unutra\u0161nji otpor mjernog kruga mora biti \u0161to ve\u0107i kako bi se kondenzator \u0161to sporije praznio u negativnoj poluperiodi i prakti\u010dki zadr\u017eavao vr\u0161ni napon. Shodno tome se i kapacitet kondenzatora ra\u010duna prema unutra\u0161njem otporu, odnosno prema optere\u0107enju istog u mjernom krugu. Napon na kondenzatoru je dakle cijelo vrijeme na razini vr\u0161nog ulaznog napona uz minimalne padove tijekom negativne poluperiode.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, napon na mjernim otpornicima nije isti kao na kondenzatoru jer kondenzator nije vezan paralelno njima. Na mjernim otpornicima \u0107e se pojaviti sinusni napon amplitudno jednak ulaznom, ali sa pomakom \u010ditave sinusoide u pozivne vrijednosti. To je zato jer se ovdje napon na kondenzatoru, kad jednom dostigne vr\u0161nu vrijednost (\u0161to je u praksi ve\u0107 nakon nekoliko poluperioda), dalje konstantno zbraja sa ulaznim naponom, pa na otpornicima zapravo dobivamo dvostruku vrijednost ulaznog napona.<\/p>\n<p>Spoj kondenzatora i diode na ulazni napon kako se vidi na na\u0161oj shemi vrlo lako mo\u017eemo prepoznati kao Villardov poluvalni udvostru\u010diva\u010d napona, a u engleskoj literaturi se ponekad za ovaj krug koriste nazivi poput \u201eDiode clamp\u201c ili \u201eDC voltage restorer\u201c. To je svojevrsno zbrajalo istosmjernog napona dostignutog na kondenzatoru sa ulaznim sinusnim naponom. Ovisno kako je okrenuta dioda, zbrojeni napon \u0107e uvijek biti u pozitivnom ili negativnom podru\u010dju tako da se ovaj krug mo\u017ee promatrati i kao ispravlja\u010d napona. Tako\u0111er, udvostru\u010divanje napona se mo\u017ee dalje ponavljati narednim stupnjevima dioda-kondenzator, tako da je ovo prvi stupanj vi\u0161estrukih udvostru\u010diva\u010da napona poput Cockcroft-Walton generatora kojeg smo opisali u objavi <a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2016\/12\/17\/ionizator-zraka-aete\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Ionizator zraka \u2013 AETE<\/a>, a svakako smo ovakve umno\u017eiva\u010de napona susretali i kod vi\u0161e drugih ure\u0111aja gdje je potreban visoki napon.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e, za ovaj na\u0161 voltmetar primarna zada\u0107a kondenzatora nije udvostru\u010divanje napona (to je poprati efekt) nego ispravljanje napona uz zadr\u017eavanje visoke ulazne impedancije. Naime, kada paralelno spojena dioda u svakoj poluperiodi provede, ona bi bez kondenzatora prakti\u010dno kratko spajala ulazne priklju\u010dnice \u010dime i ulazni otpor padao gotovo na nulu. To bi jako optere\u0107ivalo naponski izvor na kojem mjerimo napon. Dodatkom kondenzatora, dioda ovdje samo vr\u0161i ulogu elektroni\u010dke sklopke koja nadopunjava nastalo pra\u017enjenje kondenzatora. Struja kroz diodu se time pojavljuje samo u vrlo kratkim intervalima ukoliko je potrebna dopuna kondenzatora i ona je reda nekoliko \u00b5A. Stoga se u ovakvom krugu stalno zadr\u017eava visoki ulazni otpor na priklju\u010dnicama voltmetra.<\/p>\n<p>Iz svega vidimo da na\u0161 instrument zapravo mjeri efektivnu vrijednost dvostrukog ulaznog napona pomaknutog u istosmjerno podru\u010dje koja jednaka vr\u0161noj vrijednosti ulaznog napona. To je onda mjera\u010d maksimalnog (vr\u0161nog) napona (negdje se naziva detektor maksimalnog tipa ili pik-detektor). No bez obzira na to, skale instrumenta mogu biti ba\u017edarene bilo kako, obi\u010dno tako da pokazuju efektivnu vrijednost nominalnog ulaznog sinusnog napona. Ako malo bolje pogledamo skale za mjerne opsege, vidimo da je ona najmanja (za 2 V) malo zbijenija na po\u010detnom dijelu. Ova zbijenost bi bila jo\u0161 vi\u0161e izra\u017eena da imamo ni\u017ee mjerne opsege za ni\u017ee napone (ispod 1 V). Do nelinearnosti izme\u0111u ulaznog i detektiranog napona kod razli\u010ditih amplituda ulaznog napona dolazi zbog kona\u010dnog unutra\u0161njeg otpora instrumenta (otpora mjernih otpornika) ili drugim rije\u010dima zbog vremenske konstante pra\u017enjenja kondenzatora preko mjernih otpornika. \u0160to je vremenska konstanta ve\u0107a, odnosno unutra\u0161nji otpor ve\u0107i, to \u0107e detekcija biti linearnija. Iz tog razloga kod diodnih voltmetara za vi\u0161e mjernih opsega naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107emo iscrtane zasebne skale za svaki mjerni opseg. Iako se sklop diodnog voltmetra \u010dini jednostavnim, potrebno je dobro prora\u010dunati vrijednost kondenzatora i mjernih otpornika s obzirom na grani\u010dnu frekvenciju mjerenja voltmetra i kako bi se dobile \u0161to linearnije skale.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_09.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21969\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_09.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"515\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_09.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_09-768x304.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_10.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21970\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_10.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"234\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_10.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_10-768x138.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">\u017digovi na bakelitnim predmetima se ponekad mogu istra\u017eiti, no to su uglavnom oznake tvornica i pogona u kojima je napravljen bakelitni odljevak, te oznake kvalitete (tipa) same bakelitne smjese.<\/span> <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_11.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21971\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_11.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"714\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_11.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_11-768x422.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_12.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21972\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_12.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"559\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_12.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_12-768x330.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_13.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21973\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_13.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"526\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_13.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_13-768x311.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_14.jpg\" rel=\"lightbox[21960]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21974\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_14.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"501\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_14.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_14-768x296.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Sa unutra\u0161nje strane skale ili na unutra\u0161njim komponentama instrumenta ponekad mo\u017ee biti ispisana godina njegove proizvodnje ili sklapanja. Ovdje pak nalazimo samo tvorni\u010dke brojeve vezane uz monta\u017eu komponenti. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Diodni voltmetar je najjednostavnija izvedba izmjeni\u010dnog voltmetra ako izuzmemo zakretne mjerne sisteme koji mogu izravno mjeriti izmjeni\u010dne napone i struje. Ono \u0161to se \u010dini pomalo neobi\u010dno kod ovog voltmetra, kao i kod prethodno opisanog <a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2018\/12\/20\/diodni-voltmetar-0-250v-30hz-50mhz\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Diodnog voltmetra 0-250V, 30Hz-50MHz<\/a>, to je \u201eneracionalna\u201c upotreba elektronskih cijevi. Tako smo kod prethodnog voltmetra imali pentodu RV12P2000 u spoju diode, a ovdje pak imamo dvostruku diodu KB2 gdje je iskori\u0161tena samo jedna dioda.<\/p>\n<p>Jedan od razloga je svakako potreba za ugradnjom diode za visoke frekvencije (VF diode) kako bi voltmetar bio upotrebljiv za \u0161to \u0161iri opseg frekvencija. Takve zasebne VF diode su bile namjenske elektronske cijevi koje su se izra\u0111ivale za specijalne ure\u0111aje, tako da su vjerojatno bile rijetke i skupe. Puno lak\u0161e su se nabavljale \u0161iroko rasprostranjene elektronske cijevi za komercijalne radio ure\u0111aje. Signalne VF diode za radio prijemnike pak su naj\u010de\u0161\u0107e bile u sklopu kombiniranih elektronskih cijevi kao dvostruke diode (AM i AGC detektor), a vrlo \u010desto i u kombinaciji sa triodom kao prvim stupnjem NF poja\u010danja. Tako\u0111er je bilo jeftinije i lak\u0161e nabaviti neku triodu ili pentodu za komercijalne radio prijemnike te ju koristiti u spoju diode.<\/p>\n<p>Pa ipak, kad se ve\u0107 koriste slo\u017eenije elektronske cijevi, onda se druga dioda mo\u017eda mogla iskoristiti za bolji krug kompenzacije mirne struje. Pentoda se ne mo\u017ee bolje iskoristiti za izmjeni\u010dni voltmetar, no dovoljna je za konstrukciju \u201epravog\u201c cijevnog istosmjernog diferencijalnog voltmetra. Do kraja 1950-tih godina voltmetri sa elektronskom cijevi diodom su ve\u0107inom iza\u0161li iz upotrebe, a zadr\u017eali su se samo za neka specifi\u010dna mjerenja visokih napona (nekoliko kV) visokih frekvencija (preko 100 MHz). Za sve druge primjene elektronske cijevi diode su zamijenile kristalne poluvodi\u010dke diode.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je nabavljen voltmetar za izmjeni\u010dne napone do 250 V (Dioden-R\u00f6hrenvoltmeter) sa ugra\u0111enom detektorskom elektronskom cijevi, diodom KB2, iz druge polovice 1930-tih godina. Vrlo sli\u010dan voltmetar iz istog razdoblja opisali smo u objavi Diodni voltmetar 0-250V, 30Hz-50MHz. &nbsp; O njema\u010dkom poduze\u0107u \u201eFranz Bergmann und Paul Altmann K.G.\u201c nismo na\u0161li neke konkretne podatke. Na Internetu se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21961,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[64,15],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21960","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-cijevni","8":"category-mjerni","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/dioden_rohrenvoltmeter_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21960"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21960\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21979,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21960\/revisions\/21979"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}