![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/led_traktor_09.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Spajanjem na napajanje (cca 5 V \/ 20 mA) LED diode su se po\u010dele naizmjeni\u010dno paliti i gasiti frekvencijom 2-3 Hz. Ovo je mogu\u0107e neki namjenski proizveden blok treptaju\u0107ih LED dioda kakav se primjerice koristi za simulaciju signalizacije kod modela \u017eeljeznica i sli\u010dnih primjena.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Postoje razli\u010diti namjenski \u010dipovi (LED driveri) za treptaju\u0107e LED diode, obi\u010dno za treptanje jedne ili naizmjeni\u010dno treptanje dvije LED diode, kao naravno i namjenski \u010dipovi za razne svjetlosne efekte sa vi\u0161e dioda (tr\u010de\u0107e svjetlo, bar-graf i sli\u010dno). U novije vrijeme cijena malih mikrokontrolera je ista ili manja od ovakvih namjenskih \u010dipova, pa se LED kontrole naj\u010de\u0161\u0107e baziraju na njima.<\/p>\n S obzirom da na\u0161e treptalo radi vrlo stabilno na jednoj frekvenciji treptanja, onda ovo mora biti neki namjenski \u010dip, jer je nemogu\u0107e napraviti krug za takvo stabilno treptanje dvije diode sa samo jednom klasi\u010dnom komponentom (tranzistor, opto-par i sli\u010dno). Takvi namjenski \u010dipovi obi\u010dno sadr\u017ee oscilator vi\u0161e frekvencije i zatim digitalni djelitelj za dobivanje niske frekvencije treptanja od cca 1-5 Hz. Kad bi se odmah i\u0161lo na oscilator niske frekvencije, onda bi za postizanje velike RC konstante trebali koristiti kondenzator relativno velikog kapaciteta, koji bi morao biti dodan kao vanjska komponenta jer ne bi stao u sam \u010dip.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sada mo\u017eemo nacrtati shemu \u010ditavog ovog sklopa da vidimo o \u010demu se tu zapravo radi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dvije sklopke prebacuju napajanje izme\u0111u tri dolazne \u017eice, te na jedno od elektroni\u010dkih treptala (u bloku i u KIT-u). Srednja dolazna \u017eica je vjerojatno plus pol napajanja iz akumulatora traktora. Sklopkama se onda taj napon prebacuje na druge dvije \u017eice, te na jedno od treptala. Stoga je mogu\u0107e da su ta treptala ovdje samo kontrolna, odnosno signaliziraju uklju\u010denje i rad nekih drugih traktorskih elektri\u010dnih ure\u0111aja.<\/p>\n Treptaju\u0107i blok za \u017eutom i crvenom LED smo ve\u0107 opisali, a KIT komplet sa CD4049 je tako\u0111er vrlo jednostavan. \u010cip CD4049 sadr\u017ei \u0161est invertera, a u na\u0161em slu\u010daju su po tri vezana paralelno kako bi se postigla ve\u0107a izlazna struja za pogon LED. Same LED su u na\u0161em slu\u010daju izdvojene na drugu plo\u010dicu, no ako pojednostavljeno nacrtamo kompletnu shemu treptala sa CD4049 vidimo kako se radi o klasi\u010dnom RC oscilatoru sa inverterima kakve susre\u0107emo i opisujemo kod velikog broja razli\u010ditih ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Inverter (NOT vrata) je logi\u010dki krug koji mijenja stanje na svojem ulazu. Ako je ulaz na niskoj razini, izlaz je na visokoj razini i obrnuto. Jasno je, da ako se spoji ulaz sa izlazom invertera, on \u0107e stalno mijenjati stanja, odnosno u\u0107i \u0107e u osciliranje. Frekvencija osciliranja se mo\u017ee kontrolirati (smanjiti) RC elementima koji odre\u0111uju vremensku konstantu protoka signala kod svake promjene stanja. Dvije LED su u na\u0161em slu\u010daju spojene na izlaze dva serijski vezana invertera, a ti izlazi su onda uvijek na suprotnim nivoima. Kada je izlaz prvog invertera na visokoj razini, drugi inverter mijenja to stanje pa \u0107e njegov izlaz biti na niskoj razini. Naravno, u slijede\u0107em ciklusu vrijedi obrnuto i ta stanja se stalno mijenjaju.<\/p>\n S obzirom da CD4049 nominalno radi na 9 V, potrebno je ograni\u010diti struju za LED diode, za \u0161to je predvi\u0111en otpornik od 150 \u2126 (60 mA). Netko je paralelno dodao otpornik od 100 \u2126, \u010dime je maksimalna struja pove\u0107ana na 150 mA. Vjerojatno se htjelo umjesto standardne LED staviti kakvu \u017earuljicu ili ja\u010du LED, no to nema smisla jer jedan inverter mo\u017ee dati struju od cca 10 mA.<\/p>\n Glede toga, tranzistor na univerzalnoj tiskanoj plo\u010dici nije nigdje spojen, te se mo\u017eda preko njega poku\u0161avalo napraviti strujno poja\u010dalo za ja\u010de tro\u0161ilo. Druga mogu\u0107nost je da se mo\u017eda \u017eelio napraviti kakav regulator napona za sni\u017eavanje akumulatorskog napona 12 V (13,5 V). \u0160to se ti\u010de napona napajanja, CMOS \u010dip CD4049 mo\u017ee raditi na naponima i do 20 V tako da za njega ne treba poseban regulator 9 V, mo\u017eda bi eventualno trebalo staviti ne\u0161to ve\u0107i otpornik za ograni\u010denje struje kroz LED diode (200 \u2126). Za treptalo u zalivenom bloku dodu\u0161e nemam nikakvih podataka, no ne vidim namjeru da se isto htjelo napajati preko regulatora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Od zanimljivih stvari, na shemi treptala sa CD4049 vidimo kako se za vremensku konstantu koriste dva serijski vezana elektrolitska kondenzatora i to tako da su im zajedno vezani negativni polovi. Time su oba izlazna terminalna ovako spojenih kondenzatora pozitivna (jednaka), \u010dime smo iz dva polarizirana elektrolitska kondenzatora dobili jedan nepolarizirani ili bipolarni kondenzator.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju upotrijebljena su dva ista kondenzatora 4,7 \u00b5F \/ 63 V. Bipolarni spoj kondenzatora je upotrijebljen jer su isti prakti\u010dno paralelno spojeni na inverter (na njegov ulaz i izlaz) gdje stalno dolazi do promjene polariteta napona. Tako je u jednom ciklusu je primjerice ulaz pozitivniji od izlaza, u drugom ciklusu je ulaz negativniji od izlaza. Kapacitet od 2-3 \u00b5F je ovdje potreban kako bi se uz otpornik 1 M\u2126 dobila dovoljno velika konstanta za cikluse frekvencije nekoliko Hz. Danas su bipolarni SMD kondenzatori (pogotovo do 10 \u00b5F \/ 50 V) ponovno postali ra\u0161ireni pa nema potrebe za ovakvim spojevima.<\/p>\n Ako su dakle dva polarizirana elektrolitska kondenzatora istih vrijednosti spojeni u seriju, tako da su im me\u0111usobno spojeni pozitivni ili negativni terminali (anti-serijski spoj), onda je dobiveni ukupni kondenzator nepolarizirani i na njega se mo\u017ee primijeniti napon u oba smjera (izmjeni\u010dni napon). Kao i kod svakog drugog serijskog spoja kondenzatora, ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora \u0107e biti upola manji od nominalnog kapaciteta jednog kondenzatora u spoju. Me\u0111utim, glede raspodjele napona stvari su malo druga\u010dije kod serijskog i anti-serijskog spoja dva kondenzatora.<\/p>\n Kod serijskog spoja dva jednaka kondenzatora (polarizirani spoj), dovedeni istosmjerni napon \u0107e se podjednako raspodijeliti na oba kondenzatora. Kod anti-serijskog spoja dva jednaka kondenzatora (nepolarizirani spoj), pak \u0107e ve\u0107ina dovedenog napona biti raspore\u0111ena na onaj kondenzator koji odgovara polaritetu dovedenog napona (koji je ispravno polariziran). Obrnuto polarizirani kondenzator \u0107e stvarati samo neki manji pad napona i time gotovo nesmetano propu\u0161tati reverznu struju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Funkcioniranje ovog spoja se temelji na pojavi da \u0107e polarizirani elektrolitski kondenzator, s obzirom na samu svoju konstrukciju i svojstva elektrolita, izdr\u017eati odre\u0111eni napon (struju) i u obrnutom smjeru bez da do\u0111e do njegovog o\u0161te\u0107enja. Prema nekim podacima taj \u201esiguran\u201c reverzni napon je oko 1 do 1,5 V no to sasvim sigurno ovisi i o tipu kondenzatora. Me\u0111utim, ovdje je va\u017ena jo\u0161 jedna pojava karakteristi\u010dna za elektrolitske kondenzatore. Napon doveden u obrnutom smjeru na elektrolitski kondenzator uzrokuje kemijsku reakciju elektrolita zbog kojeg on postaje vodljiv u reverznom smjeru te po\u010dinje propu\u0161tati reverznu struju.<\/p>\n Ova pojava se ponekad uspore\u0111uje sa radom diode. U ispravno polariziranom smjeru kondenzator, nakon \u0161to se napuni, postaje vrlo veliki otpor i ne propu\u0161ta dalje istosmjernu struju. Suprotno tome, kada se na elektrolitski kondenzator dovede struja obrnutog polariteta, nakon \u0161to se elektrolit formira, on dalje postaje vodljiv za reverznu struju. Time elektrolitski kondenzator, sli\u010dno kao i dioda, u jednom smjeru blokira struju, a u drugom ju propu\u0161ta. Me\u0111utim tu svaka sli\u010dnost sa diodom prestaje.<\/p>\n U nekoj staroj literaturi sam jednom pro\u010ditao da su se elektrolitski kondenzatori zbog opisanog svojstva stvarno nekad i razmatrali da se razvijaju za funkciju ispravlja\u010da napona, no prevladalo je svojstvo njihovog velikog kapaciteta nad ispravlja\u010dkim svojstvom.<\/p>\n Ako se vratimo na shemu bipolarnog spoja dva kondenzatora, onda je sada jasno kako \u0107e izmjenom pozitivnog i negativnog polariteta mijenjati i uloge kondenzatora u spoju: ispravno polarizirani kondenzator se pona\u0161a kako normalni kondenzator, a reverzno polarizirani kondenzator se pona\u0161a gotovo kao kratki spoj za reverznu struju koju onda samo propu\u0161ta na \u201eradni\u201c kondenzator.<\/p>\n Ve\u0107 smo rekli da je reverzni napon koji mo\u017ee podnijeti elektrolitski kondenzator relativno mali i nije dobro da je on konstantno prisutan na kondenzatoru. Ukoliko se ne dr\u017ei pod kontrolom mo\u017ee uni\u0161titi kondenzator ili mu zna\u010dajno smanjiti prvotna svojstva i radni vijek. Podno\u0161enje reverznog napona svakako ovisi o njegovoj internoj strukturi i tipu elektrolita koji sadr\u017ei.<\/p>\n Stoga se anti-serijski spoj dva kondenzatora mo\u017ee dodatno osigurati od pojave prevelikog suprotnog napona dodatkom diode svakom kondenzatoru. Dioda ovdje ograni\u010dava suprotan napon na kondenzatorima maksimalno na cca 0,3 – 0,7 V koliki je napon vo\u0111enja diode i ovo bi trebao biti \u201esiguran\u201c napon koji mo\u017ee izdr\u017eati ve\u0107ina kondenzatora na du\u017ee vrijeme.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Komercijalni tvorni\u010dki proizvedeni bipolarni kondenzatori su principijelno jednaki anti-serijskom spoju dva ista kondenzatora, no tu su ipak upotrijebljene neke tehnologije koje takav spoj \u010dine otpornijim na reverzne napone i koje osiguravaju bolja zajedni\u010dka elektri\u010dna svojstva takvog spoja kondenzatora. Tu se te\u017ei upotrebi materijala, elektrolita i samoj konstrukciji koja pogoduje \u0161to boljem radu u reverznom smjeru, odnosno \u0161to br\u017eem propu\u0161tanju reverzne struje uz \u0161to manji otpor (pad napona). Tako\u0111er, po\u0161to se serijskim spojem kondenzatora zbraja njihov ESR, konstrukcija bipolarnih kondezantora je takva da se isti zadr\u017ei na \u0161to manjoj vrijednosti. Stoga, i kad koristimo dva nasumi\u010dna jednaka elektrolitska kondenzatora u anti-serijskom spoju, potrebno je odabrati one tipove koji podnose ve\u0107e reverzne napone i imaju manji ESR.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad smo ve\u0107 nai\u0161li na jedan ovakav sklop sa elektrolitskim kondenzatorima u bipolarnom spoju, odlu\u010dili smo napraviti neka mjerenja. Za po\u010detak mjerimo kapacitet i ESR pojedina\u010dnih kondenzatora kako bi provjerili koliko se elektri\u010dki razlikuju, a onda iste veli\u010dine mjerimo i za njihov anti-serijski spoj. Mjerenja smo vr\u0161ili na pet karakteristi\u010dnih frekvencija jer kapacitet i ESR realnog kondenzatora najvi\u0161e ovisi o radnoj frekvenciji i temperaturi primjene istog.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O mjerenju kapaciteta i ESR-a kondenzatora<\/strong><\/p>\n Danas su \u0161iroko dostupni razli\u010diti jeftini digitalni ESR mjera\u010di koji su postali omiljen alat kod izbora i provjere elektrolitskih kondenzatora. Me\u0111utim, mnogi neiskusni elektroni\u010dari zapravo ne razumiju pojam, svrhu, zna\u010daj i na\u010din mjerenja ESR-a, kapaciteta i drugih parametara kondenzatora. Slabo je shva\u0107anje u kojim primjenama je ESR doista va\u017ean, a u kojim isti prakti\u010dno ne dolazi do izra\u017eaja ili je neisplativo ulagati u low-ESR kondenzatore.<\/p>\n Koriste se neke op\u0107enite ESR tablice kako bi se usporedilo da li neki kondenzator ima pove\u0107an ESR te samim time vi\u0161e nije dobar za upotrebu. Pri tome se potpuno ignorira frekvencija mjerenja ESR-a te mnoge korisnike ne zanima ni frekvencija pod kojom su date tabli\u010dne vrijednosti, a niti frekvencija na kojoj radi (mjeri) njihov ESR metar. Tako\u0111er se ne uzima u obzir \u010dinjenica da nominalni ESR kondenzatora istih kapaciteta i napona, mjeren pod istim uvjetima, uvelike mo\u017ee varirati ovisno o proizvo\u0111a\u010du te samom dizajnu i tehnologiji izrade tog kondenzatora. Najgore je \u0161to se mjerenja na kondenzatorima vr\u0161e u nekontroliranim uvjetima, neadekvatnim metodama, sa priru\u010dnim mjernim kablovima i stezaljkama, \u010desto se kondenzator ni ne odlemljuje sa plo\u010dice. Me\u0111utim, sve to ne smeta kasnijoj raspravi u razlikama ESR otpora reda m\u2126. Pro\u010dita se vrijednost koju instrument izbaci i uzima zdravo za gotovo, bez da se barem izvr\u0161i nekoliko uzastopnih mjerenja i provjeri ima li rezultat smisla. Vrijednost se naj\u010de\u0161\u0107e usporedi sa nekom ESR tablicom prona\u0111enom na Internetu i posao je zavr\u0161en.<\/p>\n Za provjeru ESR-a nekog kondenzatora je potrebno prona\u0107i tvorni\u010dke podatke za taj tip kondenzatora gdje su navedene njegove nominalne vrijednosti na odre\u0111enim frekvencijama. Sva druga mjerenja mogu biti jedino okvirna i eventualno indikativna za neke ocjene stanja kondenzatora, no i ta mjerenja je potrebno izvesti na pravilan na\u010din.<\/p>\n Precizna mjerenja na realnim kondenzatorima nisu jednostavna, jeftina ni prakti\u010dna kako se to \u010dini kad se kupi neki univerzalni kineski tester za 10 dolara. Kod mjerenja je treba krenuti od polazi\u0161ta na kojim frekvencijama, amplitudama i valnim oblicima \u0107e se kondenzator koristiti u radu, kako bi izbor ili mjerenje kondenzatora uop\u0107e imalo smisla. Popularni kineski ESR mjera\u010di obi\u010dno rade na samo jednoj frekvenciji (10 kHz) i vjerojatno je za tu mjernu frekvenciju izra\u0111ena ve\u0107ina ESR tablica. Me\u0111utim, mjerenje ESR-a na toj frekvenciji nema smisla ako \u0107emo kondenzator koristiti za neko audio bas-poja\u010dalo ili mre\u017eni ispravlja\u010d. Op\u0107enito, mjerenje ESR-a na jednoj frekvenciji ne\u0107e dati pouzdan podatak da li kondenzator dobar za upotrebu. Potrebno je izvr\u0161iti mjerenja ESR-a i kapaciteta na vi\u0161e frekvencija i usporediti kako se te vrijednosti mijenjanju s frekvencijom. Nagle i neo\u010dekivane promjene mjerenih vrijednosti na nekim frekvencijama tako\u0111er ukazuju na mogu\u0107 problem, iako kondenzator pokazuje dobre vrijednosti na nekim drugim frekvencijama. Neki kondenzator mo\u017ee biti odli\u010dan na 10 kHz, no posve neupotrebljiv na 500 Hz, kao i obrnuto.<\/p>\n Naravno da rijetko tko od nas ima profesionalnu RLC mjernu opremu od nekoliko tisu\u0107a eura, no onda barem treba biti svjestan mogu\u0107nosti, ograni\u010denja i tolerancije mjerne opreme koju imamo.<\/p>\n <\/p>\n Test na\u0161eg treptala sa CD4049 je pokazao da isto ne radi i da je neispravan sam \u010dip. To je \u0161teta jer sam htio na realnom primjeru izmjeriti napone na kondenzatorima u anti-serijskom spoju. Umjesto toga sam uzeo druga dva ista elektrolitska kondenzatora (Iskra 10 \u00b5F \/ 100 V), spojio ih anti-serijski i priklju\u010dio na istosmjerni napon. Mjerenje je pokazalo da je napon na obrnuto polariziranom kondenzatoru doista manji od onog na ispravno polariziranom, no ne onoliko koliko bi o\u010dekivali.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ponovio sam testove sa spojenim pozitivnim umjesto negativnim polovima dva kondenzatora i to je dalo ne\u0161to lo\u0161ije rezultate (negativni naponi su bili ve\u0107i). Napravio sam testove i sa nekoliko drugih kondenzatora (drugih proizvo\u0111a\u010da), rezultati su bili uglavnom sli\u010dni i kod niti jednog nije postignuto da negativni napon bude ispod 1 V (testni napon 5-30 V). Zanimljivo je bilo primijetiti kako je odnos raspodjele pozitivnog i negativnog napona ve\u0107i kako se pove\u0107ava zajedni\u010dki napon. To se vidi ve\u0107 i iz na\u0161e tablice. \u010cini se da je da je potrebna neka vrijednost negativnog napona da bi se elektrolit kondenzatora doveo u vodljivo stanje, odnosno ta reakcija ne\u0107e nastati ve\u0107 na vrlo niskim negativnim naponima.<\/p>\n Ovdje bi sada mogao raditi razli\u010dite testove bipolarnog spoja dva kondenzatora, no niti jedan od njih ne mo\u017ee dati odgovor na pitanje koliko negativni napon (koliko god on bio mali) zapravo utje\u010de na \u017eivotni vijek i mogu\u0107nost otkaza kondenzatora. Sasvim sigurno da to puno ovisi o tipu kondenzatora, visini i u\u010destalosti ponavljanja negativnog napona kako i o drugim parametrima rada kondenzatora (temperatura), tako da je kratkim testovima te\u0161ko do\u0107i do nekih relevantnih podataka.<\/p>\n Slijede\u0107e sam testirao rad na izmjeni\u010dnim sinusnim i pravokutnim naponima. Raspodjele napona su pri tome bile vi\u0161e ujedna\u010dene nego kod istosmjernog napona i na svakom kondenzatoru je bila prisutna prakti\u010dki polovica napona u pozitivnim i negativnim vrijednostima. U kona\u010dnici, kondenzatorima sam dodao diode prema gornjem prikazu. Naponi na kondenzatorima su sada gotovo u potpunosti ispravnog polariteta, a negativni naponi dose\u017eu maksimalno nekih 0,5 V (napon vo\u0111enja diode).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Sa vanjske strane metalnog ku\u0107i\u0161ta se uo\u010davaju dvije LED diode (u za\u0161ti\u0107enom metalnom odjeljku), dva mala svjetla koja po izgledu mogu biti i nekakvi senzori, te dvije sklopke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>U unutra\u0161njosti je neka elektroni\u010dka samogradnja, dobro omotana izolacijskom trakom.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kad se ukloni ve\u0107ina izolacijske trake vide se dvije elektroni\u010dke plo\u010dice te ne\u0161to nalik malim d\u017eepnim svjetiljkama.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Na kutiju sa elektronikom vode tri \u017eice preko robusnog konektora. Veliki far ovdje nije nigdje spojen.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektronika, odnosno \u010ditav sklop izva\u0111en iz metalne kutije. Osim sklopki i konektora, vidi se jedna tvorni\u010dka KIT plo\u010dica (treptalo za dvije LED diode), jedna nedovr\u0161ena samogradnja na univerzalnoj tiskanoj plo\u010dici i blok sa dvije LED diode.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Sada vidimo da su dva prednja svjetla zapravo male crvene LED diode smje\u0161tene u ku\u0107i\u0161te d\u017eepne svjetiljke.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Dvije LED u \u017eutoj i crvenoj boji su unutar plasti\u010dnog bloka zalivene u tvrdu smjesu iz koje izlaze samo dvije \u017eice. Ovo sugerira da se u zalivenom bloku nalazi jo\u0161 neka elektronika.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Nekako sam razbio plasti\u010dnu smjesu kako bi vidio na \u010demu se bazira elektronika treptala. Kao \u0161to se vidi, radi se o svega jednoj komponenti u SOT103 ku\u0107i\u0161tu, bez vidljivih oznaka.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Modul LED Mini-Flashera (MK08) danskog proizvo\u0111a\u010da elektroni\u010dkih KIT kompleta Jostykit sa logi\u010dkim integriranim krugom CD4049. Ovo je naizmjeni\u010dno treptalo za dvije LED diode, koje radi isto kao i zaliveni modul.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Na univerzalnoj plo\u010dici je jedan stari Siemensov NPN tranzistor za kojeg nisam na\u0161ao podatke, te jedan trimer potenciometar.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Raspodjela napona na kondenzatorima u anti-paralelnom spoju (teoretski). Ve\u0107ina napona se raspore\u0111uje na ispravno polariziran kondenzator.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Usporedni prikaz izmjerenih vrijednosti za dva kondenzatora istog tipa 4,7 \u00b5F \/ 63 V. Jasno se mo\u017ee uo\u010diti kako kapacitet i ESR padaju s porastom frekvencije i te promjene nisu ba\u0161 bezna\u010dajne.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>U anti-serijskom spoju dva kondenzatora od 4,7 \u00b5F ukupni kapacitet je otprilike dvostruko manji od kapaciteta jednog kondenzatora, a ESR oba kondenzatora se zbraja te je otprilike dvostruko ve\u0107i od ESR-a jednog kondenzatora.<\/span><\/em><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Sinusni izmjeni\u010dni napon (5 Vpp) na anti-serijskom spoju dva kondenzatora sa dodanim diodama.<\/span><\/em><\/p>\n