![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/autophon_e61sn_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Autophon AG osnovana je 1922. godine u Solothurnu za razvoj i proizvodnju automatskih telefonskih centrala. Ve\u0107 od po\u010detka 1930-tih godina proizvodnja se pro\u0161iruje na audio razglasna poja\u010dala, a zatim i na radio tehniku. Tijekom svojeg postojanja tvrtka Autophon se bavila razvojem i proizvodnjom komercijalnih radio i TV prijemnika, te \u017ei\u010dnih i be\u017ei\u010dnih telekomunikacijskih ure\u0111aja i opreme za vojne i civilne potrebe. Autophon AG je do 1987. godine prerasla u najve\u0107u telekomunikacijsku tvrtku u \u0160vicarskoj, te iste godine dolazi do njenog spajanja sa drugim srodnim tvrtkama u Autophon Holding AG.<\/p>\n Na plo\u010dici za naziv ure\u0111aja stoji \u201eHF-TR Wiedergabeger\u00e4t\u201c \u0161to bi se mogli prevesti kao ure\u0111aj za HF-TR reprodukciju. HF-TR je za\u0161titni znak za svojevrsni sistem kabelskog radija razvijen u \u0160vicarskoj, koji je funkcionirao preko telefonske mre\u017ee. Naime, po\u010detkom 1930-tih godina zbog odre\u0111enih nedostataka glede radijskog prijenosa, uvedena je \u017ei\u010dana distribucija audio programa naziva NF-TR. Telefonske centrale su bile opremljene automatima koji su paralelno oda\u0161iljali \u0161est audio emisija, a telefonski pretplatnik je imao poseban ure\u0111aj (selektor) kojim je mogao odabrati i preko standardnog telefona slu\u0161ati odre\u0111eni kanal. Kako bi se postigla \u0161to kvalitetnija reprodukcija glazbe, audio prijenosni opseg je bio raspona oko 50 do 7000 Hz. Najve\u0107i nedostatak ovog sistema je bio taj \u0161to nije bilo mogu\u0107e istovremeno slu\u0161ati program i voditi telefonski razgovor.<\/p>\n Stoga se ve\u0107 po\u010detkom 1940-tih godina po\u010deo uvoditi novi HF-TR sistem distribucije audio programa preko telefonskih \u017eica, gdje je svaki audio kanal frekvencijski moduliran na odre\u0111eni vi\u0161i audio opseg (frekvencijski multipleks). Nose\u0107e frekvencije su odabrane tako da padaju u dugovalno radiodifuzno podru\u010dje, pa se prijem mogao osim preko telefona vr\u0161iti i preko komercijalnog radio prijemnika na dugom valu (LF, LW):<\/p>\n Prednosti HF-TR nad NF-TR sistemom su mogu\u0107nost slu\u0161anja programa bez prekida telefonskog razgovora, mogu\u0107nost priklju\u010denja vi\u0161e slu\u0161atelja na jednu liniju gdje svaki mo\u017ee odabrati svoj kanal, te mogu\u0107nost slu\u0161anja preko postoje\u0107eg komercijalnog prijemnika tako da nije bilo nu\u017eno kupovati posebnu prijemnu opremu (potrebna je bila samo posebna adapterska uti\u010dnica sa transformatorom impedancije koji je telefonsku liniju 600 \u2126 konvertirao na antensku priklju\u010dnicu radio prijemnika. Ovakav \u201etelefonski kabelski radio\u201c zadr\u017eao se u upotrebi u \u0160vicarskoj do 1998. godine, odnosno sve do uvo\u0111enja digitalne telefonije (ISDN) gdje HF-TR vi\u0161e nije bio kompatibilan sa novom tehnologijom.<\/p>\n Sli\u010dan sustav imala je Njema\u010dka, Rusija te vjerojatno jo\u0161 neke zemlje. Ovi sustavi su bili posebno pogodni za dr\u017eavne vlasti jer se mogao potpuno kontrolirati medijski prostor i ograni\u010diti samo na cenzurirane sadr\u017eaje. Nakon ga\u0161enja centralne distribucije kabelskog radija, sli\u010dni sustavi zadr\u017eali su se jo\u0161 u bolnicama, hotelima i sli\u010dnim lokalnim razinama jer su bili jeftini za proizvodnju i servis te vrlo jednostavni za rukovanje (preklopnik za odabir kanala i dugme za ja\u010dinu zvuka).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U objavi ANALYZER SOUNDY 190 RCF Sound Communication System<\/a> opisali smo ure\u0111aj za mjerenje razine audio signala i nose\u0107e frekvencije na frekvencijski multipleksiranim sustavima prijenosa audio kanala, upravo ovakvim kakav je i HF-TR prijemnik Autophon E 61 SN. U osnovi je to mjerni prijemnik, a nama za testiranje treba neki audio signal amplitudno moduliran nose\u0107om frekvencijom cca 150-350 kHz, pa \u0107emo se poslu\u017eiti generatorom signala. No, prvo trebamo vidjeti kako je uop\u0107e konstruiran na\u0161 ure\u0111aj, s obzirom da za istog nismo na\u0161li nikakve podatke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mre\u017eno napajanje je stabilizirano na 9 V preko serijski vezanog tranzistora za regulaciju napona. Ovakve tranzistorske regulatore vrlo \u010desto susre\u0107emo u elektroni\u010dkim sklopovima, no zbog njihove velike interne potro\u0161nje (sav vi\u0161ak snage se pretvara u toplinu) u novije vrijeme ih zamjenjuju Buck DC\/DC konverteri. Ono \u0161to je zanimljivo primijetiti kod na\u0161e izvedbe tranzistorskog regulatora, to je da je otpornik koji osigurava struju kroz zener-diodu i bazu tranzistora podijeljen na dva dijela, gdje je spoju otpornika dodan kondenzator na masu. Kondenzator svakako smanjuje valovitost reguliranog izlaznog napona, no u prakti\u010dnim izvedbama regulatora \u010desto vi\u0111amo kako je isti dodan paralelno zener-diodi, odnosno koristi se samo jedan strujni otpornik. Ovo nije najbolje rje\u0161enje jer je dinami\u010dki otpor zener-diode vrlo nizak i izravno, paralelno spojeni kondenzator prakti\u010dno nema filtarskog efekta jer se prebrzo prazni preko niskog otpora. Dijeljenjem strujnog otpora ovaj problem se uvelike umanjuje. Tako\u0111er, ukupni ulazni napon se sada raspore\u0111uje na dva otpornika pa \u0107e se dijeliti i disipacija snage (zagrijavanje) na dva otpornika tako da isti ne\u0107e morati biti velike snage.<\/p>\n Kada imamo regulator sa samo jednim tranzistorom (bez driver tranzistora), onda je treba pa\u017eljivo izra\u010dunati strujni otpornik jer struja kroz zener-diodu i bazu tranzistora jako varira ovisno o optere\u0107enju regulatora. S jedne strane se mora osigurati dovoljno struje za bazu tranzistora kako bi isti funkcionirao (potrebna struja ovisi o tipu i poja\u010danju upotrijebljenog tranzistora), a s druge strane se ne smije prema\u0161iti maksimalna dozvoljena struja kroz zener-diodu koja je najve\u0107a kada regulator nije optere\u0107en. Ovakav regulator nema za\u0161titu od kratkog spoja i u slu\u010daju istog tranzistor \u0107e brzo biti uni\u0161ten.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sklop prijemnika mo\u017eemo razlu\u010diti na tri dijela: pojasni frekvencijski filtar, trostepeno tranzistorsko poja\u010dalo sa izlazom preko emiterskog slijedila i izlazno poja\u010dalo sa integriranim krugom TAA 300.<\/p>\n <\/p>\n Pojasni frekvencijski LC filtar<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pojasni frekvencijski LC filtar je izveden sa promjenjivim induktivitetima i kapacitetima za fino uga\u0111anje grani\u010dnih frekvencija. Ovo je jedna od izvedbi rezonantnog filtra drugog reda. Snimili smo amplitudno-frekvencijske karakteristike za svih \u0161est pozicija filtra.<\/p>\n <\/p>\n<\/a>Prijemnik na gornjoj strani ima plasti\u010dnu posudicu na koju se mogu odlo\u017eiti sitne stvari. To je prakti\u010dno za hotele, bolnice i sli\u010dno gdje bi prijemnik stajao na ormari\u0107u pored kreveta, no ipak ne bi zauzimao previ\u0161e povr\u0161ine jer su stvari mogle odlagati na njega. Plasti\u010dna posudica je lako odvojiva za pranje.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mre\u017ena uti\u010dnica za 220 V i uti\u010dnica za audio signal su fizi\u010dki vrlo sli\u010dne (crna mre\u017ena uti\u010dnica ima oko 3-5 mm \u0161ire razmaknute kontakte) te na to treba paziti prilikom uklju\u010divanja ure\u0111aja.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Reklama za Autophon iz 1977. godine.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Iako su tiskane i kontaktne veze za\u0161ti\u0107ene pozlatom, ipak smo morali rastaviti i o\u010distiti sklopku kako bi ostvarivala dobar kontakt.\u00a0 \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n