{"id":22354,"date":"2025-05-17T15:09:02","date_gmt":"2025-05-17T14:09:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=22354"},"modified":"2025-05-17T15:11:15","modified_gmt":"2025-05-17T14:11:15","slug":"oszillograph-mo-5-7","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2025\/05\/17\/oszillograph-mo-5-7\/","title":{"rendered":"Oszillograph MO 5\/7"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen cijevni osciloskop Oszillograph MO 5\/7 proizvod njema\u010dke tvrtke Grundig (u suradnji sa H&B) iz 1962. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni magnetofon. Do sredine 1950-ih Grundig je postao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d radio aparata u Europi, a do kraja desetlje\u0107a ponuda tvrtke pro\u0161irena je na i sve druge audio ure\u0111aje potro\u0161a\u010dke elektronike (tranzistorski radio prijemnici, prijenosni magnetofoni, diktafoni, razni ku\u0107ni stereo audio ure\u0111aji i sli\u010dno). Grundig je 1957. godine stekao ve\u0107inski udio u tvrtkama za proizvodnju pisa\u0107ih strojeva Triumph i Adler, a od 1960-tih godina \u0161iri proizvodne pogone i izvan Njema\u010dke (Portugal).<\/p>\n

U idu\u0107im desetlje\u0107ima sve do danas tvrtka Grundig je stalno u trendu sa najnovijom tehnologijama potro\u0161a\u010dke elektronike te je \u010desto prva u Evropi po proizvodima koji uklju\u010duju nove tehnologije. Tako ve\u0107 1960. godine Grundig plasira televizor sa mogu\u0107nostima VHF prijema i predstavlja prvi be\u017ei\u010dni ultrazvu\u010dni daljinski upravlja\u010d.\u00a0 Godine 1967. Grundig je predstavio kompaktni kasetofon, a nakon toga i kasetofon za automobile. Godine 1969. je proizveo prvo Hi-Fi poja\u010dalo s ugra\u0111enim ekvilajzerom za evropsko tr\u017ei\u0161te. U ranim 1970-im godinama uvodi kvadrofonski sistem reprodukcije stereo kanala. Slijede uspjesi u proizvodnji ku\u0107nih videorekordera i digitalnih radio satova s budilicom. U drugoj polovici 1970-tih godina Grundig ve\u0107 ima auto-radije sa automatskim tra\u017eenjem stanica, AM\/FM prijemom, dekoderom stanja u prometu i kasetofonom. U 1980-tim godinama nastavlja se proizvodnja video-rekordera sa najnovijim funkcijama (videotekst, prikaz polo\u017eaja trake u stvarnom vremenu), elektroni\u010dkih notesa, predstavljen je satelitski TV prijemnik i televizor u boji s tehnologijom 100 Hz. U 1990-tim godinama Grundig predstavlja svoj prvi DAB pilot prijemnik, prvi u svijetu predstavlja tehnologiju be\u017ei\u010dnog infra-crvenog prijenosa Hi-Fi signala i \u0161iri proizvodnju na be\u017ei\u010dne telefone. U proizvodnji televizora Grundig stalno slijedi nove tehnologije (interaktivna korisni\u010dka su\u010delja, ravni zaslon, smart TV s pristupom internetu), a 1998. godine lansira softver za prepoznavanje glasa pod nazivom Voice Office mobil za svoje digitalne diktafone. U 2000-tim godinama slijede MP3 i DVD ure\u0111aji, auto-navigacijski ure\u0111aji, a posljednjih deset godina Grundig je uz \u0161irok spektar potro\u0161a\u010dke elektronike pro\u0161irio asortiman i na ku\u0107anske aparate i bijelu tehniku.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de mjernih i testnih ure\u0111aja za radio tehniku i elektroniku tvrtka Grundig je u po\u010detku bila primorana razviti vlastite mjerne instrumente. Tako su ve\u0107 1945. godine razvili svoj ispitiva\u010d elektronskih cijevi te svojevrsni univerzalni mjerni instrument Novatest za razli\u010dita mjerenja napona, struje, otpora i kapaciteta. Tijekom svojeg daljnjeg razvoja Grundig je preuzeo ili ostvario poslovne suradnje sa vi\u0161e srodnih tvrtki te je ubrzo proizvodio gotovo sve vrste mjernih i testnih ure\u0111aja za elektroniku: pojedina\u010dne ili kombinirane instrumente za mjerenje napona, struje, otpora, kapaciteta i drugih elektri\u010dnih veli\u010dina poput impedancije, rezonancije (grid-dip), frekvencije i sli\u010dno. Tako\u0111er, proizvodili su se i specijalizirani laboratorijski i testni ure\u0111aji za razvoj i proizvodnju televizora, radija i audio ure\u0111aja, kao i mjera\u010di za pode\u0161avanje na satelitske i TV signale. Grundig je lansirao i svoje modele razli\u010ditih generatora audio, video i RF signala te voblera, zatim osciloskopa, te ispitiva\u010da elektronskih cijevi, tranzistora i dioda. Naravno razvijeni su i razli\u010diti izvori laboratorijskih napajanja te druga sli\u010dna oprema za elektroni\u010dka istra\u017eivanja, ispitivanja i testiranja. U razdoblju od 1945-1990. godine mjerna oprema iz Grundiga pro\u0161la je razvoj od analognih cijevnih ure\u0111aja do digitalne visoko integrirane tehnologije.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de vlasni\u0161tva, jo\u0161 od 1972. godine dionice Grundiga polako po\u010dinje prikupljati tvrtka Philips Electronics, koja je do 1984. preuzela poslovno upravljanje kompanijom, a do 1993. godine je stekla i potpunu ekonomsku kontrolu nad Grundigom. Grundig 1998. godine raskida partnerstvo sa tvrtkom Philips zbog njezine prevelike dominacije, a zatim je 2003. godine, zbog nastalih promjena na tr\u017ei\u0161tu, bio prisiljen pokrenuti ste\u010dajni postupak. Gotovo svi pogoni Grundiga su nakon uspje\u0161nih pregovora ipak uspjeli pre\u017eivjeti ste\u010daj te nastavljaju nositi naziv Grundig (Grundig Intermedia, Delphi Grundig, Grundig Car Inter Media System GmbH, Grundig SAT Systems GmbH, Grundig Business Systems GmbH). Godine 2007. Grundig Intermedia GmbH postaje dio turske kompanije Ar\u00e7elik A.\u015e., proizvo\u0111a\u010da bijele tehnike u vlasni\u0161tvu Koc Holdinga, koji obuhva\u0107a deset brandova: Ar\u00e7elik,\u00a0Beko, Grundig,\u00a0Blomberg,\u00a0Elektrabregenz, Arctic, Leisure, Flavel, Defy i Altus.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Tvrtka Grundig je odr\u017eavala razne veze s drugim poznatim tvrtkama u proizvodnji elektroni\u010dkih ure\u0111aja. Va\u017ena suradnja postojala je s njema\u010dkom tvrtkom specijaliziranom za mjerne instrumente Hartmann & Braun (H&B), te su u okviru ove suradnje proizvedeni neki profesionalni mjerni ure\u0111aji. Ovi ure\u0111aji su obi\u010dno distribuirani sa logotipom obje tvrtke \u201eGrundig \/ H&B\u201c, no u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee stajati logotip samo jedne tvrtke, Grundig ili H&B.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Osciloskop Grundig MO 5\/7 je jednokanalni analogni osciloskop za frekvencije do 5 MHz i vertikalne osjetljivosti 30 mV\/cm. To je jednostavan servisni osciloskop opremljen osnovnim kontrolama karakteristi\u010dnim za sve osciloskope ove klase iz 1960-tih godina. Vertikalni i horizontalni otkloni se mogu kalibrirati i preko ekrana je postavljena mjerna mre\u017ea tako da je ovo svakako mjerni osciloskop. Naime, u 1960-tim godinama jeftini modeli servisnih osciloskopa \u010desto nisu imali kalibrirane otklone i slu\u017eili su samo za vizualni prikaz valnog oblika promatranog signala. Kod konstrukcije mjernih osciloskopa pak je potrebno vi\u0161e pa\u017enje posvetiti stabilnosti, linearnosti i preciznosti otklonskih poja\u010dala, vremenske baze i ulaznih atenuatora.<\/p>\n

Kontrole na prednjoj plo\u010di Grundiga MO 5\/7 su pregledno razdijeljene na one za vertikalni i na one za horizontalni otklon. Tako u vertikalnom otklonu imamo ulazni atenuator (30 mV do 10 V) koji je mogu\u0107e kalibrirati kalibracijskim naponom od 1 V. Desno od njega je preklopnik za odabir tri standardne sprege ulaznog signala (istosmjerna, izmjeni\u010dna, ulaz spojen na masu). U horizontalnom otklonu je sklopka za odabir vremenske baze (1 \u00b5s do 100 ms), a ispod nje je sklopka za sinkronizaciju vremenske baze (automatska sinkronizacija sa frekvencijom ulaznog signala, sinkronizacija mre\u017enom frekvencijom 50 Hz, sinkronizacija vanjskim istosmjerno ili izmjeni\u010dno spregnutim signalom). Slijedi potenciometar \u201eNiveau\u201c za namje\u0161tanje praga okidanja vremenske baze i na kraju sklopka za selekciju horizontalnog ulaza (interna vremenska baza ili vanjski signal odnosno XY mod).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Podaci za Oszillograph MO 5\/7 iz Grundigovog kataloga mjernih instrumenata iz prve polovice 1960-tih godina. Grundig je proizvodio \u0161iroku paletu profesionalnih mjernih instrumenata za RTV servis i servis audio tehnike.\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Osciloskop MO 5\/7 se bazira na 14 elektronskih cijevi. U vertikalnom poja\u010dalu rade tri dvostruke triode E88CC (Ro 201, Ro 202, Ro 203), a u horizontalnom izlaznom poja\u010dalu jedna E88CC (Ro 306). Dvije E88CC (Ro 301, Ro 302) su u krugu triggera (oblikovanje impulsa za sinkronizaciju i prag okidanja vremenske baze). Jedna dvostruka trioda E88CC (Ro 303) te dvije kombinacije pentoda-trioda E80CF (Ro 304, Ro 305) rade u krugu generatora pilastog napona za vremensku bazu.<\/p>\n

U napajanju radi ispravlja\u010dica EZ80 (Ro 3) ali tako\u0111er i selenski ispravlja\u010dki elementi: jedan diodni mosni ispravlja\u010d i jo\u0161 \u010detiri zasebne ispravlja\u010dke diode. Naponi +B (100 V) i \u2013E (-120 V) dobivaju se preko dva regulatora napona sa serijski vezanim regulacijskim pentodama. U regulatorima napona rade dvije pentoda-triode PCL82 (Ro 2, Ro 4) i pentoda PL84 (Ro 1). Osim toga, koristi se i naponska regulatorka STV 85\/8.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Iako je MO 5\/7 jednostavan osciloskop sa osnovnim mogu\u0107nostima, ve\u0107 po broju ugra\u0111enih elektronskih cijevi je jasno da se radi o ne\u0161to naprednijem ure\u0111aju tog tipa. Naponi napajanja otklonskih poja\u010dala i generatora vremenske baze su visoko stabilizirani elektroni\u010dkim regulatorima. Sam mre\u017eni transformator ima desetak sekundarnih namotaja za razli\u010dite napone kako bi se \u0161to vi\u0161e smanjila uobi\u010dajena upotreba otpornika za padove napona, \u0161to je najjeftinije ali po pitanju stabilnosti i najlo\u0161ije rje\u0161enje za osiguranje potrebnih napona za elektronske cijevi. Sama shema generatora vremenske baze je tako\u0111er puno slo\u017eenija od onih koje naj\u010de\u0161\u0107e vi\u0111amo u sli\u010dnim osciloskopima kako bi se osigurala fina regulacija te stabilna frekvencija oscilacija.<\/p>\n

U prija\u0161njim objavama o cijevnim osciloskopima detaljnije sam obja\u0161njavao na\u010din rada otklonskih poja\u010dala i generatora (oscilatora) pilastog napona za horizontalni otklon (vremensku bazu). Danas vjerojatno vi\u0161e nikoga ne zanima prou\u010davanje takvih cijevnih sklopova jer je za potpuno razumijevanje istih potrebno ulo\u017eiti dosta truda i vremena, a to znanje se onda nema gdje prakti\u010dno primijeniti. \u010cak i oni koji se zabavljaju popravcima i restauracijama starih cijevnih ure\u0111aja, probleme uglavnom rje\u0161avaju pojedina\u010dnom provjerom elektronskih cijevi, zamjenom vizualno sumnjivih pasivnih komponenti, te metodama poku\u0161aja i proma\u0161aja. Stru\u010dno ispitivanje i tra\u017eenje kvara je specifi\u010dno za svaki elektroni\u010dki ure\u0111aj. Potrebno je prou\u010diti i razumjeti \u010ditavu elektroni\u010dku shemu, prona\u0107i sve komponente i mjerne to\u010dke na \u0161asiji ure\u0111aja, te uz pomo\u0107 oscilograma i drugih podataka iz servisne dokumentacije sustavno provjeravati odre\u0111ene sklopove.<\/p>\n

Cijevni ure\u0111aji se obi\u010dno sastavljaju \u201eslojevito\u201c, odnosno na \u0161asiju se montira elektroni\u010dka plo\u010dica, a zatim se ista povezuje zalemljenim \u017eicama. Tako jedna preko druge mo\u017ee biti montirano vi\u0161e plo\u010dica i drugih konstrukcijskih elemenata koje su sve me\u0111usobno isprepletene poveznim \u017eicama. Ovo je prili\u010dno nespretno za kasniji servis jer se ponekad mora odlemiti na desetke \u017eica i demontirati nekoliko elemenata da se uop\u0107e dobije pristup do neke komponente. Naravno, \u010dim smo razlemili i rastavili neke komponente, provjera rada ili provjera uspje\u0161nosti popravka je nemogu\u0107a prije nego se sve opet zalemi i sastavi.<\/p>\n

Kod osciloskopa MO 5\/7 osiguran je osiguran lak fizi\u010dki pristup samo zamjeni elektronskih cijevi. Tiskanim vezama na plo\u010dici sa elementima horizontalnog otklona i vremenske baze pak je nemogu\u0107e pristupiti bez da se razlemi desetak \u017eica i razmontiraju razni konstrukcijski elementi. Neke komponente su montirane posvuda po vanjskom i unutra\u0161njem dijelu \u0161asije te je bez monta\u017ene sheme te\u0161ko uop\u0107e locirati iste. Za na\u0161 osciloskop smo na\u0161li samo elektroni\u010dku shemu, no svakako bi puno pomoglo da imamo i monta\u017enu shemu kao i neki op\u0107i opis rada sklopova i karakteristi\u010dne napone i valne oblike na pojedinim to\u010dkama \u0161to je obi\u010dno i sadr\u017eano u potpunoj servisnoj dokumentaciji. Na na\u0161oj elektroni\u010dkoj shemi su sre\u0107om nazna\u010dene neke to\u010dke sa o\u010dekivanim naponima i valnim oblicima na istima.<\/p>\n

Mnogi manje iskusni elektroni\u010dari misle da \u0107e nabavkom elektroni\u010dke sheme odmah popraviti svoj ure\u0111aj. Me\u0111utim, \u010dak i da razlu\u010dimo funkciju svih sklopova na shemi, ve\u0107ina kvarova mo\u017ee imati vi\u0161e razli\u010ditih uzroka i \u010desto ono \u0161to nam se na prvi pogled \u010dini o\u010dito ili najvjerojatnije ne treba biti i stvarni ili jedini uzrok kvara. Prije nego se krene u nabavu neke skupe ili rijetke komponente svakako se potrebno dobro uvjeriti da je ista stvarno neispravna, a onda prona\u0107i i uzrok zbog \u010dega je otkazala. Nismo ni\u0161ta napravili ako zamijenimo neku komponentu, koja odmah opet otka\u017ee jer nismo uklonili uzrok njenog pregaranja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Na na\u0161oj shemi se jasno raspoznaju tri osnovne cjeline: krugovi mre\u017enog napajanja (lijevo), vertikalno otklonsko poja\u010dalo (gore) i horizontalno otklonsko poja\u010dalo sa vremenskom bazom (dolje). Tako su po prilici i razdvojene ove cjeline kod monta\u017ee \u0161asije osciloskopa.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Mre\u017eni transformator i elektronske cijevi za ispravljanje i regulaciju napona napajanja.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Tiskana plo\u010dica sa dijelom mre\u017enih komponenti. Uo\u010dava se ispravlja\u010dka selenska dioda E 500 C 12-c za ispravljanje napona od 203 V i naponska regulatorka STV 85\/8.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Osim na tiskanim plo\u010dicama, kondenzatori i druge komponente su tako\u0111er montirani svuda po \u0161asiji. Iza ovih kondenzatora, ispod oklopa CRT cijevi, montirana je jedna visokonaponska selenska dioda E 1000 C 3-c koja se mo\u017ee zamijetiti tek dobrim pregledom \u0161asije. Na slici desno je ispravlja\u010dka selenska dioda E 500 C 12-c za ispravljanje napona od 203 V.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Mosni selenski ispravlja\u010d B390 C170 za anodni napon 295 V, visokonaponska selenska dioda E 1000 C 3-c koja sa jo\u0161 jednom takvom diodom i pripadaju\u0107im kondenzatorima \u010dini udvostru\u010diva\u010d napona na liniji 560 V za CRT cijev. Desno se vidi selenski ispravlja\u010d E125 C80 za liniju 78 V.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Elementi vertikalnog otklonskog poja\u010dala.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Elementi vertikalnog otklonskog poja\u010dala.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Elementi horizontalnog otklonskog poja\u010dala i vremenske baze. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Elementi horizontalnog otklonskog poja\u010dala i vremenske baze. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Otklonska poja\u010dala za osciloskopske cijevi su uvijek diferencijalnog tipa. To zna\u010di da na izlazu moraju davati dva otklonska napona koja su jednake vrijednosti ali suprotnog polariteta. Stoga se na shemama takvih poja\u010dala jasno vide dvije simetri\u010dne linije poja\u010dala, jedna za pozitivni, a druga za negativni napon. U na\u0161em slu\u010daju se za otklonska poja\u010dala koriste dvostruke triode (E88CC) gdje se jedna sekcija triode koristi za poja\u010danje pozitivnog, a druga sekcija za poja\u010danje negativnog napona. Time su za obje linije poja\u010danja osigurane triode pribli\u017eno istih karakteristika.<\/p>\n

Vertikalno poja\u010dalo gotovo uvijek ima vi\u0161e stupnjeva poja\u010danja od horizontalnog poja\u010dala jer se \u017eeli posti\u0107i \u0161to bolja vertikalna osjetljivost osciloskopa. Napon iz horizontalnog poja\u010dala ovisi o ugra\u0111enoj osciloskopskoj cijevi (CRT), odnosno o tome koliki diferencijalni napon je potreban za puni otklon. U pravilu, kod osciloskopskih cijevi je napon za vertikalni otklon oko tri puta manji od onog za horizontalni otklon, odnosno cijev je osjetljivija na vertikalni otklon. Visina potrebnog napona za otklon jako ovisi o visini i omjeru napona na drugim elektrodama cijevi (omjer anodnog napona i napona na 4. re\u0161etki) i on mo\u017ee biti prili\u010dno razli\u010dit za razli\u010dite uvjete napajanja cijevi. Tako prema podacima za na\u0161u osciloskopsku cijev DH7-78 napon za horizontalni otklon mo\u017ee biti u granicama 18-40 V, a napon za vertikalni otklon u rasponu 7-14 V. Anodni napon mo\u017ee biti u granicama 1200-4000 V i on je u na\u0161em slu\u010daju minimalan (1740-500=1250 V) jer su onda potrebni i manji otklonski naponi. U svakom slu\u010daju prora\u010dun kruga za napajanje osciloskopske cijevi mora biti pa\u017eljivo izveden kako bi se s jedne strane dobili najbolji mogu\u0107i otkloni i pode\u0161avanja (svjetlina, fokus, astigmatizam), a s druge strane kako bi se osigurala optimalna konstrukcija otklonskih poja\u010dala sa \u0161to ni\u017eim naponima i \u0161to manje stupnjeva poja\u010danja.<\/p>\n

Osim izlaznog napona iz otklonskih poja\u010dala, va\u017ena je i frekvencijska linearnost poja\u010dala jer o tome ovisi maksimalna frekvencija koja se mo\u017ee mjeriti osciloskopom. U na\u0161em slu\u010daju linearnost vertikalnog poja\u010dala je do 5 MHz (-3 dB), a linearnost horizontalnog poja\u010dala je do 2 MHz (-3 dB). Pove\u0107anjem frekvencije iznad ovih vrijednosti poja\u010danje poja\u010dala pada, amplituda prikazanog signala se po\u010dinje zna\u010dajno smanjivati (vi\u0161e od -3 dB) i osciloskop vi\u0161e ne prikazuje ni pribli\u017eno to\u010dne amplitude. U horizontalnom prikazu pak se pojavljuju problemi sa punim otklonom (slika se su\u017eava) te sa rezolucijom i stabilnosti prikaza. U tim uvjetima nije mogu\u0107e to\u010dno mjeriti frekvenciju prikazanog signala.<\/p>\n

U osciloskop MO 5\/7 je ugra\u0111en sklop za automatsku vremensku bazu jer se ista mo\u017ee sinkronizirati sa frekvencijom ulaznog (promatranog) signala. To je relativno slo\u017eeni sklop koji uklju\u010duje generator pilastog napona, odnosno kombinaciju generatora rampe (rastu\u0107eg napona) i Schmittovog okidnog sklopa. Tu je i krug za sinkronizaciju vremenske baze koji iz ulaznog signala, a s obzirom na frekvenciju, amplitudu i polaritet istog) stvara trigger impulse za sinkronizirano okidanje generatora pilastog napona. Osim toga sinkronizirano se generiraju i impulsi za ga\u0161enje povratnog traga elektronske zrake u CRT cijevi. Ovo sklopovi kod boljih osciloskopa mogu biti izuzetno slo\u017eeni, no o njima ovisi koliko \u0107e osciloskop biti sposoban prikazati razli\u010dite kompleksne valne oblike.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Testiranju ovakvih starih cijevnih ure\u0111aja je potrebno pristupiti s oprezom. Mogli smo vidjeti kako ovaj osciloskop sadr\u017ei puno filtarskih elektrolitskih kondenzatora za visoke napone koji su posebno osjetljivi na zub vremena i mogu posve izgubiti funkciju ili pre\u0107i u kratki spoj. Najbolje je napajanje polako podizati preko variaka, postepeno od recimo 30 V pa do punog napona 220 V i pri tome stalno pratiti potro\u0161nju struje. Kako je navedeno na plo\u010dici ure\u0111aja, potro\u0161nja struje bi trebala biti maksimalno oko 500 mA. Ako se primijeti stalni porast, prekora\u010denje iznad 20% od nominalne vrijednosti ili bilo kakva stalna promjena struje, to je znak da ne\u0161to nije u redu. Struja se treba brzo stabilizirati na nominalnoj vrijednosti. Male promjene su mogu\u0107e kako se uklju\u010duju ili isklju\u010duju pojedine kontrole, no stoga kod prvog uklju\u010divanja ne diramo ni\u0161ta nego samo pratimo struju i zagrijavanje komponenti na \u0161asiji. Za to nam ne treba termalna kamera, no ako se osjeti miris gorenja ili dim svakako je ure\u0111aj u kvaru i mora se isklju\u010diti iz daljnjeg napajanja.<\/p>\n

U na\u0161em slu\u010daju je prvo uklju\u010divanje na napon pro\u0161lo u redu i potro\u0161nja struje je stabilna na oko 400 mA. Sve elektronske cijevi svijetle, no na ekranu osciloskopske CRT cijevi nema nikakvog prikaza, nema \u010dak ni naznake prikaza na bilo kojem polo\u017eaju kontrola. Grijanje CRT cijevi tako\u0111er svijetli tako da je vjerojatno problem u visokom naponu. Mogu\u0107e je i da otklonska poja\u010dala skre\u0107u zraku daleko izvan podru\u010dja prikaza ekrana, no onda bi se morao pojaviti barem neki kratkotrajni trag kod prebacivanja kontrola ili barem kod isklju\u010denja osciloskopa.<\/p>\n

Kako god bilo, sa visokim naponom se ovdje sigurno ne\u0107u zabavljati jer su komponente i \u017eice stare i dotrajale, a klju\u010dne mjerne to\u010dke su te\u0161ko dostupne duboko u metalnoj \u0161asiji. Vrlo lako se mo\u017ee napraviti nehoti\u010dni kratki spoj visokog napona na \u0161asiju, dodirnuti neki metalni dio pod naponom od nekoliko stotina ili tisu\u0107u volti, a kod du\u017eeg ispitivanja ure\u0111aja pod naponom u svakom trenutku mo\u017ee u lice eksplodirati kakav kondenzator ili se zapaliti kakav otpornik.<\/p>\n

Ovdje bi trebalo prvo razlemiti, rastaviti i o\u010distiti \u010ditav osciloskop \u0161to uklju\u010duje i \u010di\u0161\u0107enje elektri\u010dnih kontakata vi\u0161epolnih sklopi i potenciometara. Nakon toga je potrebno odlemiti sve elektrolitske kondenzatore, a onda, koliko je to mogu\u0107e, ispitati sve pasivne komponente na plo\u010dici, uklju\u010duju\u0107i i mre\u017eni transformator. Naime, kad su sa plo\u010dice odlemljene povezne \u017eice i kondenzatori te izva\u0111ene elektronske cijevi, ve\u0107a je \u0161ansa da \u0107emo ispravno mo\u0107i izmjeriti vrijednosti preostalih otpornika i kondenzatora na plo\u010dici bez da se odlemljuju. Kod ovako starih ure\u0111aja nominalne vrijednosti otpornika i kondenzatora mogu se vremenom drasti\u010dno promijeniti iako komponenta vizualno i dalje izgleda posve dobro. Nakon zamjene komponenti treba provjeriti izolaciju na svim poveznim \u017eicama i zamijeniti one dotrajale. Jasno je da je sve ovo ogromni posao koji tra\u017ei puno vremena i strpljenja. \u010cak i kad se popravi sve \u0161to se mo\u017ee, nikad se ne zna kada \u0107e otkazati koja elektronska cijev, CRT ili transformator, \u0161to je onda vrlo te\u0161ko i skupo za nabaviti i popraviti, \u010desto opet bez ikakve garancije. Tko zna u kakvom su stanju dotrajalosti selenski ispravlja\u010di, potenciometri i sklopke …<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Vi\u0161epolne i vi\u0161esegmentne sklopke te kombinirani potenciometri kontrola horizontalnog otklona i vremenske baze. \u010ci\u0161\u0107enje svih ovih kontakata zahtijeva preciznost, strpljivost i vrijeme, a nekad ih je jednostavno nemogu\u0107e restaurirati.<\/span> <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Nije pametno igrati se sa ure\u0111ajem u kojem svakog trena mo\u017ee ne\u0161to eksplodirati, zapaliti se ili probiti na masu, a uz to je veliki broj to\u010daka pod visokim naponom. Stoga, \u0161to se ti\u010de na\u0161eg osciloskopa, u\u017eivali smo malo razgledati i prou\u010diti konstrukciju te ugra\u0111ene vintage elektroni\u010dke komponente. Nema nikakve ra\u010dunice forsirati njegov popravak jer ovaj osciloskop danas vi\u0161e nema uporabnu vrijednost i nije pouzdan za dugotrajan rad ni u jednom segmentu ugra\u0111enih sklopova. Niskonaponski elektroni\u010dki sklopovi i ure\u0111aji su jedno, no kad imamo stari ure\u0111aj sa naponima opasnim po \u017eivot koji ba\u0161 i nije konstruiran po visokim sigurnosnim standardima, bolje ga je pustiti na miru. Ovaj osciloskop \u0107e imati najve\u0107u vrijednost ako zavr\u0161i na polici nekog muzeja ili privatne zbirke, no kako sada glede toga kod nas stoje stvari, vjerojatnija sudbina mu je zaborav, sme\u0107e ili recikla\u017ea. Zaljubljenika u staru dobru elektroniku je sve manje, ljudi se danas jedva nose i sa modernom sveprisutnom elektronikom, tako da je ova objava vjerojatno i posljednji pozdrav sa na\u0161im Oszillographom MO 5\/7.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen cijevni osciloskop Oszillograph MO 5\/7 proizvod njema\u010dke tvrtke Grundig (u suradnji sa H&B) iz 1962. godine.     Tvrtku Grundig osnovao je proizvo\u0111a\u010d radio aparata Max Grundig odmah nakon rata 1945. godine. U po\u010detku je proizvodnja bila orijentirana na radio prijemnike, a ve\u0107 1952. godine Grundig proizvodi svoj prvi televizor i prijenosni […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22355,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[64,15],"tags":[],"class_list":{"0":"post-22354","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-cijevni","8":"category-mjerni","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/oszillograph_mo5_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22354"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22378,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22354\/revisions\/22378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}