![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/jvc_rv_nb10w_01-scaled.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Japanski JVC je prve boomboxe serije RV izbacio na tr\u017ei\u0161te oko 1998. godine (RV-B70 i RV-B90). Kasniji modeli i ina\u010dice su se prilago\u0111avali sukladno razvoju radija i nosa\u010da zvuka (kasetofon, CD-R\/RW MP3, Dock za iPod\/iPhone, USB, bluetooth, DAB). Razlike su tako\u0111er bile u na\u010dinu i mogu\u0107nostima rada pojedinih kontrola, veli\u010dini ugra\u0111enih zvu\u010dnika, u bolji ku\u0107i\u0161ta i sli\u010dno. Proizvedeno je dvadesetak modela boomboxa iz serije RV, a od toga je vi\u0161e od polovice modela serije RV-NB, gdje su na\u0161i modeli RV-NB1 i RV-NB10 prvi iz te serije. Posljednji modeli koje sam na\u0161ao iz ove serije su RV-NB200BT i RV-NB300DAB i datiraju negdje s kraja 2010-tih godina (JVC Kenwood Holdings u vlasni\u0161tvu Panasonica).<\/p>\n Svi modeli iz RV serije imaju prepoznatljiv valjkasti oblik sa posebnim parom subwoofer zvu\u010dnika na bo\u010dnim stranama radi \u010dega proizvode prili\u010dno jake i nagla\u0161ene basove. Glede toga, postojala je i mini ina\u010dica boomboxa iz serije RV \u00a0bez ugra\u0111enih subwoofera (imala je samo priklju\u010dke za spajanje vanjskih subwoofera). Kod nekih ina\u010dica subwooferi su imali ambijentalno osvjetljenje.<\/p>\n Za ve\u0107inu modela je specifi\u010dan kombinirani mikrofonski\/gitarski audio ulaz tako da boombox mo\u017ee poslu\u017eiti i kao gitarsko poja\u010dalo. Neke ina\u010dice za ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te imale su ugra\u0111en i mali FM oda\u0161ilja\u010d za komercijalni FM UKV opseg tako da se mogao oda\u0161iljati audio signal na drugi radio prijemnik. Sve ina\u010dice su imale i ugra\u0111en mali digitalni sat sa tajmerom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Japanska tvrtka JVC<\/strong> (Japan Victor Company) osnovana je 1927. godine pod nazivom \u201cVictor Talking Machine Company of Japan\u201d kao podru\u017enica istoimene ameri\u010dke vode\u0107e fonografske i diskografske kompanije. U 1930-tim godinama JVC je proizvodio fonografe i pripadaju\u0107e zvu\u010dne zapise, a zatim i prve radio i TV prijemnike. Tijekom 2. svjetskog rata Japan i SAD postaju me\u0111usobno zara\u0107ene strane te se JVC odvojio od mati\u010dne ameri\u010dke tvrtke, no nastavio je koristiti marke \u201cVictor\u201d i \u201cMaster\u2019s Voice\u201d za svoje proizvode u Japanu. Zbog ovih preplitanja za\u0161titnih imena i znakova nastala je zbrka \u00a0izme\u0111u ameri\u010dke RCA (Radio Corporation of America) koja je kupila kompaniju Victor Talking Machine, HMV grupe \u00a0(His Master\u2019s Voice) i Victora \u0161to je marka pod kojom je JVC op\u0107e poznat u Japanu, te je ovo rije\u0161eno slo\u017eenim pravnim odredbama koje odre\u0111uju gdje tko smije koristit koji za\u0161titni znak.<\/p>\n Tijekom 1953. godine JVC potpada pod ve\u0107insko vlasni\u0161tvo Panasonica. JVC je imao puno uspje\u0161nih patenata: Videosfera iz 1970. godine (prijenosni CRT TV sa alarm-satom u obliku kacige), 4-kanalni zvu\u010dni zapis na gramofonskim plo\u010dama iz 1971. godine, prvi prijenosni baterijski radio prijemnik sa TV-om iz 1975. godine kojem je godinu dana kasnije dodan i kasetofon, prvi VHS video-rekorder iz 1976. godine koji je nadja\u010dao Sony Betamax sistem. Tako\u0111er JVC je razvio ve\u0107i broj uspje\u0161nih patenata vezano uz nosa\u010de i reproduktore zvuka (direktni pogon za kasetofone, VHD disk sistem, prijenosni audio ure\u0111aji i sl.). Godine 1986. JVC je predstavio svoj PC sa Z80A procesorom. Tijekom 2008. godine Panasonic kao ve\u0107inski vlasnik spojio je JVC sa tvrtkom Kenwood \u00a0u dana\u0161nji JVC Kenwood Holdings.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Problem sa na\u0161im boomboxom RV-NB10W je \u0161to daje vrlo slab bas na bo\u010dne subwoofer zvu\u010dnike, odnosno subwooferi ne razvijaju punu snagu. Tako\u0111er, sa prednjih zvu\u010dnika se mo\u017ee \u010duti neko tiho pucketanje, poput onog sa o\u0161te\u0107enih ili prljavih gramofonskih plo\u010da.<\/p>\n Na Internetu se mo\u017ee prona\u0107i osnovna servisna dokumentacija sa elektroni\u010dkom shemom boomboxa serije RV-NB10 \u0161to svakako poma\u017ee u razumijevanju i identifikaciji pojedinih sklopova i elemenata, te u popravci ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Srce upravlja\u010dke elektronike je naravno namjenski programiran mikrokontroler MN101C49G (Panasonic). On je su\u010delje izme\u0111u vanjskih kontrola i funkcionalnih audio sklopova kao \u0161to su radio prijemnik, kasetofon, opti\u010dki pogon, te ulazna i izlazna poja\u010dala. Ovisno o odabranoj vanjskoj kontroli MCU automatski uklju\u010duje ili isklju\u010duje odre\u0111ene sklopove te njihove audio ulaze i izlaze, programira frekvenciju PLL prijemnika, pode\u0161ava elektroni\u010dki potenciometar glasno\u0107e, uklju\u010duje tonske filtre, upravlja prikazom na LCD displeju i drugo. Naravno, upravljanja sklopovima preko MCU-a vr\u0161e se preko tranzistora i drugih prekida\u010dkih elemenata. Sve ovo uslo\u017enjava elektroni\u010dku shemu. Kvar glavnog MCU-a prakti\u010dno zna\u010di i otpis cijelog ure\u0111aja.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju MCU je vjerojatno ispravan jer rade sve funkcije kontrole i prikaza na displeju. S obzirom da je zvuk na izlazu za slu\u0161alice dobar, onda \u0107emo se fokusirati samo na filtre i izlazna poja\u010dala za zvu\u010dnike. To uklju\u010duje aktivne niskopropusne (bass) filtre sa faznom kompenzacijom i izlazno poja\u010dalo posebno za \u0161irokopojasne zvu\u010dnike i posebno za subwoofere.<\/p>\n Blok sheme iz servisne dokumentacije \u010desto znaju biti vrlo pojednostavljene sa izostavljenim svim pomo\u0107nim sklopovima. Unato\u010d tome, one i dalje mogu biti dosta nepregledne, tako da je ciljano podru\u010dje potrebno razraditi koriste\u0107i se kombinacijom blok sheme i elektroni\u010dke sheme. Tako smo i mi napravili svoju blok shemu, na kojoj pregledno vidimo tijek audio signala kroz filtre i poja\u010dala ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n JVC je kod boomboxa serije RV-NB posebnu pa\u017enju posvetio dobroj reprodukciji niskih audio frekvencija, odnosno basova. Tako uz posebno bas poja\u010dalo, \u010dak i \u0161irokopojasno audio poja\u010dalo ima dodatne filtre za poja\u010davanje basova. Za izdvajanje niskih frekvencija (niskopropusni filtar) kod bas poja\u010dala koriste se kvalitetni aktivni filtri sa operacijskim poja\u010dalima koji uklju\u010duju kompenzaciju faze.<\/p>\n Naime, svaki frekvencijski filtar koji sadr\u017ei kapacitete ili induktivitete neminovno stvara i fazni pomak izme\u0111u ulaznog i izlaznog signala. Fazni pomak ovisi o frekvenciji, tako da u propusnom audio spektru razli\u010dite frekvencije stvaraju razli\u010dite fazne pomake \u010dime dolazi do odre\u0111enih ka\u0161njenja pojedinih frekvencija naspram drugih. Time se onda izobli\u010dava ukupna zvu\u010dna slika i to svakako negativno utje\u010de na percepciju izlaznog zvuka. Osim toga, za neke specifi\u010dne sklopove za zvu\u010dne efekte (sintezu zvuka) kao i za sklopove za redukciju \u0161uma presudno je da fazni odnosi izme\u0111u ulaznih i izlaznih signala budu jednaki kako bi se postigle optimalne performanse takvih sklopova.<\/p>\n Poja\u010dano nagla\u0161avanje niskih audio frekvencija mo\u017ee prili\u010dno izmijeniti ukupnu zvu\u010dnu sliku, tako da je kao balans poja\u010danim niskim frekvencijama mogu\u0107e uklju\u010diti filtar koji poja\u010dava (uzdi\u017ee) vi\u0161e audio frekvencije. Ovaj filtar se uklju\u010duje tipkom \u201eActive Clear Sound\u201c.<\/p>\n Audio ekvilajzer (SOUND) ima tri predefinirane postavke (Beat, Pop, Clear) ili se mo\u017ee isklju\u010diti (Flat, no effect). Bazira se na namjenskom \u010dipu BH3852S koji omogu\u0107uje naponsku kontrolu poja\u010danja (Volume) te naponske tonske kontrole (Bass i Treble). S obzirom da se sa ove tri kontrole upravlja naponom, onda se mogu koristiti potenciometri kao djelitelji napona ili kao u na\u0161em slu\u010daju MCU za generiranje odgovaraju\u0107ih naponskih razina.<\/p>\n Vrlo zanimljivo je \u0161to na na\u0161im boomboxima nalazimo i funkciju ozna\u010denu kao \u201eBeat Cut\u201c. Ovom funkcijom se mo\u017ee promijeniti frekvencija VF bias oscilatora kasetofona za brisanje i predmagnetizaciju trake. Naime, kod snimanja radio programa sa AM radio podru\u010dja mo\u017ee se dogoditi da se poklope frekvencije ili harmonici koje proizvodi VF oscilator kasetofona i lokalni oscilator AM prijemnika. Time mo\u017ee do\u0107i do mije\u0161anja frekvencije VF oscilatora kasetofona u tunerske sklopove AM prijemnika, \u010dime nastaju ne\u017eeljeni zvukovi u audio signalu poput cviljenja. Funkcijom \u201eBeat Cut\u201c mogu\u0107e je VF oscilator kasetofona postaviti na \u010detiri razli\u010dite frekvencije, odnosno odabrati onu koja ne smeta trenutnoj frekvenciji AM prijema.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa vanjskim kontrolama (tipkovnica)<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Modul AM\/FM radio prijemnika<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Blok auto-reverse kasetofona sa bias oscilatorom i poja\u010dalom<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Blok CD pogona i glavne mikroprocesorske plo\u010de<\/span><\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa elektroni\u010dkim potenciometrima, ekvilajzerom i bas filtrima<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica sa izlaznim poja\u010dalima<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mre\u017eno napajanje<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zvu\u010dnici<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod na\u0161ih boomboxa aktivni bas filtri i izlazna poja\u010da su montirani na zasebnim plo\u010dicama. Kvar je vrlo vjerojatno negdje na te dvije plo\u010dice. To mo\u017ee biti u samim tonskim filtrima, izlaznim integriranim poja\u010dalima, no jednako tako i bilo gdje u popratnim sklopovima koji uklju\u010duju stabilizaciju i kontrolu napajanja, te tranzistorske sklopke i dinami\u010dke otpore za kontrolu poja\u010danja. U najgorem slu\u010daju, problem mo\u017ee biti i u samom MCU-u koji iz nekog razloga ne \u0161alje ispravne upravlja\u010dke signale za navedene sklopove.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Priprema za popravak<\/strong><\/p>\n Teoretski smo dovoljno upoznali izlazne stupnjeve ure\u0111aja tako da mo\u017eemo pristupiti mjerenju napona i signala na istima. Me\u0111utim, prakti\u010dna izvedba ovoga ne\u0107e biti nimalo jednostavna. Unutra\u0161nja konstrukcija boomboxa je takva da je bilo kakvo mjerenje unutar ku\u0107i\u0161ta neizvedivo. Ve\u0107ina unutra\u0161njeg prostora je prazna kako bi se kreirale svojevrsne zvu\u010dne kutije za ugra\u0111ene zvu\u010dnike, a \u010ditava elektronika je onda slojevito naslagana u plastikom zatvoreni sredi\u0161nji dio. Iako je izvedba sklopova modularna i svi moduli su povezani lako razdvojivim kontaktima, ovo je jedino dobro samo za brzo rastavljanje i lako sastavljanje modula i ni\u0161ta izvan toga. Sklopovi (moduli) su ponegdje su povezani konektorima sa obi\u010dnim \u017eicama, ponegdje sa fleksibilnim flat kablovima (FFC, FPC), a ponegdje sa nasjedaju\u0107im konektorima gdje jedan ulazi u drugi tek tijekom monta\u017ee sklopova ili sastavljanja kompletnog ku\u0107i\u0161ta.<\/p>\n Jasno je da su ovakvi konektori vrlo osjetljivi na milimetarske pomake gdje se odmah gubi jedan ili vi\u0161e kontakata. Tako\u0111er, ve\u0107inu mjerenja i testiranja sklopova je nemogu\u0107e izvesti ukoliko svi sklopovi nisu sastavljeni. Iako je su bas filtar i izlazno poja\u010dalo samostalni moduli, oni ne rade samostalno jer sa svim funkcijama istih upravlja MCU. To zna\u010di da kod testiranja ovi sklopovi moraju biti povezani sa glavnom kontrolnom plo\u010dom i \u0161to je jo\u0161 gore sa samim kontrolama (tipkovnicom) koja se nalazi na drugoj polovici ku\u0107i\u0161ta. Time je potrebno rastaviti i tipkovnicu \u0161to onda uklju\u010duje i demonta\u017eu oba enkodera za ja\u010dinu zvuka. Tako\u0111er, potrebno je skinuti i plo\u010du ispravlja\u010da kao i sam mre\u017eni transformator kako bi se osiguralo napajanje sklopova.<\/p>\n Sastavljanje na radnom stolu (izvan ku\u0107i\u0161ta) je zbog svega toga vrlo nespretno. \u010cak i nije najve\u0107i problem \u0161to se iz ku\u0107i\u0161ta moraju izvaditi svi sklopovi i zatim povezati na stolu, nego je problem \u0161to je to povezivanje jako te\u0161ko prakti\u010dno napraviti. FFC kablovi su vrlo kratki i osjetljivi na mehani\u010dka o\u0161te\u0107enja te je nemogu\u0107e osigurati slobodno okretanje pojedinih modula koje je nu\u017eno kod mjerenja i tra\u017eenja gre\u0161aka. Lijepo je \u0161to su elementi na svim plo\u010dicama dobro ozna\u010deni i lako se nalaze prema elektroni\u010dkoj shemi, no to malo vrijedi kad je vrlo te\u0161ko fizi\u010dki pristupiti istima.<\/p>\n <\/p>\n Vizualni pregled <\/strong><\/p>\n Iz svega navedenog, popravci ovog ure\u0111aja moramo pristupiti, kako se to popularno ka\u017ee, linijom manjeg otpora. Vizualno, svi elementi na plo\u010dici izgledaju uredno, nema nikakvih tragova gorenja ili drugih o\u0161te\u0107enja, kablovi su u redu, lemni kontakti se tako\u0111er \u010dine uredni. Naravno, eventualne mikroskopske pukotine hladnog spoja vrlo te\u0161ko se mogu vizualno uo\u010diti.<\/p>\n Kod rastavljanja sam primijetio da nedostaje jedan vijak ku\u0107i\u0161ta i jedan vijak za modul kasetofona, dok je za zvu\u010dnik odnekud bio privu\u010den i neki vijak koji po obliku ne pripada ovom ure\u0111aju. Ovo su znakovi da je netko ve\u0107 rastavljao ovaj ure\u0111aj jer sve to ne mogu biti tvorni\u010dki propusti. Kada kod sastavljanja ima vi\u0161ka ili manjka dijelova, to svakako ukazuje da servis nije ba\u0161 vr\u0161ila stru\u010dna ili barem pa\u017eljiva osoba.<\/p>\n <\/p>\n Provjera poveznih konektora\u00a0 <\/strong><\/p>\n Slijede\u0107e bi trebali provjeriti da li je problem mo\u017eda samo u nekom lo\u0161em kontaktu, a to se posebno odnosi na nasjedaju\u0107e konektore gdje je dovoljan mali pomak nekog modula (uslijed vibracija i sli\u010dno) pa da se prekine neki kontakt. Najvi\u0161e kriti\u010dan za na\u0161 slu\u010daj je nasjedaju\u0107i konektor koji spaja plo\u010du aktivnih filtara sa plo\u010dom izlaznih poja\u010dala. Naravno, ni ovo ne mo\u017eemo ba\u0161 100% provjeriti, no poku\u0161ati \u0107emo laganim pritiscima i pomacima vidjeti mijenja li \u0161to u izlaznom zvuku. Ovo nije dao nikakve pozitivne rezultate, zvuk basa je stalno vrlo tih. \u010cini se da nije problem u kontaktima.<\/p>\n <\/p>\n Provjera ulaznih i izlaznih audio signala na aktivnim filtrima<\/strong><\/p>\n Ulazni i izlazni audio signali na aktivnim filtrima mogu se provjeriti na strani tiskanih veza filtarske plo\u010dice koja je i jedina dostupna za fizi\u010dki pristup. Svejedno, da bi se osigurali pouzdani kontakti potrebno je na lemne to\u010dke dolemiti male komadi\u0107e \u017eica jer je nemogu\u0107e rukama istovremeno pritiskati tri mjerne sonde na tri razli\u010dite mjerne to\u010dke, te uz to paralelno mijenjati postavke mjernih instrumenata. Osim toga, snimanje karakteristika na niskim frekvencijama (basovi) mo\u017ee trajati i nekoliko desetaka minuta ovisno o rezoluciji mjerenja, tako da je za cijelo to vrijeme potrebno osigurati stabilne spojeve mjernih sondi bez prekida.<\/p>\n Testovi su pokazali da stereo kanali prolaze kroz Bass Boost filtar \u0161to je bilo i za o\u010dekivati jer \u0161irokopojasni zvu\u010dnici rade dobro. \u0160to se ti\u010de fazno kompenziranog niskopropusnog filtra (NPF) za subwoofer, ovo je zapravo jednokanalni filtar i za njega se dva stereo kanala zbrajaju u jedan. Test je pokazao da audio signal prolazi i kroz ovaj filtar.<\/p>\n Servisna dokumentacija nije toliko detaljna da bi bile navedene karakteristi\u010dne razine ulaznih i izlaznih signala iz filtara (gu\u0161enje ili poja\u010danje na odre\u0111enim frekvencijama), no na\u0161e mjerenje je pokazalo da su te razine u o\u010dekivanim granicama glede odnosa ulaznog i izlaznog napona. Ovo ukazuje da je problem vjerojatno u izlaznom subwoofer poja\u010dalu, a to uklju\u010duje elektroni\u010dki potenciometar sa 6 razina, izlazno integrirano poja\u010dalo TA8233BH (max 2×30 W) te naravno razli\u010dite kombinacije RLC elementa za spregu audio signala.<\/p>\n <\/p>\n Izlazna poja\u010dala i Super Woofer elektroni\u010dki potenciometar<\/strong><\/p>\n Kada je plo\u010da sa izlaznim poja\u010dalima povezana u ku\u0107i\u0161tu boomboxa, mjernim sondama ili lemilicom je nemogu\u0107e pristupiti bilo \u010demu na toj plo\u010di. Da bi se plo\u010da povezala izvan ku\u0107i\u0161ta, potrebno je izvaditi i \u201eu zraku\u201c pospajati doslovno sve komponente boomboxa osim kasetofona.<\/p>\n Drugi problem je \u0161to se za subwoofere koriste izlazna poja\u010dala u mosnom spoju. To zna\u010di da niti jedna \u017eica za zvu\u010dnike nije na potencijalu mase (minus pola napajanja). Ovo prakti\u010dki onemogu\u0107uje automatska mjerenja ulazno izlaznih karakteristika jednim mjernim instrumentom (potreban je signal generator sa zajedni\u010dkom masom i zasebni osciloskop ili analizator audio spektra sa mjernim sondama izoliranima od mase).<\/p>\n Jedino \u0161to mo\u017eemo napraviti je izmjeriti maksimalnu amplitudu napona kojeg izlazno poja\u010dalo daje na zvu\u010dnike (impedancija 4 \u2126). Izmjerili smo da ove amplitude dose\u017eu 15 V, odnosno 30 Vpp. Ovo je posve o\u010dekivana maksimalna amplituda za mosno poja\u010dalo koje se napaja naponom od 19,4 V.<\/p>\n Elektroni\u010dki potenciometar se bazira na tranzistorima paralelno spojenima ulaznom signalu, koji onda rade kao omsko optere\u0107enje, dakle prakti\u010dki jednako kao i da je spojen potenciometar ili fiksni otpornik. Tranzistori u ovom slu\u010daju samo omogu\u0107avaju jednostavno elektroni\u010dku aktivaciju signalom iz MCU-a koji se dovodi na baze tranzistora, uslijed \u010dega oni vode ili ne vode (tranzistorska sklopka). Sa tri tranzistora se dobiva \u0161est razli\u010ditih optere\u0107enja, odnosno \u0161est nivoa regulacije ja\u010dine bas signala.<\/p>\n <\/p>\n Signali iz filtra i poja\u010dala su u o\u010dekivanim granicama, gdje je onda problem?<\/strong><\/p>\n S obzirom da mjerenja signala nisu otkrila nikakve gre\u0161ke, spojili smo opet sve komponente u ku\u0107i\u0161tu i pustili realni audio iz CD pogona. \u010cini se da na\u0161 boombox sada radi normalno, odnosno basovi se reproduciraju nominalnom ja\u010dinom. Ispada da je ipak bio problem u nekom kontaktu (kablu, konektoru) koji je tijekom rastavljanja i ponovnog sastavljanja o\u010dito otklonjen.<\/p>\n Ovo je sada vrlo specifi\u010dna situacija za svakog servisera. Ne mo\u017eemo biti sigurni u kojem kontaktu je to\u010dno bio problem (mo\u017ee se tek naga\u0111ati), tako da se on uvijek mo\u017ee ponovno pojaviti.<\/p>\n Dok je boombox jo\u0161 uvijek rastavljen, odlu\u010dili smo snimiti amplitudno-frekvencijsku karakteristiku aktivnog subwoofer filtra. Na AUX ulaz dovodimo testni signal amplitude 250 mVpp, a izlazni signal onda preko \u010ditavog lanca mjerimo na izlazu iz filtra, odnosno na ulazu u izlazno poja\u010dalo TA8233BH, gdje jo\u0161 uvijek imamo zajedni\u010dku masu. Za usporedbu, karakteristiku smo izmjerili i na ispravnom boomboxu JVC RV-NB1 (Kaboom). Oba ova boomboxa imaju posve identi\u010dne plo\u010de sa filtrima i plo\u010de sa izlaznim poja\u010dalima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Snimci pokazuju da su amplitudno-frekvencijske karakteristike filtara na oba ure\u0111aja prakti\u010dno identi\u010dne. Propusni opseg filtra je 32-67 Hz (-3 dB). Stoga, kad se pusti neki audio, subwoofer zvu\u010dnici prakti\u010dno ne proizvode nikakav zvuk (melodija, govor) ve\u0107 samo neko \u201emumljanje\u201c uz vibracije, iako se na najve\u0107em poja\u010danju vrlo prigu\u0161eno (tiho) mo\u017ee \u010duti i ostatak frekvencijskog opsega. Membrana zvu\u010dnika ima duga\u010dak hod i pri punoj snazi zvu\u010dnici prakti\u010dno poskakuju po podlozi. \u0160to se ti\u010de maksimalne amplitude signala na zvu\u010dnicima, ona je kod oba boomboxa tako\u0111er identi\u010dna, oko 30 Vpp.<\/p>\n Me\u0111utim, u oba slu\u010daja se jasno vide karakteristi\u010dne nagle promjene faze audio signala na grani\u010dnim frekvencijama filtra, \u0161to je karakteristi\u010dno za standardne filtre, no ovo ne bi o\u010dekivali kod fazno kompenziranih filtara. Ipak, najva\u017enija je faza signala na samim zvu\u010dnicima, no zbog kombinacije stereo i mosnih izlaznih poja\u010dala to \u0107u ovdje te\u0161ko mo\u0107i usporediti. Morao bi koristiti mjerne audio transformatore, no kao \u0161to stalno ponavljam, ovo nije ba\u0161 konstrukcija na kojoj je lako raditi, a osim toga ure\u0111aji nisu moji pa ih ne \u017eelim podvrgavati nepotrebnim testovima.<\/p>\n Sada preostaje samo ponovno pa\u017eljivo sklopiti oba boomboxa, a onda usporedno provjeriti da li daju jednake karakteristike zvuka. Bilo bi lijepo za to koristiti neku mjernu opremu, umjesto samo subjektivnog do\u017eivljaja zvuka \u201ena uho\u201c. Kako ne bi morao postavljati neke mjerne mikrofone, u prvoj fazi testiranja \u0107u si ostaviti dostup do poveznih \u017eica subwoofera. Na AUX ulaz oba boomboxa dovodim isti testni audio signal, a njihovu izlaznu amplitudu uspore\u0111ujem na dva galvanski odvojena (baterijska) osciloskopa.<\/p>\n Budu li karakteristike na svim postavkama jednake (Volume, Sound, Super Woofer Volume), to \u0107e potvrditi da je problem bio negdje u kontaktima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svi testovi subwoofera sada pokazuju o\u010dekivane naponske razine, a \u201eslu\u0161nim\u201c testom se mo\u017ee zaklju\u010diti da oba boomboxa jednako zvu\u010de. Me\u0111utim, ostao je problem \u201epucketanja\u201c koji se \u010duje na boomboxu RV-NB10W. Test je pokazao da se ovo pucketanje \u010duje samo kada se audio reproducira sa kasetofona. Tako\u0111er, pucketanje se o\u010dekivano \u010duje samo na \u0161irokopojasnim zvu\u010dnicima jer su za subwoofer visoke frekvencije jako prigu\u0161ene.<\/p>\n Sada razmi\u0161ljam o jednoj mogu\u0107nosti koja bi mogla biti uzrok oba ova kvara. Naime, ranije sam primijetio kako je plo\u010dica sa filtrima nekako ljepljiva ili masna sa strane tiskanih veza. Kao da je prekrivena nekim tankim slojem bezbojnog laka koji se nije posve osu\u0161io. Stoga sam ve\u0107 kod prvog rastavljanja filtarsku plo\u010dicu oprao alkoholom, jednostavno iz razloga da ne bude ljepljiva kod dodira i da imam \u010diste lemne spojeve za testove. Nakon toga su svi testovi filtarske plo\u010dice prolazili, no ovo nisam povezao isklju\u010divo sa \u010di\u0161\u0107enjem plo\u010dice.<\/p>\n Plo\u010dica kasetofona je tako\u0111er povr\u0161inski malo masna, no manje nego plo\u010dica filtara. Ni\u0161ta me ne ko\u0161ta o\u010distiti i tu plo\u010dicu. Iznena\u0111uju\u0107e, nakon \u010di\u0161\u0107enja plo\u010dice kasetofona pucketanje kod reprodukcije kasete je nestalo.<\/p>\n Ako se malo bolje pogleda ku\u0107i\u0161te oko prihvata za kasetu, mogu se na donjim dijelovima uo\u010diti neke sme\u0111e mrlje, kao da je bila prolivena neka teku\u0107ina koja se ovdje sasu\u0161ila. Pretpostavljam, da je u nekom trenutku ovaj boombox zaliven teku\u0107inom (nekim pi\u0107em ili sli\u010dno). Teku\u0107ina se razlila i kasnije osu\u0161ila preko svih komponenti ispod kasetofona, a to je elektronika kasetofona, filtarska plo\u010dica i plo\u010dica izlaznih poja\u010dala. Mogu\u0107e je da su ti sasu\u0161eni ostaci stvorili neke prijelazne otpore preko lemnih spojeva tiskanih veza, \u0161to je uzrokovalo dva opisana kvara (stalno prigu\u0161eni basovi i pucketanje kod reprodukcije sa kasete).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svako je netko ve\u0107 otvarao boombox, vrlo vjerojatno kako bi o\u010distio ostatke teku\u0107ine. To je napravljeno vrlo nestru\u010dno jer je na silu pokidan plasti\u010dni nosa\u010d za jedan vijak ku\u0107i\u0161ta. Za taj vijak je potreban poseban produ\u017eeni tanki kri\u017eni odvija\u010d koji rijetko tko ima u kompletu alata. Nakon otvaranja je svakako skidan blok kasetofona jer tu nedostaje jedan vijak, a dva FFC kabla za kasetofon su izgu\u017evana do granice o\u0161te\u0107enja. No glavno je pitanje kako i \u010dime je vr\u0161eno \u010di\u0161\u0107enje.<\/p>\n Mo\u017eda je prolivena teku\u0107ina u odre\u0111enoj mjeri vodljiva te nije dobro o\u010di\u0161\u0107ena sa plo\u010dice. Me\u0111utim, \u010ditava povr\u0161ina plo\u010dice je jednako masna, a malo je vjerojatno da bi se teku\u0107ina tako jednoliko razlila po \u010ditavoj povr\u0161ini. Stoga je mo\u017eda za samo \u010di\u0161\u0107enje kori\u0161teno neko (polu)vodljivo sredstvo.<\/p>\n Kako god bilo, nadamo se da je problem ovdje bio samo u tom povr\u0161inskom sloju sasu\u0161enom preko tiskanih veza. Postoji i mala vjerojatnost da sam \u010di\u0161\u0107enjem pobolj\u0161ao neke mikroskopske hladne spojeve, no to je ve\u0107 prili\u010dno nategnuta mogu\u0107nost.<\/p>\n Sada \u0107u jo\u0161 jednom rastaviti i jo\u0161 jednom alkoholom o\u010distiti sve tri plo\u010dice, tako da se u slu\u010daju ponovnog kvara ovo mo\u017ee eliminirati kao uzrok.<\/p>\n U svojoj elektroni\u010dkoj karijeri sam popravljao ure\u0111aje sa doista razli\u010ditim plo\u010dicama, od starih i prljavih bez ikakve za\u0161tite i sa uznapredovanim tragovima korozije, preko onih puknutih sa prekinutim tiskanim vezama, do modernih vi\u0161eslojnih plo\u010dica sa razli\u010ditim lemnim maskama i za\u0161titnim lakovima. Pa ipak, nigdje nisam nai\u0161ao na slu\u010daj da bi natalo\u017eena pra\u0161ina, prljav\u0161tina, patina pa \u010dak i korozija uzrokovala ne\u017eeljene prijelazne spojeve preko tiskanih veza, osim naravno ako je plo\u010dica ba\u0161 vidno istrunula.<\/p>\n Mislim da se na primjeru ovog boomboxa radi o specifi\u010dnom slu\u010daju gdje se na plo\u010dice natalo\u017eilo neko posebno sredstvo sa elektri\u010dki vodljivim svojstvima, bilo nehoti\u010dnim prolijevanjem ili \u010di\u0161\u0107enjem neodgovaraju\u0107im sredstvima. S obzirom da je sredstvo prozirno i izgleda kao za\u0161titni lak (lot-lak), vjerojatno niti jednom elektroni\u010daru ne bi palo na pamet i\u0107i to \u010distiti prije popravka. Ne bi ni ja to radio da mi taj sloj nije bio nekako \u201epackav\u201c. Na gornjim slikama mo\u017eete vidjeti plo\u010dice sa strane tiskanih veza, koje su slikane prije \u010di\u0161\u0107enja i koje vizualno izgledaju posve normalno.<\/p>\n Do sada je uvijek bilo pravilo da ukoliko neki elektroni\u010dki ure\u0111aj ne radi, prvo provjeri napone napajanja. Sada tome treba pridodati i pravilo da se svakako provjere i tiskane veze, da slu\u010dajno nisu premazane kakvim vodljivim sredstvom \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prerano sam se poveselio!<\/strong><\/p>\n Ne\u0161to du\u017ei slu\u0161ni test ovog na\u0161eg boomboxa je pokazao da basovi rade kako treba, me\u0111utim, ono pucketanje se i dalje povremeno javlja kod reprodukcije sa kasete. To su kratke (impulsne) pucketave zvu\u010dne smetnje koje se nepravilno javljaju (nekad rje\u0111e, nekad gu\u0161\u0107e) tijekom reprodukcije. Zvu\u010de ba\u0161 kao pucketanje sa lo\u0161ih gramofonskih plo\u010da ili kao zvuk kada presko\u010di elektri\u010dna iskra.<\/p>\n Praksa je do sada pokazala da uzrok ovome mo\u017ee biti prakti\u010dno sve: od samih elektroni\u010dkih komponenti poja\u010dala, preko mikroskopskih hladnih lemova na tiskanoj plo\u010dici do lo\u0161ih kontakata (konektori, kablovi), istro\u0161enih ili zaprljanih mikroprekida\u010da na mehanizmu kasetofona do lo\u0161e ili poluispravne magnetske glave. Svakako da uzrok mo\u017ee biti i sva\u0161ta drugo te se ovdje mora sustavno provjeravati svaka komponenta kasetofona da se prona\u0111e kvar.<\/p>\n Uvijek mi je najlak\u0161e provjeriti elektroniku, a nakon toga petljati po mehanizmima, sklopkama i sli\u010dno.<\/p>\n Kasetofonsko poja\u010dalo se bazira na namjenskom integriranom krugu AN7317 (stereo pretpoja\u010dalo za kasetofone). Koristi se jo\u0161 jedan namjenski \u010dip BA3126N \u0161to je elektroni\u010dka sklopka za prebacivanje kombiniranih magnetskih glava za snimanje ili reprodukciju. Naravno, MCU i ovdje upravlja svim segmentima kasetofona te je nemogu\u0107e zasebno provjeriti sve digitalne upravlja\u010dke krugove (posmi\u010dni registar BU4094 i vi\u0161e tranzistorskih sklopki). Tako\u0111er, trebalo bi puno vremena i petljanja po plo\u010dici da se simuliraju svi upravlja\u010dki signali na poja\u010dalu za funkciju PLAY. Stoga sam poja\u010dalo prvo testirao u normalnom pogonu kasetofona s time \u0161to je umjesto magnetske glave spojen testni signal, a na audio izlaz mjerni osciloskop.<\/p>\n Test je pokazao da se i dalje pojavljuju te VF impulsne smetnje. Snimao sam signal izravno na ulazu i izlazu iz AN7317, smetnje su svugdje prisutne. Kao da ne\u0161to inducira ovu VF impulsnu smetnju na ulaz osjetljivog pretpoja\u010dala. Za sada samo mo\u017eemo zaklju\u010diti da magnetske glave nisu uzrok istih jer su bile isklju\u010dene iz testa.<\/p>\n Sada moramo polako provjeravati ostale elemente kasetofona, naravno, idemo od onih kojima je lak\u0161e pristupiti. Tako prvo provjeravamo plo\u010dicu na kojoj se nalaze (mikro)sklopke mehanizma kasetofona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Jasno je da je rastavljanje i \u010di\u0161\u0107enje ovih sklopki vi\u0161e \u201eurarski\u201c nego elektroni\u010darski posao, s tom razlikom \u0161to su satovi jo\u0161 i predvi\u0111eni za rastavljanje, a ove sklopke ba\u0161 i ne. To se posebno odnosi na sklopku SW6 koja se nikako ne mo\u017ee rastaviti, a upravo ona je aktivna za PLAY funkciju. Na plo\u010dici je osim sklopki i jedan opto-par te solenoid za upravljanje mehanizmom. Ovdje mi je jednostavnije premostiti sklopke koje moraju biti uklju\u010dene kod PLAY funkcije, pa ako smetnje time nestanu, onda mo\u017eemo i\u0107i dalje u rastavljanje i \u010di\u0161\u0107enje sklopki. Nakon \u0161to smo sklopke premostili (spojili lemom kontakte na plo\u010dici) problem i dalje nije rije\u0161en. \u010cini se da sklopke rade dobro.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad smo kod FFC kablova, onda treba spomenuti i folijski kabao koji vodi signal sa magnetske glave na integrirano pretpoja\u010dalo AN7317. S obzirom da se za spajanje magnetskih glava koriste vodovi tiskani na foliju, a ne kako je uobi\u010dajeno oklopljeni koaksijalni kabao, onda je ovaj dio posebno osjetljiv na vanjske elektromagnetske smetnje. Dovoljno je pribli\u017eiti prst na 1 cm do kabla i odmah se \u010duje poja\u010dano brujanje iz poja\u010dala. Folijski kabao je ovdje prakti\u010dan zbog svoje fleksibilnosti, no takav neoklopljen i relativno duga\u010dak kabao djeluje kao odli\u010dna antena za hvatanje vanjskih elektromagnetskih smetnji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kako bi se koliko-toliko za\u0161titio folijski kabao od vanjskih elektromagnetskih smetnji ispred njega je postavljen \u0161tit od bakrene folije. Ova bakrena folija pru\u017ea samo djelomi\u010dnu za\u0161titu na mjestu gdje su magnetske glave najbli\u017ee ku\u0107i\u0161tu i gdje bi ruka i drugi predmeti polo\u017eeni na taj dio ku\u0107i\u0161ta mogli izazvati neke EM indukcije. Me\u0111utim, ta folija nimalo ne \u0161titi od smetnji koje bi mogle stvarati bilo koje komponente kasetofona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pogonski elektromotor<\/strong><\/p>\n Jedino \u0161to je jo\u0161 preostalo za provjeriti to je pogonski elektromotor. Bez elektromotora ne radi ni\u0161ta na kasetofonu (MCU sve isklju\u010duje) tako da ne mo\u017eemo jednostavno odspojiti motor pa oslu\u0161kivati poja\u010dalo. Elektromotor je ina\u010de osim za pogon trake, tako\u0111er zadu\u017een za podizanje, spu\u0161tanje i okretanje auto-reverse postolja sa magnetskim glavama.<\/p>\n Nije lako prevarili MCU tako da misli kako je kasetofon u normalnom pogonu. Servisna dokumentacija daje samo elektroni\u010dku i osnovnu monta\u017enu shemu kasetofona. Mo\u017ee se vidjeti da je u blok motora ugra\u0111en elektroni\u010dki regulator brzine i da MCU uklju\u010duje motor preko tranzistorske sklopke. Me\u0111utim, iz svega se ne vidi koja je to\u010dno funkcija opti\u010dke sklopke (opto-par), a ona je svakako glavni senzor za MCU glede polo\u017eaja mehanizma kasetofona. Nekako sam na\u0161ao kombinaciju opti\u010dkih i mehani\u010dkih sklopki gdje MCU uklju\u010duje poja\u010dalo u PLAY modu i sada se \u010dini da smetnji nema kada elektromotor nije u pogonu.<\/p>\n Za kasetofone ovog tipa se obi\u010dno koriste mali kolektorski istosmjerni elektromotori. Vrlo te\u0161ko mi je prihvatiti da bi ovakve smetnje moglo stvarati iskrenje kolektora ili \u010detkica elektromotora. Naime, takvi elektromotori tro\u0161e vrlo male struje (nekoliko desetaka mA) tako da tu ne mo\u017ee nastati neko ja\u010de iskrenje. Osim toga, elektromotor je dvostruko elektromagnetski oklopljen, samim metalnim ku\u0107i\u0161tem zatvorenim sa svih strana i dodatnim prstenom od posebnog fero-lima koji kratko spaja bilo kakve EM indukcije iz motora. \u010cak i da postoji neko malo iskrenje, slabo EM zra\u010denje koje bi eventualno pri tome nastalo ne mo\u017ee iza\u0107i iz metalnog ku\u0107i\u0161ta. U kona\u010dnici, sve da i probija neka EM energija od iskrenja, onda bi smetnje bile stalne i intenzivne, a ne svakih nekoliko sekundi pokoji kratki \u201ekvrc\u201c. U svojoj praksi jo\u0161 nisam nai\u0161ao na slu\u010daj da bi elektromotor generirao impulsne elektromagnetske smetnje na poja\u010dalo kasetofona.<\/p>\n Svejedno, da bi provjerio i tu mogu\u0107nost, analizatorom spektra i osciloskopom (oba vrlo velike osjetljivosti) preko EM sonde snimio sam eventualno EM zra\u010denje iz elektromotora u radu. O\u010dekivano, EM zra\u010denje iz elektromotora je prakti\u010dno zanemarivo, nisam uspio uhvatiti nikakve EM pikove iz njega koji bi se mogli povezati sa pucketanjima. Snimio sam i \u0161um koji elektromotor unosi u vodove napajanja, no i on je prakti\u010dki zanemariv.<\/p>\n Nije mi preostala niti jedna druga mogu\u0107nost, nego poku\u0161ati rastaviti elektromotor i vidjeti u kakvom stanju je regulator brzine vrtnje kao i dijelovi samog motora. Odmah \u0107u re\u0107i da ovi elektromotori nisu predvi\u0111eni za rastavljanje. Kod tvorni\u010dke monta\u017ee, poklopac ku\u0107i\u0161ta je pod pritiskom utisnut u tijelo ku\u0107i\u0161ta i time je napravljen trajan nerazdvojiv spoj.<\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to se vidi elektromotor ima oznaku MA1 5U2LWA (MSI-5U2LWA) i JVC ga je koristio u nekoliko svojih kasetofona. Danas se takav elektromotor ne mo\u017ee nigdje vi\u0161e nabaviti, a ako ga netko i prodaje to su onda cijene ve\u0107e od vrijednosti cijelog boomboxa.<\/p>\n Naravno, kao svaki prakti\u010dni elektroni\u010dar, tako sam i ja kroz godine sakupio odre\u0111enu zalihu malih istosmjernih elektromotora.<\/p>\n <\/p>\n Na slici je hrpa malih istosmjernih elektromotora, a naravno da imam jo\u0161 jednu takvu hrpu kora\u010dnih motora, te jo\u0161 jednu hrpu izmjeni\u010dnih motora. Svemu tome usprkos, \u0161anse da se prona\u0111e elektromotor koji bi odgovarao za ovaj na\u0161 kasetofon vrlo su male, a iste padaju na nulu ako taj elektromotor jo\u0161 mora biti i posve o\u010duvan, odnosno pouzdan za rad.<\/p>\n <\/p>\n Rastavljanje nerastavljivog<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kada se odleme kontakti samog elektromotora, mo\u017ee se skinuti plo\u010dica regulatora. Regulator brzine vrtnje se bazira na namjenskom integriranom krugu AN6605. Ovdje je specifi\u010dno \u0161to se potenciometar za regulaciju ne nalazi na samoj plo\u010dici, kako je uobi\u010dajeno, nego je izdvojen na glavnu plo\u010dicu kasetofona. To je napravljeno zato jer donja strana elektromotora, koja ima otvor za takav potenciometar, u na\u0161em slu\u010daju nije fizi\u010dki dostupna kad je kasetofon montiran na svoje mjesto.<\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to smo zatekli i na ovoj plo\u010dici, to je opet ona famozna mast razlivena po strani komponenti. Ovo definitivno nije pasta za lemljenje (flux) jer tvorni\u010dki to ovako ne bi ostalo, pogotovo ne na strani komponenti. To je moralo ne\u0161to izvana prodrijeti u motor preko otvora za kontakte. Ne znam da li ovo uzrok pucketanja ali svakako to sada moram o\u010distiti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Blok shema boomboxa serije JVC RV-NB10 iz tvorni\u010dke servisne dokumentacije.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ve\u0107ina prostora unutar ku\u0107i\u0161ta je rezervirana za zvu\u010dnike (zvu\u010dne kutije) dok je \u010ditava elektronika “nagurana”\u00a0 u sredi\u0161nji dio.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Primjer “nasjedaju\u0107ih” konektora na donjem rubu plo\u010de sa vanjskim kontrolama. Kontrolna plo\u010da se sa glavnom MCU plo\u010dom, koja je u drugoj polovici ku\u0107i\u0161ta, spoji tek kada se potpuno sastave dvije polovice ku\u0107i\u0161ta.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Pinch roller sa Capstanom te na rotiraju\u0107oj platformi (auto-reverse) glava za reprodukciju\/snimanje i glava za brisanje. Vide se uobi\u010dajeni tragovi tro\u0161enja, prljav\u0161tine i korozije na svim dijelovima kroz koje prolazi traka. Kad smo ve\u0107 morali skinuti ovaj blok, onda \u0107emo o\u010distiti magnetske glave i elemente vo\u0111enja trake.\u00a0 \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>\u0160irokopojasni zvu\u010dnik 10 W \/ 4 \u03a9 promjera 8 cm.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Subwoofer zvu\u010dnik 20 W \/ 4 \u03a9 promjera 16 cm.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a>Plo\u010dica sa audio filtrima spojena preko nasjedaju\u0107eg konektora sa plo\u010dicom izlaznih poja\u010dala.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Amplitudno-frekvencijska karakteristika aktivnog subwoofer filtra na boomboxu RV-NB10W (lijevo) i RV-NB1 (desno).<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>FFC kablovi za kasetofon su prili\u010dno izgu\u017evani, no elektri\u010dki su jo\u0161 uvijek ispravni. Ovo je posljedica nepa\u017eljivog rastavljanja i sastavljanja kasetofona od nestru\u010dnih osoba.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Neoklopljeni vodovi za spajanje magnetskih glava na pretpoja\u010dalo kasetofona.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>\u0160tit od bakrene folije za neoklopljene vodove magnetskih glava.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>EM prsten se lako skida, a onda sam pa\u017eljivim \u0161irenjem tijela elektromotora uspio skinuti i poklopac. Vidi se strana tiskanih veza regulatora brzine elektromotora.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n