{"id":22623,"date":"2025-06-27T18:23:51","date_gmt":"2025-06-27T17:23:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=22623"},"modified":"2025-06-27T18:23:51","modified_gmt":"2025-06-27T17:23:51","slug":"harvard-battallion-h-89","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2025\/06\/27\/harvard-battallion-h-89\/","title":{"rendered":"AM\/FM radio prijemnik Harvard Battallion H-89"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen AM\/FM radio prijemnik naziva Harvard Battallion H-89, kineski proizvod (Hong Kong) iz 1970-tih godina, uvezen preko engleskog distributera potro\u0161a\u010dke elektronike Harris Overseas Ltd. (kasnije Harvard International Ltd.).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Radio prijemnik Harvard Battallion H-89 pokriva standardni komercijalni UKV FM radio opseg (88-108 MHz) i srednjevalni AM radio opseg (540 – 1700 kHz). Mo\u017ee se napajati preko baterije (9 V) ili izravno preko mre\u017enog napona. Dolazi u dosta velikom ku\u0107i\u0161tu (185x125x75 mm) tako da je ovo primarno prenosivi stacionaran ure\u0111aj. Vanjski izgled naginje na vojni dizajn, dodana je i obloga od umjetne ko\u017ee, no ovo je generalno gledano prijemnik kvalitetom na razini najjeftinijih d\u017eepnih ure\u0111aja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Vidi se da je ku\u0107i\u0161te uglavnom prazno, a elektroni\u010dka plo\u010dica prijemnika sadr\u017ei minimalan broj komponenti potrebnih za koliko-toliko funkcionalan AM\/FM prijemnik. Izbrojali smo ukupno devet tranzistora i sedam podesivih transformatora (zavojnica, VF lon\u010di\u0107a) za oscilatore i MF filtre. Dva tranzistora su 2SC1417 i oni vjerojatno \u010dine UKV tuner (RF poja\u010dalo i samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d). Tri tranzistora su 2SC1390 i od njih je jedan saoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d za AM opseg, a druga dva su zajedni\u010dka MF poja\u010dala za AM i FM. Preostala \u010detiri tranzistora su NF i oni rade kao audio poja\u010dalo (push-pull izvedba sa transformatorima).<\/p>\n

Elektroni\u010dku shemu za ovaj radio prijemnik nisam na\u0161ao, a samo po rasporedu elemenata je te\u0161ko sa sigurno\u0161\u0107u razlu\u010diti kako je konfiguriran VF dio sa 5 tranzistora, odnosno kako se koriste zajedni\u010dki tranzistori za AM i FM. Uobi\u010dajeno je da tranzistor koji za AM radi kao oscilator, kod FM-a radi kao prvo MF poja\u010dalo. Tako\u0111er, dva tranzistora za MF poja\u010danje su obi\u010dno zajedni\u010dka za AM i FM tako da FM ima tri stupnja MF poja\u010danja, a AM ima dva stupnja MF poja\u010danja.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u010dini se da je ovdje napravljena dodatna redukcija komponenti jer imamo samo sedam VF lon\u010di\u0107a. Od toga dva moraju biti u krugu lokalnih oscilatora AM i FM tunera (crveni i naran\u010dasti) te najmanje jedan u krugu FM ratio-detektora (rozi). Time ostaje 4 lon\u010di\u0107a za AM\/FM MF transformatore \u0161to je premalo za navedenu konfiguraciju. Stoga je za pretpostaviti da ovdje imamo samo dva stupnja MF poja\u010danja za FM i jedan stupanj MF poja\u010danja za AM. Zbog manjka MF transformatora mogu\u0107e da se u nekom dijelu koristi aperiodski stupanj MF poja\u010danja (dva tranzistora u RC vezi bez MF transformatora) ili manje vjerojatno, da se jedan tranzistor koristi za AM demodulaciju umjesto diode.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Test je pokazao da prijemnik ima karakteristi\u010dan \u0161um, no on je vrlo slab i ne mo\u017ee se uhvatiti niti jedna postaja. Ovdje problem mogu biti tranzistori i kondenzatori koji su kroz vrijeme izgubili svoja elektri\u010dna svojstva (poja\u010danje, kapacitet), lo\u0161i kontakti AM\/FM sklopke i potenciometra za glasno\u0107u, razde\u0161enost titrajnih krugova i op\u0107enito kvar na bilo kojoj komponenti. Kako god bilo, ovo je prili\u010dno reducirana i jeftina izvedba AM\/FM prijemnika sa svega devet tranzistora koji ni kad je bio nov nije imamo ba\u0161 dobre specifikacije, te se ne\u0107emo baviti njegovim popravkom. To je tipi\u010dan dizajn jeftinog d\u017eepnog prijemnika iz 1970-tih godina i najbolje ga je ostaviti u originalu kao pokazni primjerak tehnologije toga doba.<\/p>\n

Kod opisa malih d\u017eepnih tranzistorskih prijemnika mogli smo vidjeti razne trikove kojima su proizvo\u0111a\u010di poku\u0161avali napraviti prijemnik s jedne strane \u0161to privla\u010dnijeg dizajna, a s druge strane sa \u0161to manje komponenti i \u0161to manje skupih dijelova tako da se zapravo zadr\u017ei samo neka osnovna funkcionalnost radio prijema i reprodukcije zvuka. Ti trikovi su do sredine 1970-tih godina uglavnom bili usmjereni na broj tranzistora jer su kupci jo\u0161 kod cijevnih ure\u0111aja nau\u010dili da ve\u0107i broj cijevi zna\u010di i bolji radio prijem.<\/p>\n

Stoga se nastavilo podr\u017eavati razmi\u0161ljanje da i ve\u0107i broj tranzistora zna\u010di bolji radio prijemnik, \u0161to je dovelo do svojevrsnog \u201erata tranzistora\u201c. Na ku\u0107i\u0161tima je \u010desto vrlo vidljivo znao biti istaknut broj ugra\u0111enih tranzistora, tako da bi primjerice ure\u0111aj sa 7 tranzistora svakako bio manje po\u017eeljan od onog sa 9 ili 11 tranzistora. No, tu le\u017ee mnoge zamke.<\/p>\n

Tranzistori su mogli biti vrlo razli\u010dito raspore\u0111eni na VF i NF komponente, a to je zna\u010dilo i razlike u osjetljivosti i selektivnosti prijema s jedne strane, naspram maksimalne ja\u010dine zvuka iz zvu\u010dnika s druge strane. Naravno, kvaliteta prijemnika se ne ogleda samo u broju i tipu ugra\u0111enih tranzistora ve\u0107 veliku ulogu igra i broj i kvaliteta pasivnih komponenti te dioda, a posebice kvaliteta izvedbe LC titrajnih krugova. Bolji prijemnik \u0107e uvijek imati slo\u017eeniju elektroni\u010dku shemu sa kvalitetnijim komponentama i boljom izvedbom i monta\u017eom istih.<\/p>\n

Kad su tranzistori postali jeftini gotovo kao i pasivne komponente, oti\u0161lo se u drugu krajnost. Po\u010deli su se ugra\u0111ivati tranzistori koji u ure\u0111aju nisu radili apsolutno ni\u0161ta. Va\u017eno je samo bilo da se na prednjoj plo\u010di prijemnika istakne da je ugra\u0111eno 20 ili 30 tranzistora, \u0161to je bila istina, no polovica tih tranzistora zapravo nije bila spojena nigdje. Marketin\u0161ki gledano, svatko \u0107e prije kupiti prijemnik sa 20 tranzistora, nego po sli\u010dnoj cijeni neki sa \u201esamo\u201c 11 tranzistora, iako je ovaj drugi mo\u017eda \u010dak i kvalitetniji.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de na\u0161eg prijemnika Harvard Battallion H-89, kod njega nije istaknut broj tranzistora, te op\u0107enito dizajn ku\u0107i\u0161ta vi\u0161e naginje kraju 1970-tih i po\u010detku 1980-tih godina kada se ta praksa ve\u0107 uglavnom napustila. Me\u0111utim, elektroni\u010dka plo\u010dica svakako pripada 1970-tim godinama, odnosno ovakve su plo\u010dice karakteristi\u010dne ve\u0107 za po\u010detak 1970-tih godina. Vjerojatno su Kinezi ovdje iskoristili neke zastarjele ili neprodane plo\u010dice d\u017eepnih radio prijemnika za novi proizvod modernijeg vanjskog dizajna. Ovakve recikla\u017ee nisu neuobi\u010dajene za Kineze, recikliraju se \u010dak i neke pojedina\u010dne komponente sa plo\u010dica u otpisu, a sve to naravno poma\u017ee postizanju prodajnih cijena prakti\u010dno bez konkurencije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen AM\/FM radio prijemnik naziva Harvard Battallion H-89, kineski proizvod (Hong Kong) iz 1970-tih godina, uvezen preko engleskog distributera potro\u0161a\u010dke elektronike Harris Overseas Ltd. (kasnije Harvard International Ltd.).     Radio prijemnik Harvard Battallion H-89 pokriva standardni komercijalni UKV FM radio opseg (88-108 MHz) i srednjevalni AM radio opseg (540 – 1700 kHz). […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22624,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":{"0":"post-22623","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-radio","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/harvard_battallion_h89_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22623"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22631,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22623\/revisions\/22631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}