![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/cd_dvd_rw_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n CD-ROM pogoni za ku\u0107na ra\u010dunala pojavili su se krajem 1980-tih godina, no masovna proizvodnja po\u010dinje od 1990. godine. Tada se pojavljuju prva \u201emultimedijalna\u201c stolna ra\u010dunala koja su dolazila sa CD-ROM pogonom, a 1994. godine izlazi i prvo prijenosno ra\u010dunalo sa ugra\u0111enim CD-ROM pogonom za standardne CD-ove promjera 12 cm (IBM ThinkPad 755CD).<\/p>\n Razvoj CD pogona uklju\u010divao je sve ve\u0107e pove\u0107anje maksimalne brzine \u010ditanja podataka sa CD-a, od po\u010detnih 2x pa sve do 56x \u0161to je prepoznato kao fizi\u010dki maksimum (11200 o\/min) koji mo\u017ee podnijeti kako CD pogon tako i sam CD. U praksi su najbr\u017ei pogoni \u0161iroke potro\u0161nje dolazili sa deklariranim brzinama 48x ili 52x. Ovo su naravno maksimalne kutne brzine koje se posti\u017eu samo kod \u010ditanja podataka sa CD-ROM medija i to samo na najudaljenijem rubu diska (koji se najbr\u017ee vrti ispod opti\u010dke glave). Maksimalne brzine \u010ditanja sa DVD-ROM medija su obi\u010dno do 16x (najve\u0107i dozvoljeni maksimum je 18x). \u0160to se ti\u010de brzine pisanja, one su kod novijih \u201epr\u017eilica\u201c pribli\u017eno jednake kao i brzine \u010ditanja, no to opet vrijedi samo za standardne jednokratne i jednoslojne CD\/DVD medije, dok za druge vrste medija brzine \u010ditanja i pisanja zna\u010dajno padaju.<\/p>\n Kombinirani CD\/DVD pogoni i CD\/DVD snima\u010di za ku\u0107na ra\u010dunala ulaze u masovnu upotrebu od 2000. godine. Za po\u010detak \u0107emo napraviti pregled na\u0161ih opti\u010dkih pogona s obzirom na datum proizvodnje i podr\u017eane tehnologije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dva najstarija modela CD-ROM pogona (brzine 2x) datiraju iz srpnja 1993. godine i travnja 1994. godine. Posebno pak je specifi\u010dan model DC544C tvrtke Alps Electric (danas Alps Alpine) koji prihva\u0107a 4 CD-a i radi kao CD Changer. Ove modele \u0107emo sa\u010duvati u kolekciji kao neke primjerke najranijih opti\u010dkih pogona za ku\u0107na ra\u010dunala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n CD-R Matsushita-Kotobuki CR-562-B, brzina 2x, iz srpnja 1993. godine<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n CD-R Mitsumi CRMC-FX001D, brzina 2x, iz travnja 1994. godine<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n CD-R Changer Alps Electric DC544C, brzina 8x, iz lipnja 1996. godine<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za usporedbu, pogledati \u0107emo i jedan noviji opti\u010dki ure\u0111aj:<\/p>\n CD-RW\/DVD-RW Hitachi-LG GSA-4166B, brzina 40x (32x 16x 8x) iz prosinca 2005. godine<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mo\u017ee se primijetiti kako je kod novijih ure\u0111aja veli\u010dina tiskane plo\u010dice zna\u010dajno reducirana jer se koriste isklju\u010divo visoko integrirani namjenski \u010dipovi za opti\u010dke pogone.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na Wikipediji je detaljno obja\u0161njen svaki segment rada opti\u010dkih pogona pa ovdje ne\u0107u ponavljati te tekstove. Ukratko, svaki CD\/DVD opti\u010dki pogon sadr\u017ei tri elektromotora: jedan je za pokretanje mehanizma otvaranja\/zatvaranja ladice te prihvata diska, drugi elektromotor je za pomicanje opti\u010dke glave popre\u010dno po povr\u0161ini (po radijusu) diska i tre\u0107i je za rotiranje diska.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo su jednostavni kolektorski DC motori koji preko mehanizma sastavljenog od kombinacije zup\u010danika, remenica ili tarnog prijenosa otvaraju ili zatvaraju ladicu opti\u010dkog diska te istovremeno otpu\u0161taju ili ste\u017eu prihvat diska. Prihvat diska se vr\u0161i pritiskom istog izme\u0111u dva vretena, jednog s gornje i drugog s donje strane, odnosno podizanjem diska s donjeg na gornje vreteno. Gornje vreteno ima mali magnet i labavo je pri\u010dvr\u0161\u0107eno tako da bolje sjedne kog primicanja donjeg metalnog vretena.<\/p>\n \u010citav ovaj mehanizam ladice i prihvata diska ima 5-10 plasti\u010dnih elemenata. Va\u017eno je osigurati odre\u0111enu fleksibilnost ovog mehanizma. Mo\u017ee se dogoditi da ladica kod izbacivanja zapne za neki vanjski predmet. Elektroni\u010dki sustav to mora prepoznati te ladicu zatvoriti, umjesto da ju forsira izbaciti do kraja \u0161to mo\u017ee o\u0161tetiti mehanizam. Isto tako, elektroni\u010dki sustav mora prepoznati ako se jednom otvorena ladica gura na zatvaranje, te automatski pokrenuti daljnje elektri\u010dno zatvaranje. Ukoliko do\u0111e do nekog kvara mehanizma, obi\u010dno je omogu\u0107eno mehani\u010dko otvaranje ladice, guranjem neke tanke igle (spajalice) kroz rupicu na prednjoj strani (maski) pogona. Na nekim starijim pogonima nisam uo\u010dio ovu rupicu. Guranjem igle se samo oslobodi prihvat diska i malo otvori ladica, tek toliko da se mo\u017ee uhvatiti i dalje izvu\u0107i prstima.<\/p>\n Za ovu automatiku na CD pogonima se obi\u010dno koriste mikro-sklopke ili opti\u010dki prekida\u010di, no svakako postoji i neki elektroni\u010dki sustav prepoznavanja preoptere\u0107enja mehanizma, bilo mjerenjem struje elektromotora ili nekom drugom kontrolnom automatikom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod starijih modela ovi elektromotori su obi\u010dni kolektorski DC motori kakvi se koriste i za pogon ladice. Kod novijih modela ugra\u0111eni su dvofazni kora\u010dni motori, no neki modeli imaju i vi\u0161efazne kora\u010dne motore. Opti\u010dka glava se pomi\u010de (klizi) po nekom sistemu \u0161ipki (sanjki) pogonjena preko sistema zup\u010danika ili kod novijih modela preko osovine sa spiralnim \u017eljebovima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za rotaciju diska se obi\u010dno koriste vi\u0161efazni kora\u010dni motori, no kod jednog starijeg modela smo zatekli obi\u010dni DC motor. Brzina rotacije diska nije kriti\u010dna i ona se mo\u017ee mijenjati tijekom \u010ditanja odre\u0111enih sektora diska.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Opti\u010dke glave<\/strong><\/p>\n Opti\u010dke glave sadr\u017ee najmanje jednu lasersku diodu i jednu ili vi\u0161e fotodioda. Neke glave sadr\u017ee i istovremeno koriste nekoliko laserskih zraka za \u010ditanje diskova i pisanje na njih \u010dime se posti\u017eu ve\u0107e brzine nego \u0161to bi to bilo mogu\u0107e s jednom laserskom zrakom. Fotodiode osim za detekciju odbijene laserske zrake kod \u010ditanja tako\u0111er mogu biti ugra\u0111ene i za detekciju ja\u010dine laserske zrake i njenog fokusa kako bi automatika pogona mogla regulirati ta dva elementa. Le\u0107a za fokusiranje nije fiksno namje\u0161tena nego je pokretna na svojevrsnom elektromagnetskom ovjesu (sustav permanentnih magneta i zavojnica). Preko tog elektromagnetskog ovjesa i detektorskih fotodioda automatika vr\u0161i potrebna fokusiranja laserske zrake za razli\u010dite re\u017eime rada. Unutar laserske glave je sustav optike koji mo\u017ee sadr\u017eavati vi\u0161e fokusnih le\u0107a te zrcala, poluprozirna zrcala, prizme i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je elektronika opti\u010dkih pogona iz 2006. godine. Mo\u017ee se primijetiti kako je na modelima iz 1990-tih godina tiskana plo\u010dica bila veli\u010dine kao i samo ku\u0107i\u0161te pogona, te je sadr\u017eavala nekoliko desetaka raznih \u010dipova. To su bili samo obi\u010dni CD \u010dita\u010di, no desetak godina kasnije, kombinirani CD\/DVD \u010dita\u010di i snima\u010di imaju plo\u010dice veli\u010dine samo tre\u0107ine tih dimenzija i svega 4 ili 5 namjenskih \u010dipova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za\u0161to sam sve ove godine \u010duvao sve ove o\u010dito islu\u017eene opti\u010dke pogone? Pa, vjerojatno iz nekih sentimentalnih razloga. Opti\u010dki pogon je svojevremeno bio osnovno multimedijalno sredstvo i sve \u0161to je bilo zanimljivo za ku\u0107no ra\u010dunalo (filmovi, muzika, igre, slike, operativni sustavi, elektroni\u010dke knjige, razni pdf-ovi, programi, drajveri i softver op\u0107enito, kopije i razmjene osobnih podataka…) dolazilo je i \u010duvalo se na CD-u ili DVD-u jer su HDD-ovi i vanjske memorije jo\u0161 uvijek bile preskupe za \u010duvanje velike koli\u010dine podataka. Bilo je sasvim normalno uz ra\u010dunalo imati nekoliko stotina snimljenih CD\/DVD-ova sa raznim multimedijalnim i softverskim sadr\u017eajima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tko je imao CD\/DVD snima\u010d, popularno \u201epr\u017eilicu\u201c, sasvim sigurno je bila konstantno u pogonu. Stoga su se opti\u010dki ure\u0111aji nerijetko kvarili. Naj\u010de\u0161\u0107i problem je bio ulazak (talo\u017eenje) pra\u0161ine na opti\u010dki sistem (le\u0107e, zrcala, prizme) unutar laserske glave. Naime, opti\u010dki pogoni su smje\u0161teni unutar pra\u0161njavih PC ku\u0107i\u0161ta gdje ventilatori stalno kovitlaju pra\u0161inu, ladica opti\u010dkog pogona se za svaki disk mora otvoriti \u0161to otvara put izravnom ulasku pra\u0161ine na opti\u010dki sistem, pra\u0161ina mo\u017ee zaostati i na samom disku, a brza rotacija diska iznad opti\u010dke glave raspr\u0161uje tu pra\u0161inu posuda po optici. S vremenom bi natalo\u017eena pra\u0161ina prigu\u0161ila i raspr\u0161ila (defokusirala) lasersku zraku i pogon bi sve te\u017ee \u010ditao medije.<\/p>\n Postojali su CD-ovi sa malim \u010detkicama koji bi trebali o\u010distiti pra\u0161inu sa povr\u0161ine le\u0107e. Me\u0111utim, pra\u0161ina naj\u010de\u0161\u0107e nije bila samo na povr\u0161ini le\u0107e, nego i posvuda u unutra\u0161njosti opti\u010dkog sistema. Tu je onda trebalo rastaviti ku\u0107i\u0161te pogona i poku\u0161ati kompresorom ispuhati opti\u010dki sistem.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Drugi na\u010din je bio malo poja\u010dati struju kroz lasersku diodu kako bi ja\u010da laserska zraka \u201eprobila\u201c film natalo\u017eene pra\u0161ine. Gotovo svaka opti\u010dka glava je imala mali potenciometar serijski spojen u krug napajanja laserske diode za pode\u0161avanje te struje. Ovi zahvati su mogli rezultirati nekim pobolj\u0161anjima u oko 50% slu\u010dajeva, no pogon svakako nije vi\u0161e \u010ditao jednako dobro kao prije i problem bi se prije ili kasnije opet vratio. Rastavljanje opti\u010dke glave u svrhu detaljnog \u010di\u0161\u0107enja ne dolazi u obzir jer se tu radi o precizno tvorni\u010dki namje\u0161tenoj (mikro)optici. Gomila opti\u010dkih pogona je zavr\u0161ila u sme\u0107u zbog te pra\u0161ine iako je elektri\u010dki sve bilo ispravno.<\/p>\n Evo nekoliko slika opti\u010dkih glava, a vi poku\u0161ajte prona\u0107i trimer-potenciometre za pode\u0161avanje (ograni\u010denje) struje kroz laserske diode. Potenciometri su dimenzijama ve\u0107inom manji od monta\u017enih vijaka u blizini. Sve je toliko sitno da je te\u0161ko pratiti tiskane veze (negdje se i ne vide) te je trebalo pogoditi na koju stranu se struja poja\u010dava, a na koju smanjuje.\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad ve\u0107 recikliramo stare opti\u010dke pogone, izvukli smo i dva vanjska (eksterna) pogona. Prvi je CD-RW\/DVD-RW pogon oznake PD01S zami\u0161ljen kako dodatak nekim modelima Dell Latitude prijenosnih ra\u010dunala te ima poseban priklju\u010dak za spajanje na iste.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za kraj imamo jedan eksterni CD-RW pogon Lite-On LXR-40243A iz kolovoza 2003. godine. Ima USB i ATAPI su\u010delje. Dobio sam ga prije dvadesetak godina novog u nekoj razmjeni i zapravo je ve\u0107 tada bio zastarjeli jer smo svi ve\u0107 imali DVD pr\u017eilice. Uzeo sam ga za neku rezervu, no nikad mi nije zatrebao i nikad nije u\u010ditao niti snimio ni jedan CD. S obzirom da je u originalnoj ambala\u017ei i posve nekori\u0161ten ostavit \u0107u ga iz sentimentalnih razloga da jo\u0161 dvadesetak godina skuplja pra\u0161inu \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n<\/a>Svi ovi pogoni imaju paralelno ATA\/IDE su\u010delje, noviji modeli su pre\u0161li na serijsko ATA su\u010delje (SATA), a vanjski pogoni su se proizvodili za prakti\u010dno sva ra\u010dunalna podatkovna su\u010delja: paralelni port, USB, SCSI, FireWire.<\/span><\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Elektromotori za pokretanje mehanizma otvaranja\/zatvaranja ladice te prihvata diska.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektromotori za pomicanje opti\u010dke glave po radijusu diska.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Vi\u0161efazni kora\u010dni elektromotor za pokretanje opti\u010dke glave.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elektromotori za rotiranje opti\u010dkog medija (diska).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Obi\u010dni DC kolektorski elektromotor za rotaciju diska zatekli smo samo u CD-R pogonu NSA NSCD-2X-P1 iz svibnja 1995. godine.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>\u0160ipke (vodilice, sanjke) i osovine sa spiralnim \u017eljebovima za vo\u0111enje opti\u010dke glave po radijusu diska. Nakon recikliranja ostane i hrpica vijaka, opruga, raznih podlo\u017eaka…<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>\u010citav pogon diska le\u017ei na jednom ili vi\u0161e amortizacijskih ovjesa. Amortizeri su fine silikonske gumice. Time se ubla\u017euju vibracije koje proizvodi sam interni pogon ali i mogu\u0107e vanjske vibracije opti\u010dkog pogona. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Zup\u010danici, gumeni i tarni prijenosi, plasti\u010dna vretena za gornji prihvat diska… Od ovih elemenata ne o\u010dekujem neku iskoristivost u budu\u0107nosti, no ve\u0107 imam kutiju sa takvim dijelovima pa \u0107u pridodati i ove. Vrijedi pravilo, da kada vam jednom i zatreba za ne\u0161to kakav mali zup\u010danik, obi\u010dno od stotine njih niti jedan ne odgovara potrebama. Pogonske gumice su kod desetlje\u0107a starih ure\u0111aja obi\u010dno puknute, razvu\u010dene, stvrdnute, omek\u0161ane ili na neki drugi na\u010din nefunkcionalne.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Ove FFC kablove uvijek sa\u010duvam ako zatrebaju za kakav popravak neke druge elektronike. Naravno, \u010desto se dogodi da niti jedan od stotine tih sakupljenih kablova na kraju ne odgovara onom kojeg treba zamijeniti.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektronika opti\u010dkih pogona je posve nezanimljiva za prou\u010davanje jer se gotovo isklju\u010divo sastoji od namjenskih visoko-integriranih \u010dipova. Sve ovo ide izravno u recikla\u017eno dvori\u0161te.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Moja kolekcija od oko 1400 CD\/DVD medija izva\u0111ena iz raznih omota, kutija i torbica te uredno poslo\u017eena za slikanje. Samo omoti zauzimaju prostor od jednog kubi\u010dnog metra. Sve ide u glomazni otpad.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>\u010cisto za usporedbu, standardni CD\/DVD-ovi promjera 12 cm i minijaturni CD-ovi promjera 8 cm. Ve\u0107ina ladica je oblikovana da lako prihva\u0107a obje veli\u010dine medija, a neke imaju i dodatne zahva\u010dke za pri\u010dvr\u0161\u0107ivanje medija i kori\u0161tenje u vertikalnom polo\u017eaju.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ovaj priklju\u010dak je u osnovi kombinacija USB porta i vanjskog napajanja, no u dana\u0161nje vrijeme se doista ne isplati tro\u0161iti vrijeme na prepravku ovog priklju\u010dka.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Zbog slabijeg sistema prihvata diska i generalno slabijih motora, ovjesa i op\u0107e mehani\u010dke konstrukcije, opti\u010dki pogoni za prijenosna ra\u010dunala imaju ve\u0107e ograni\u010denje maksimalne brzine \u010ditanja i pisanja.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Ovo je \u010ditava elektronika opti\u010dkog pogona PD01S.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n