![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/proxxon_nr22205_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Kad se ure\u0111aj koristi kao detektor metala potrebno je potenciometrom sa sklopkom uklju\u010diti ure\u0111aj (EIN), a zatim se pomo\u0107u skale instrumenta namjestiti \u017eeljeni prag osjetljivosti i o\u010ditava detekcija metala. Uklju\u010denjem ure\u0111aja paralelno se uklju\u010duje i poja\u010dalo za detekciju mre\u017enih elektri\u010dnih vodova pod naponom, a pozitivna detekcija signalizira se preko crvene indikacijske LED diode. Kad se ure\u0111aj koristi kao voltmetar ili detektor kratkog spoja (neprekinutosti) vodova sklopka potenciometra ostaje isklju\u010dena (AUS). Za detekciju kratkog spoja mjerni kablovi spajaju se u uti\u010dnicu DURCH GANG, a kod mjerenja napona isti se uklju\u010duju se u uti\u010dnicu VOLT TEST. Ure\u0111ajem se izravno mogu mjeriti samo istosmjerni naponi do 15 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iscrtali smo shemu ure\u0111aja Proxxon NR 22205 te se mogu uo\u010diti tri zasebna strujna kruga: krug za detekciju mre\u017enog napona baziran na 4-stupanjskom tranzistorskom poja\u010dalu, krug za detekciju metala baziran na tranzistorskom oscilatoru i dva stupnja poja\u010danja, te pasivni krug voltmetra i detektora kratkog spoja. Idemo redom…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Beskontaktni detektor vodova pod naponom<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Beskontaktni detektor vodova pod naponom radi na principu detekcije slabog izmjeni\u010dnog elektromagnetskog polja koje se stvara oko vodova pod naponom. Cijelu stvar mo\u017eemo zamisliti kao transformator gdje primarnu stranu \u010dini vod pod izmjeni\u010dnim naponom koji testiramo, a sekundarnu stranu \u010dini vod (antena) detektora.\u00a0Naravno, s obzirom da u transformaciji energije sudjeluju vrlo male duljine vodi\u010da izme\u0111u kojih nema nikakve magnetski vodljive jezgre, time \u0107e i prijenos energije biti vrlo mali, pa detektor mora imati dobro strujno i naponsko poja\u010dalo kako bi se taj vrlo mali inducirani napon mogao detektirati.<\/p>\n Elektromagnetsko polje \u0107e se stvarati samo oko vodi\u010da kojim te\u010de struja. Ukoliko nemamo zatvoren strujni krug ne\u0107e biti struje pa ni EM polja. No, kad antenu detektora pribli\u017eimo vodu pod izmjeni\u010dnim naponom, vrlo mala struja \u0107e pote\u0107i kapacitivnom vezom sa voda pod naponom preko zraka na antenu detektora i dalje prema uzemljenju (ova struja \u0107e pote\u0107i zbog razlike potencijala izme\u0111u voda pod naponom i antene detektora).<\/p>\n U bolje detektore obi\u010dno se ugra\u0111uju i filtri. Na ulaznom dijelu filtrima se blokiraju visokofrekvencijski RF signali ili stati\u010dki elektriciteti na anteni koji bi mogli uzrokovati la\u017enu detekciju (ciljani propusni opseg je 50-60 Hz kolika je frekvencija napona gradske mre\u017ee). Na izlaznom se dijelu filtrima oblikuje poja\u010dani signal za \u017eeljeni prikaz preko LED diode (npr, treperenje na frekvenciji ulaznog signala ili kontinuirano svjetlo).<\/p>\n Poja\u010danje sa tri-\u010detiri tranzistora (koliko se obi\u010dno nalazi u stupnjevima poja\u010dala tranzistorskih beskontaktnih detektora) iznosi oko 8 milijuna puta te \u0107e i ta vrlo mala struja biti dovoljna da u zadnjem stupnju tranzistorskog poja\u010dala uklju\u010di LED.<\/p>\n Iako je detekcija beskontaktnim detektorom izmjeni\u010dnog napona u ve\u0107ini slu\u010daja to\u010dna, vidi se da dosta faktora mo\u017ee utjecati na pouzdanost detekcije. Koli\u010dina EM zra\u010denja mo\u017ee biti vi\u0161estruko prigu\u0161ena u mre\u017enim kablovima gdje fazni i nulti vodovi idu paralelno jer se njihova suprotna magnetska polja velikim dijelom poni\u0161tavaju. Stoga je preporuka da se, ukoliko se beskontaktnim detektorom (pogotovo nekim jeftinim) ne detektira napon, za svaki slu\u010daj vod provjeri jo\u0161 i voltmetrom ili nekom drugim kontaktnim ispitiva\u010dem prije nego \u0107emo ga mo\u0107i bez straha uhvatiti prstima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161 detektor mre\u017enog napona se sastoji od \u010detiri stupnja tranzistorskog poja\u010danja. Iako su u svim stupnjevima tranzistori u spoju sa zajedni\u010dkim emiterom ipak svaki stupanj ima svoju specifi\u010dnu ulogu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U prvom stupnju sa tranzistorom T1 stabilizacija kolektorske struje izvedena je emiterskim otpornikom R5 za temperaturnu stabilizaciju i djeliteljem napona za bazu R2-R3 koji osigurava stalnu struju baze i kad nema ulaznog signala. To je uobi\u010dajeni i jedan od boljih na\u010dina pode\u0161avanja i stabilizacije radne to\u010dke tranzistora za audio poja\u010dala. Me\u0111utim, ovdje se uo\u010dava i kondenzator C1 spojen izme\u0111u baze i kolektora tranzistora. Ovaj kondenzator pove\u0107ava ulazni kapacitet poja\u010dala (Millerov efekt) no tako\u0111er zajedno sa otpornikom R1 djeluje kao niskopropusni filtar koji u na\u0161em slu\u010daju prigu\u0161uje frekvencije (znatno) ve\u0107e od 50 Hz. Testom smo utvrdili da na ulaznoj frekvenciji od 1,5 kHz poja\u010dalo vi\u0161e nema poja\u010danja, a do 20 kHz je signal ve\u0107 gotovo potpuno prigu\u0161en. Tako je poja\u010dalo najvi\u0161e osjetljivo na relativno nisku frekvenciju gradske mre\u017ee, te ne reagira na razli\u010dite VF smetnje koje tipi\u010dno proizvode elektri\u010dni ure\u0111aji u radu. Posebno je va\u017eno da poja\u010dalo nije osjetljivo na frekvenciju oscilatora metal detektora od 220 kHz koji radi paralelno sa ovim detektorom AC napona. Prvi stupanj je dakle selektivno naponsko poja\u010dalo ulaznog signala, a prednaponi su pode\u0161eni tako da je izlazni sinusni signal biasiran u pozitivno podru\u010dje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvi i drugi stupanj su vezani RC vezom R4-C2. Drugi stupanj poja\u010danja sa tranzistorom T2 nema emiterski otpornik nego se temperaturna stabilizacija radne to\u010dke tranzistora vr\u0161i samo djeliteljem napona za bazu tranzistora R6-R7. Ovim na\u010dinom se dobije ne\u0161to slabija stabilizacija no ista za na\u0161e poja\u010dalo posve zadovoljava. Drugi i tre\u0107i stupanj su tako\u0111er vezani RC vezom R8-C3. Me\u0111utim, ovdje je dodan paralelno vezani kondenzator C4 koji filtrira sinusni napon i \u010dime u kona\u010dnici dobivamo vr\u0161nu vrijednost toga napona. Najbolje je to vidjeti na osciloskopu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tranzistor T3 je stabiliziran samo baznim otpornikom \u0161to je vrlo jednostavan na\u010din pode\u0161avanja radne to\u010dke tranzistora, no ovdje je temperaturna stabilizacija vrlo lo\u0161a i lako se mo\u017ee dogoditi pomak radne to\u010dke uslijed zagrijavanja tranzistora. To u na\u0161em slu\u010daju nije od velikog zna\u010daja jer nama ovdje ne treba audio poja\u010dalo vrlo dobre stabilizacije radne to\u010dke kako bi osigurali malo izobli\u010denje i distorziju signala, nego je posve dovoljno grubo procesuiranje ulaznog signala za kontrolu tranzistora kao sklopke. Tako\u0111er, prva dva stupnja poja\u010danja su dovoljno stabilizirana tako da se pogre\u0161ka ne poja\u010dava (umno\u017eava) s prethodnih stupnjeva, a tre\u0107i stupanj se onda vi\u0161e ne\u0107e toliko temperaturno destabilizirati da bi radna to\u010dka iza\u0161la izvan normalnog radnog podru\u010dja tranzistora. \u010cetvrti stupanj sa T4 koji radi kao radi kao \u010dista tranzistorska sklopka, a taj re\u017eim rada je odre\u0111en baznim otpornikom R12 (struja zasi\u0107enja).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U kona\u010dnici, filtrirani vr\u0161ni napon upravlja tranzistorskom sklopkom sa tranzistorom T4 koja u \u010dijem kolektorskom krugu je indikacijska LED. U slu\u010daju izostanka ulaznog napona, izostati \u0107e napon i na ulazima sva \u010detiri poja\u010dala te kroz LED u kolektorskom krugu T4 ne\u0107e te\u0107i struja jer \u0107e tranzistor biti zatvoren.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na internetu \u0107ete uglavnom na\u0107i sheme beskontaktnog detektora mre\u017enog napona sa tri ili \u010detiri stupnja obi\u010dno izravno vezanih tranzistorskih poja\u010dala. Takav sklop \u0107e imati pove\u0107anu mogu\u0107nost la\u017ene detekcije ili izostanka detekcije. Ovdje pak vidimo kako se uz dodatak svega nekoliko pasivnih komponenti i namjenski pode\u0161enih radnih to\u010dki poja\u010dala dobiva frekvencijski selektivan ulazni krug i okidna kontrola paljenja indikacijske LED tako da se dobije jasna “DA-NE” indikacija, a ne da LED svijetli razli\u010ditim smanjenim i te\u0161ko uo\u010dljivim intenzitetima ovisno o ulaznom naponu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Detektor metala<\/strong><\/p>\n <\/p>\n O detektorima metala ovakvog tipa (gra\u0111evinski detektori) ve\u0107 smo pisali u objavi Brennenstuhl MS 750<\/a> pa se ovdje ne\u0107emo ponavljati. Uglavnom, Brennenstuhl MS 750 i ovaj na\u0161 Proxxon NR 22205 imaju vrlo sli\u010dne elektroni\u010dke sheme s tom razlikom \u0161to je kod Proxxona na izlazu instrument sa zakretnim svitkom umjesto indikacijske LED.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Detektor se bazira na tranzistorskom Colpitts oscilatoru (T5). Iskori\u0161tava se pojava smanjenja izlazne amplitude sinusnog napona iz oscilatora kada se zavojnici pribli\u017ei metalni predmet koji poremeti Q-faktor titrajnog kruga. Da bi to funkcioniralo po\u010detna amplituda oscilatora kada nema vanjskih utjecaja mora biti donekle stabilna, a u na\u0161em slu\u010daju se to posti\u017ee stabilizacijom napona napajanja zener diodom 5,6 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Titrajni krug oscilatora \u010dini zavojnica L21 i kondenzatori C21 i C22 te isti oscilira na frekvenciji cca 220 kHz. Me\u0111utim, odmah vidimo da su C21 i C22 bitno razli\u010ditih vrijednosti kapaciteta \u0161to \u0107e pomaknuti simetriju pozitivnih i negativnih oscilacija ve\u0107im dijelom u negativne vrijednosti. Visokopropusnim RC filtrom C25-R25 uklanja se istosmjerna komponenta napajanja. \u0160to je amplituda signala iz oscilatora ve\u0107a, to je vi\u0161e negativnija, pa \u0107e T6 biti vi\u0161e zatvoren i izlazni signal iz njega manje amplitude. Vrijedi naravno i obrnuto. Tako \u0107emo bez prisutnosti metala iz oscilatora imati veliku amplitudu (negativnog) napona, \u0161to \u0107e rezultirati malom amplitudom na izlazu iz T6. Kondenzator C26 filtrira sinunsni napon \u010dime se dobiva njegova trenutna vr\u0161na vrijednost. Mala vr\u0161na vrijednost napona \u0107e malo otvoriti izlazni tranzistor T7, pa \u0107e isti propu\u0161tati malu kolektorsku struju, \u010dime \u0107e biti i mali otklon instrumenta u tom strujnom krugu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovdje je zanimljivo primijetiti kako je promjenom vrijednosti jednog kondenzatora u titrajnom krugu oscilatora izbjegnuta upotreba diode u krugu detektora vr\u0161ne vrijednosti napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Voltmetar i detektor kratkog spoja (ommetar)<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo su dva vrlo jednostavna pasivna mjerna kruga. Za detekciju kratkog spoja utaknu se ispitni kablovi u uti\u010dnicu DURCH GANG. Pozitivni pol baterije je trajno vezan na pozitivnu priklju\u010dnicu instrumenta, a kratkim spojem ispitnih kablova negativni pol baterije preko R34 dolazi na negativnu priklju\u010dnicu instrumenta. Tako instrument pod internim baterijskim naponom pokazuje otklon, a on je kalibriran otpornikom R31 na puni otklon kod kratkog spoja mjernih kablova.<\/p>\n Kod mjerenja napona ispitni kablovi utaknu se u uti\u010dnicu VOLT TEST. Pozitivni pol napona dolazi preko kalibracijskih otpornika R32 i R33 na pozitivnu priklju\u010dnicu instrumenta, a negativni pol napona preko R34 na negativnu priklju\u010dnicu instrumenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U modu ispitiva\u010da kratkog spoja (ommetra) kazaljka instrumenta po\u010dne reagirati ve\u0107 kod otpora reda 1 M\u03a9. Od 500 k\u03a9 pa prema nuli skala instrumenta je prili\u010dno linearna pa je \u0161teta \u0161to nije ba\u017edarena za mjerenje otpora. U modu mjerenja istosmjernog napona do 15 V instrument prati to\u010dnost podjele nelinearne skale \u0161to zna\u010di da se mo\u017ee koristiti za neka mjerenja to\u010dnosti cca \u00b110%.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Kao antena za prikupljanje EM energije koju zra\u010de strujni vodovi koristi se komadi\u0107 Cu-lak \u017eice.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Snimak prikazuje ulazni sinusni napon frekvencije 50 Hz (\u017euto) i izlazni signal iz prvog stupnja poja\u010danja (plavo).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Pozitivno biasiran sinusni signal iz prvog stupnja poja\u010danja (plavo) i vr\u0161na vrijednost istog (\u017euto) koja se dobiva na kondenzatoru C4. Negativni pikovi koji se vide posljedica su klipinga, odnodno pomaka radne to\u010dke tranzistora u podru\u010dje zasi\u0107enja. Iz istog razloga se jasno uo\u010davaju i odrezani vrhovi gornjih amplituda napona. Ovo ne utje\u010de na rad detektora. Kliping je vjerojatno nastao i zbog prevelikog napona testnog signala, no da smo smanjili ulazni napon snimanje oscilograma bi bilo manje \u010disto i sa manje detalja.
\n<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Snimak pokazuje kako ne\u017eeljeni impulsni signal tako\u0111er okida tre\u0107e poja\u010dalo, no ovi kratki prekidi se ne uo\u010davaju na svijetljenju LED diode.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Signal na ulazu i izlazu iz \u010detvrtog tranzistora. Snimak je zanimljiv samo iz razloga jer po\u010detni kliping ima utjecaj i na napon na samoj LED diodi, no ovi kratki prekidi ne smanjuju srednju vrijednost napona u tolikoj mjeri da bi to bilo vidljivo na intenzitetu svijetljenja LED.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Snimci prikazuju izlazni napon iz oscilatora te filtrirani napon nakon tranzistora T6. Lijevo je primjer kada je amplituda iz oscilatora velika, \u0161to rezultira malim naponom na izlazu iz T6. Desno je obrnuti primjer, kad je amplituda oscilatora mala i pomaknuta vi\u0161e prema pozitivnim vrijednostima, \u0161to uzrokuje ve\u0107e otvaranje tranzistora T6 i ve\u0107u razinu filtriranog napona na izlazu. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n