![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/informatika_recikliranje_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n\n
<\/p>\n
Po\u010dinjemo sa dva popularna ku\u0107na ra\u010dunala iz 1980-tih godina Commodore C64. Rije\u010d je o ina\u010dicama C64C i C64G, dakle o kasnijim modelima ovih ra\u010dunala s kraja 1980-tih godina. Kasetofon nije originalni Commodore nego neka kopija.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n Slijede dva modela Atari ku\u0107nih ra\u010dunala iz druge polovice 1980-tih godina, to\u010dnije modeli Mega ST i 1040 STFM. Na\u0161ao sam tako\u0111er mi\u0161, modem i floppy pogon za ova ra\u010dunala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Negdje sasvim sigurno imam napajanja te mogu\u0107e i drugu periferiju za ova ra\u010dunala, no do toga se jo\u0161 treba probiti kroz moju ropotarnicu stare elektronike. U 1980\/90-tim godinama sam promijenio desetak ZX Spectrum, Commodore i Atari ra\u010dunala te sam imao kompletne setove sa svim originalnim vanjskim periferijama. No u to vrijeme je ra\u010dunalna tehnika brzo napredovala te su zamjene i prodaje ra\u010dunalne opreme bile uobi\u010dajene, posebice kada se prelazilo na ja\u010da ili na PC ra\u010dunala. Ra\u010dunala su bila u pogonu i aktivno su se koristila svaki slobodni trenutak, bilo je i puno posu\u0111ivanja i grupnih kori\u0161tenja jednog ra\u010dunala, i nitko tada nije razmi\u0161ljao o njihovim kolekcionarskim vrijednostima za 30 ili 40 godina. Prvom prilikom \u0107u provjeriti stanje ispravnosti ovih ra\u010dunala te odlu\u010diti o daljnjoj sudbini.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prvo IBM PC kompatibilno ra\u010dunalo predstavljeno je 1981. godine i baziralo se na Intel 8088 procesoru. Na\u0161e ra\u010dunalo je proizvedeno 1989. godine i tako\u0111er se bazira na procesoru AMD P8088-1 (Intel). Mati\u010dna plo\u010da je ASI-CPU-009 (Aquarius Systems, Inc.) sa ugra\u0111enih maksimalnih 640 KB RAM memorije (20 memorijskih \u010dipova od 256 Kb). Plo\u010da ima 2 serijska porta, jedan paralelni port, jedan MDA (Monochrome Display Adapter) port za monitor, uti\u010dnicu za XT tipkovnicu i interni FDD (Floppy) port.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U ra\u010dunalo je ugra\u0111en FDD (Floppy pogon) i MFM HDD kontroler kartica PHC-100. Na istu je spojen vanjski MFM HDD Model 8425 kapaciteta 20 MB (5 Mbit\/sec) ameri\u010dke tvrtke MiniScribe Corporation (ovu tvrtku je 1990. godine kupio Maxtor). MFM (Modified frequency modulation) je rana metoda kodiranja binarnih podataka za spremanje na magnetske medije. Prvi put je primijenjena 1970. godine za tvrde diskove IBM 3330, a od 1976. godine se primjenjivala i za Floppy diskove (IBM 53FD). MFM je unaprije\u0111en u RLL (Run Length Limited) sistem, a ubrzo je uveden IDE (PATA), te u kona\u010dnici SATA standard. Postojali su i neki drugi manje ra\u0161ireni, namjenski ili industrijski standardi za ra\u010dunalne tvrde diskove poput SMD, SASI, SCSI, ESDI i SAS.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n MFM HDD kontrolerska kartica za 8-bitnu XT sabirnicu ra\u010dunala. Mati\u010dna plo\u010da ASI-CPU-009 sadr\u017ei samo jedan port za pro\u0161irenje u obliku 8-bitne XT sabirnice. Razvojem ra\u010dunala ova sabirnica je prvo pro\u0161irena na 16-bitnu ISA sabirnicu, a zatim na 32-bitnu EISA sabirnicu. MFM su\u010delje se mo\u017ee koristiti na internim konektorima ili preko vanjskog DB37 kabla i konektora. U oba slu\u010daja su potrebni namjenski kablovi (adapteri) za spajanje sa MFD HDD-om.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mati\u010dna plo\u010da ASI-CPU-009 (Aquarius Systems, Inc.) sa procesorom AMD P8088-1 (Intel), \u010dipsetom ALi M1101 i ugra\u0111enih 640 KB RAM memorije s kraja 1980-tih godina. Napajanje je preko 12-pinskog AT konektora. Naj\u010de\u0161\u0107e su se koristila dva zasebna konektora sa po 6 pinova, no u slu\u010daju poput na\u0161eg koristi se jedan konektor sa 10 pinova. Nisu povezana prva dva pina koja ustvari nisu naponi napajanja nego kontrolni naponi i mogu biti izostavljeni. Od 1995. godine uveden je 20-pinski ATX standard za napajanje mati\u010dnih plo\u010da, a od 2003. godine po\u010dinju se koristiti 24-pinski ATX 2 te EPS i PCI Express standardi napajanja.<\/p>\n Pro\u0161irenja linija napajanja se naravno ne odnose samo za konektor napajanja mati\u010dne plo\u010de nego i na konektore za napajanje drugih komponenti ra\u010dunala. U na\u0161em slu\u010daju (AT standard) imamo samo jedan dodatni 4-pinski konektor za napajanje FDD-a, a najnovija napajanja (PCI Express 2.0) dolaze sa sedam razli\u010ditih 4, 6 ili 8-pinskih konektora za napajanje razli\u010ditih kartica i pogona unutar ra\u010dunala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pet napajanja koja smo izvukli iz drugih (novijih) stolnih ra\u010dunala. Jedno napajanje je po ATX 12V 1.0 standardu koje uklju\u010duje 20-pinski konektor za mati\u010dnu plo\u010du, te \u010detiri razli\u010dita dodatna konektora sa 4 ili 6 pinova. Drugo napajanje je po ATX 12V 2.0 standardu koje uklju\u010duje 24-pinski konektor za mati\u010dnu plo\u010du, te pet razli\u010ditih dodatnih konektora sa 4 ili 6 pinova uklju\u010duju\u0107i i SATA napajanje.<\/p>\n Preostala tri napajanja su u ku\u0107i\u0161tima reduciranih dimenzija jer su predvi\u0111ena za kompaktne gotove konfiguracije ra\u010dunala koja obi\u010dno stoje ispod monitora. Takva napajanja obi\u010dno manju snagu, a dodatni konektori za napajanje su prilago\u0111eni samoj konfiguraciji ra\u010dunala, odnodno izostavljeni su svi nepotrebni konektori.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrde diskove \u0107emo prije otpreme u staro \u017eeljezo svakako mehani\u010dki uni\u0161titi. Iako na njima nema nekih tajnih ili kompromitiraju\u0107ih podataka, svejedno je kod svih nosa\u010da podataka dobro slijediti procedure informati\u010dke sigurnosti.<\/p>\n <\/p>\n Sa\u010duvati \u0107emo ipak dva stara MFM tvrda diska s kraja 1980-tih godina kao neki pokazni eksponat povijesti ra\u010dunalstva.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za sada neka ostane kao uzorak i jedan SCSI tvrdi disk montiran na ladicu za brzo spajanje\/odvajanje od ra\u010dunala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ladice za tvrde diskove nekad su bili vrlo prakti\u010dan dodatak ra\u010dunalima. Time su tvrdi diskovi mogli slu\u017eiti za arhiviranje i razmjenu ve\u0107ih koli\u010dina podataka ali i za prakti\u010dno \u201espa\u0161avanje\u201c podataka sa sru\u0161enih sistemskih particija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Do sada smo ve\u0107 reciklirali odre\u0111enu koli\u010dinu floppy disketa<\/a> i CD\/DVD pogona<\/a>. Vjerojatno \u0107u u daljnjem ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju moje ropotarnice elektronike i dalje nailaziti na razli\u010dite komponente ra\u010dunala i podatkovne medije. Ve\u0107ina ovog ide odmah u elektroni\u010dki otpad, nema vi\u0161e nikakvog smisla vaditi elektromotore i vijke iz ovih islu\u017eenih pogona.<\/p>\n <\/p>\n Tandberg Data TDC 3820<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je pogon za posebnu podatkovnu magnetsku traku (kasetu) kapaciteta 525 MB. Magnetske trake su se uglavnom koristile za sigurnosne kopije i arhiviranje ve\u0107e koli\u010dine digitalnih podataka. Popularni naziv za ove kasete je bio \u201eQuarter inch cartridge\u201c odnosno skra\u0107eno QIC nakon \u010dega je slijedila broj\u010dana oznaka kapaciteta, u na\u0161em slu\u010daju QIC-525.<\/p>\n Prve QIC sisteme predstavila je 1972. godine ameri\u010dka kompanija 3M, a ovakvi sistemi su se zadr\u017eali u prakti\u010dnoj upotrebi sve do po\u010detka 2000-tih godina. Na\u0161 pogon je iz 1994. godine, koristi SCSI-1 su\u010delje, a brzina prijenosa podataka je do 200 KB\/s.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 5\u00bc-in\u010dni disketni pogon u\u0161ao je u upotrebu 1976. godine. Tipi\u010dni kapacitet diskete je 360 KB.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 3\u00bd-in\u010dni disketni pogon kapaciteta 1,44 MB u\u0161ao je u upotrebu 1984. godine.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n ZIP pogoni su u\u0161li u upotrebu 1995. godine i tipi\u010dno su bili kapaciteta 100 MB. Kasnije su se pojavili ZIP pogoni kapaciteta 250 MB i 750 MB. Tipi\u010dni ku\u0107ni korisnici ra\u010dunala uglavnom su presko\u010dili kupnju ovog pogona, odnosno sa disketa 1,44 MB izravno se pre\u0161lo na CD-ove.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sve \u0161to vas zanima o ovim pogonima mo\u017eete pro\u010ditati na Wikipediji tako da ja ovdje ne\u0107u iz toga izvla\u010diti neke sa\u017eetke. Iz vlastitog iskustva mogu re\u0107i da su svi ti pogoni bili klju\u010dna komponenta svakog ra\u010dunala, puno su se koristili i stoga dosta kvarili. Poku\u0161aji popravka uglavnom bi se svodili na \u010di\u0161\u0107enje magnetskih ili opti\u010dkih glava jer je mehanika i elektronika pogona previ\u0161e kompleksna za popravke izvan tvorni\u010dkih servisa. Sre\u0107om, to su bile jeftinije komponente za ra\u010dunala koje je bilo lako zamijeniti i instalirati.<\/p>\n Danas vi\u0161e ni\u0161ta prakti\u010dno iskoristivo ili isplativo ne mo\u017eete izvaditi iz ovih pogona. Vrijede koliko vrijedi i metal koji sadr\u017ee.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mi\u0161evi s kuglicom<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Mi\u0161evi s kuglicom mogu imati dvije ili tri funkcijske tipke. Lijevo su mi\u0161evi za Atari i Commodore Amiga ra\u010dunala. Posljednja dva modela dolje desno (crne boje) su malo specifi\u010dna. Jedan mi\u0161 nema kuglicu ispod koja bi se kotrljala po podlozi, dakle on se ne vu\u010de po podlozi, nego je kuglica na gornjoj strani i pomi\u010de se prstima. To je \u201etrackball\u201d mi\u0161. Do njega pak je be\u017ei\u010dni mi\u0161 sa kuglicom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Opti\u010dki mi\u0161 smo ve\u0107 jednom opisali i popravljali u objavi Opti\u010dki mi\u0161 Everest SM-790<\/a>. Ovdje pak smo izdvojili prete\u010de opti\u010dkih mi\u0161eva, a to su mi\u0161evi s kuglicom ili mehani\u010dki mi\u0161evi. Oni rade na vrlo jednostavnom principu. Pomicanjem mi\u0161a po podlozi okre\u0107e se, odnosno kotrlja po podlozi gumirana kuglica unutar njega. Na kuglicu su naslonjene dvije tarne osovine pod 90\u00b0 te se rotacija kuglice prenosi na te osovine. Osovine zavr\u0161avaju opti\u010dkim \u010dita\u010dem impulsa iz kojih se onda dobivaju veli\u010dine pomaka po x i y osi.<\/p>\n <\/p>\n Na svakom mehani\u010dkom mi\u0161u uo\u010davamo dvije osovine pod kutom od 90\u00b0 \u010diju rotaciju izaziva kuglica, a veli\u010dinu rotacije broji opti\u010dki broja\u010d impulsa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nekada printeri nisu bili mre\u017eni te se dijeljenje istih na vi\u0161e ra\u010dunala vr\u0161ilo jednostavnim ru\u010dnim prebacivanjem pomo\u0107u mehani\u010dkih ili elektroni\u010dkih sklopki. Sklopke su obi\u010dno imale dva ili \u010detiri izlaza. Jednako tako su postojale sklopke za prebacivanje tipkovnica, mi\u0161eva i monitora, tako da su se na jednom monitoru mogla po \u017eelji odabrati dva (ili vi\u0161e) ra\u010dunala. Ovo je bilo korisno na poslovima gdje se na ra\u010dunalu radilo sa osjetljivim podacima, a operater je u poslu morao koristiti i Internet. Da bi se osigurala informacijska sigurnost, operater je imao dva ra\u010dunala, jedno samo za Internet, a drugo ra\u010dunalo je bilo radno i stalno izvan mre\u017ee. Prebacivanje radnog monitora, tipkovnice i mi\u0161a na jedno od dva ra\u010dunala se vr\u0161ilo preko posebne mehani\u010dke ili elektroni\u010dke sklopke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Matri\u010dni ili igli\u010dni printeri (dot matrix printer) poznati su jo\u0161 iz 1920-tih godina, a \u0161iroko ulaze u upotrebu u 1950-tim godinama. Ja sam svoj prvi igli\u010dni printer imao ve\u0107 uz svoj Commodore C64, a ovaj Epson LX-400 je negdje s po\u010detka 1980-tih godina. Zadr\u017eati \u0107u ga sada kao nekog svog predstavnika te tehnologije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj slikovni skener Canon CanoScan 4200F \u010duvam samo zato jer ima pripremu za skeniranje filmskih negativa od 35 mm. Prije njega, negative sam skenirao obi\u010dnim skenerom i na\u010delno je to funkcioniralo. Do sada jo\u0161 nisam na\u0161ao vremena isprobati ovaj skener, a sad su se na tr\u017ei\u0161tu ve\u0107 pojavili i ure\u0111aji isklju\u010divo namijenjeni za pregled i digitalizaciju filmskih negativa. Uz malo spretnosti, sasvim pristojne snimke iz filmskih negativa mogu se dobiti i obi\u010dnim kamerama (mobitelom). Gotovo svaki program za obradu digitalnih slika ima mogu\u0107nost konverzije negativa u pozitiv.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Lijepo se prisjetiti starih ra\u010dunalnih dana, no novija ra\u010dunalna tehnologija stvarno nije ni po \u010demu zanimljiva i najbolje da odmah ide u elektroni\u010dki otpad.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>MFM HDD kontrolerska kartica<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>8-bitna XT sabirnica na mati\u010dnoj plo\u010di ASI-CPU-009.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Procesor AMD P8088-1 (Intel)<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Napajanje unutar ra\u010dunala ASI-009-A ima konektore po AT standardu.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Napajanja se razlikuju po ukupnoj snazi ali i kako je ta snaga raspore\u0111ena na pojedine naponske linije.\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>6-pinski konektor koji slu\u017ei za dodatno napajanje mati\u010dne plo\u010de naponima od +3,3V i +5V. U praksi se vrlo rijetko koristi i vrlo malo mati\u010dnih plo\u010da treba ovo dodatno napajanje. Kod namjenskih kompaktnih napajanja ovaj konektor je izostavljen.\u00a0 \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Razni pogoni za podatkovne medije: kaseta s trakom QIC-525, floppy diskete od 5\u00bc-in\u010da i 3\u00bd-in\u010da, ZIP pogoni, CD\/DVD opti\u010dki pogoni.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Posebna izvedba kora\u010dnog elektromotora za pogon diskete. Stator (zavojnice) je unutarnji, a rotor (permanentni magnet) je vanjski.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Magnetske glave dolaze sa obje strane diskete.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Elektroni\u010dke i logi\u010dke sklopke<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Mehani\u010dke sklopke \u00a0\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n