![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/plinske_ploce_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sistem za stvaranje elektri\u010dne iskre za paljenje plina<\/strong><\/p>\n Elektri\u010dnu iskru stvara svojevrsni visokonaponski transformator sli\u010dno kao i bobina kod automobilskog sustava paljenja (vidi objavu Osciloskop SUN Scope SS-70-4<\/a>). Da bi to funkcioniralo na primarni dio transformatora je potrebno dovesti istosmjerni impulsni napon. Kod automobila se isti dobiva prekidanjem istosmjernog akumulatorskog napona mehani\u010dkim (platinskim) ili elektroni\u010dkim prekida\u010dem. Kod plinskih plo\u010da se tako\u0111er koristi elektroni\u010dki prekida\u010d na primaru VN transformatora (bobine). Me\u0111utim, za razliku od automobilskih bobina koje su u osnovi autotransformatori, bobine za plinske plo\u010de moraju obavezno imati galvanski odvojen primar od sekundara kako se na elektrodama ne bi pojavio mre\u017eni napon.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Bobine za plinske plo\u010de se uglavnom izra\u0111uju kao gotovi blokovi zajedno sa elektronikom, sve trajno zaliveno u izolacijsku masu te se kao takve ne mogu rastavljati ili popravljati. Na Internetu sam uspio prona\u0107i svega dvije elektroni\u010dke sheme bobina za plinske plo\u010de, obje nastale \u201eobrnutim in\u017eenjeringom\u201c tvorni\u010dkih modula, tako da mogu\u0107e nisu potpune ili posve to\u010dne. U jednom slu\u010daju je izvedena shema relaksacijskog oscilatora sa tinjalicom kao okida\u010dem za izlazni tranzistor, no nije posve jasno da li su to stvarno ti elementi. U drugom slu\u010daju se koristi specifi\u010dni 5-slojni poluvodi\u010d naziva SIDAC ili SYDAC (Si<\/strong>licon D<\/strong>iode for A<\/strong>lternating C<\/strong>urrent).<\/p>\n Nema sumnje da pogonski relaksacijski oscilatori za VN sustave paljenja plinskih plo\u010da mogu biti izvedeni na razli\u010dite na\u010dine, sa razli\u010ditim elementima. Sigurno da se uvijek te\u017ei najjednostavnijim i najjeftinijim rje\u0161enjima te se ona razvijaju i mijenjanju kako se razvijaju nove (namjenske) elektroni\u010dke komponente za takve primjene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod plo\u010de BSH-Balay relaksacijski oscilator se bazira na posebnom prekida\u010dkom elementu oznake Epocs CS 230, a to je svojevrsno iskri\u0161te (engl. Switching Spark Gap). Kod odre\u0111enog probojnog napona, u konkretnom slu\u010daju 230 V, do\u0107i \u0107e do ionizacije plina i pojave iskre izme\u0111u elektroda iskri\u0161ta ovog elementa, \u010dime isti postaje vodljiv. Specifi\u010dnost Switching Spark Gap elemenata u odnosu na obi\u010dna iskri\u0161ta (surge arrester) je \u0161to mogu podnositi stalne brze (ponavljaju\u0107e) proboje, odnosno brzo se pale i brzo gase. Maksimalna brzina prekida\u010dkih ciklusa za na\u0161 konkretni Epocs CS 230 je 25 Hz, podnosi struje do 300 A, a vijek trajanja mu je oko 9 milijuna ciklusa paljenja.<\/p>\n Elektroni\u010dka shema je vrlo jednostavna. Mre\u017eni napon se ispravlja diodom RL107 (1A \/ 1000V). Poluvalno ispravljeni mre\u017eni napon dose\u017ee maksimalnu amplitudu (vr\u0161nu vrijednost) od 325 V. Tim naponom se puni kondenzator od 1,5 \u00b5F preko otpornika za ograni\u010denje struje od 15 k\u2126 i 18 k\u2126 (otpornik od 4,7 M\u2126 vezan paralelno kondenzatoru je bleeder otpornik). Me\u0111utim, kada tijekom punjenja napon na kondenzatoru dosegne 230 V provede iskri\u0161te (Epocs CS 230) te zatvori strujni krug preko primarne zavojnice. U tom trenutku napon na kondenzatoru padne, iskri\u0161te se ugasi i ciklus se ponavlja.<\/p>\n Napon na kondenzatoru dakle nikad ne\u0107e prema\u0161iti 230 V jer iskri\u0161te kratko spaja krug na tom naponu. Stoga kondenzator mo\u017ee biti za maksimalne napone 250 V. Poluvalno ispravljeni mre\u017eni napon ima frekvenciju 25 Hz te \u0107e se iskra generirati frekvencijom od 25 puta u sekundi. To je i maksimalna frekvencija rada iskri\u0161ta Epocs CS 230.<\/p>\n Elektronika plo\u010de Franke radi na isti na\u010din, osim \u0161to se ovdje kao prekida\u010dki element koristi Sidac (silicijska dioda za izmjeni\u010dnu struju). To je komponenta sa dva izvoda koja radi sli\u010dno kao i diac, no s bitnom razlikom \u0161to podnosi puno ve\u0107e struje i napone od diaca. Stoga sidac u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee zamijeniti kombinaciju diaca i tiristora\/triaka, odnosno mo\u017ee se koristiti izravno kao elektroni\u010dki prekida\u010d, a ne samo kao okidni element za neki drugi prekida\u010dki element snage. Sli\u010dno kao iskri\u0161te i diac tako i sidac ima definiran nazivni napon na kojem po\u010dne voditi. Ispod tog napona sidac ne vodi struju i pona\u0161a se kao otvorena sklopka. Na nazivnom naponu ili vi\u0161em sidac ulazi u vodljivo stanje i u stanju vo\u0111enja ostaje sve dok primijenjena struja ne padne ispod nazivne struje dr\u017eanja (bez obzira na napon).<\/p>\n Razna iskri\u0161ta, diaci i sidaci dakle rade vrlo sli\u010dno, to su u osnovi naponske sklopke. Razlika izme\u0111u njih se o\u010dituje u visini napona vo\u0111enja i napona prekida vo\u0111enja za koji mogu biti konstruirani, u najve\u0107oj frekvenciji ili brzini sklopnog ciklusa kojom mogu raditi, u maksimalnoj struji koju mogu voditi i sli\u010dno. Na osnovu tih parametara odabire se najpogodniji element za neku primjenu. Na\u0161 sidac ima oznaku K277 i napon vo\u0111enja mu je u rasponu 210-230 V. Maksimalna kontinuirana struja je 1 A, no kad kao u na\u0161em slu\u010daju radi impulsno na frekvenciji 25 Hz te struje mogu biti i preko 120 A (ovisno o \u0161irini impulsa). Mo\u017ee raditi na frekvencijama prekidanja preko 5 kHz (max 10 A). Sidac dakle podnosi ve\u0107e struje i napone od diaca, te ve\u0107e frekvencije preklapanja od iskri\u0161ta. Iskri\u0161ta pak mogu podnijeti ve\u0107e struje od sidaca.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sigurnosni sustav detekcije gorenja plamenika<\/strong><\/p>\n Vrlo opasna situacija kod plinskih plo\u010da mo\u017ee nastati ako se plamen tijekom kuhanja iz nekog razloga ugasi, a plin i dalje nastavi dotjecati na dizne plamenika. To \u0107e uzrokovati nakupljanje plina u prostoriji i potencijalne opasnosti od trovanja i eksplozija. Stoga svaka plinska plo\u010da ima ugra\u0111en sigurnosni sustav koji automatski zatvara plinski ventil ukoliko nema gorenja na otvorenim plamenicima.<\/p>\n Kod ku\u0107nih plinskih plo\u010da obi\u010dno se za to koristi elektri\u010dni, ali posve autonomni sustav koji ne ovisi o vanjskom napajanju. Sustav \u010dini termo-elektri\u010dni pretvornik (termopar) postavljen u plamen plamenika i elektromagnetski plinski ventil. Termopar pod utjecajem temperature po\u010dinje proizvoditi odre\u0111eni napon i struju koja se koristi za zadr\u017eavanje elektromagnetskog ventila u otvorenom polo\u017eaju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Testom smo izmjerili da na\u0161i termoparovi mogu dati maksimalno do cca 23 mV napona u praznom hodu. To je uobi\u010dajena vrijednost za ve\u0107inu tipova termopara. Za ve\u0107e napone, vi\u0161e termoparova mo\u017ee biti serijski spojeno u zajedni\u010dkom ku\u0107i\u0161tu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zavojnica ili solenoid sigurnosnog elektromagnetskog ventila plinskih kuhala sadr\u017ei svega desetak namotaja deblje \u017eice, tako da je otpor iste vrlo malen, reda 15 m\u2126, dakle prakti\u010dki kratki spoj. Ovakav dizajn omogu\u0107ava maksimalnu istosmjernu struju preko zavojnice i time maksimalno mogu\u0107e magnetsko polje. Nadalje, jezgra zavojnice je u obliku potkove i namotaji su na dva kraka motani u suprotnim smjerovima. Time se na rubovima potkovi\u010daste jezgre, koji se prostorno nalaze jedan do drugoga u ravnini, dobivaju dva pola magneta. Znamo da je magnet najja\u010di na svojim polovima. Ovakvim dizajnom se stoga zbrajaju privla\u010dne sile oba pola koncentrirane na krajevima potkove, upravo gdje je i dodirna povr\u0161ina kotve sa metalnim prihvatom ventila. Kod \u0161tapi\u010dastih (elektro)magneta privla\u010dne sile su polovi\u010dno raspore\u0111ene na dva suprotna kraka jezgre \u0161to nije pogodno za ovu primjenu.<\/p>\n Male struje i naponi koje generira termopar mogu stvoriti samo neko slabo magnetsko polje unutar solenoida ventila, svakako ne dovoljno jako za privla\u010denje kotve, svladavanje opruge i drugih mehani\u010dkih dijelova ventila. Stoga sigurnosni ventil na plinskim plo\u010dama zapravo nije elektri\u010dki, nego mehani\u010dki. Ventil se otvara ru\u010dno (mehani\u010dki), pritiskom gumba na plo\u010di. Pritiskom gumba se gura kotva elektromagnetskog ventila u krajnji otvoreni polo\u017eaj. Na toj krajnjoj poziciji kotve se nalazi metalni prsten. Gurnuta kotva \u0107e dakle na svojem krajnjem polo\u017eaju dotaknuti taj metalni prsten, te \u0107e sada i slabo magnetsko polje biti dovoljno da zadr\u017eati magnetiziranu kotvu privu\u010denu na metalni prsten. Magnetsko polje koje stvara solenoid dakle nije dovoljno da privu\u010de kotvu od po\u010detne do krajnje pozicije, no dovoljno je da istu zadr\u017ei na krajnjoj poziciji kada jednom do nje bude ru\u010dno pritisnuta.<\/p>\n Ukoliko se plamen na gorioniku ugasi, napon termopara kroz 5-10 sekundi pada na nulu, nestaje napajanje elektromagneta, nestaje magnetsko polje koje kotvu dr\u017ei u otvorenoj poziciji te opruga mehani\u010dki povla\u010di kotvu natrag u po\u010detni polo\u017eaj i zatvara ventil. Jednako tako, ako do\u0111e do bilo kakvog elektri\u010dnog kvara na termoparu, \u017eicama ili elektromagnetu, nestati \u0107e i to slabo podr\u017eavaju\u0107e magnetsko polje, te se ventil automatski vra\u0107a u po\u010detni zatvoreni polo\u017eaj.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjerenje struje i napona na slabim izvorima<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Na termoparu je voltmetrom izmjereno maksimalno 23 mV napona bez optere\u0107enja, a ampermetrom je izmjerena struja kratkog spoja od oko 16 mA. Rezultati su dobiveni nakon \u0161to je termopar dr\u017ean oko 10 sekundi na najja\u010dem plamenu. Mjerenje struje me\u0111utim nije to\u010dno te \u0107emo objasniti za\u0161to.<\/p>\n Testom samog ventila laboratorijskim izvorom napona izmjerili smo da njemu na 23 mV napona treba barem 100 mA struje da bi ostao zadr\u017ean u otvorenom polo\u017eaju. \u010cak i kad se solenoid izvadi iz ventila, jo\u0161 uvijek je potrebno 90 mA struje da dr\u017ei sam sebe u otvorenom polo\u017eaju. Mi smo me\u0111utim izmjerili struju od samo 16 mA te je nejasno kako struja ja\u010dine 16 mA iz termopara mo\u017ee dr\u017eati ventil otvorenim, a kad ventil napajamo laboratorijskim napajanje onda je treba 100 mA struje. Ne\u0161to se o\u010dito ovdje ne sla\u017ee.<\/p>\n Tako\u0111er, primijetio sam da kod spojenog ampermetra struja vi\u0161e nije dovoljno jaka da zadr\u017ei solenoid. O\u010dito je da unutra\u0161nji otpor ampermetara ima zna\u010dajni utjecaj na mjerni krug i \u010dini se da su ovdje sva mjerenja struje termopara posve pogre\u0161na.<\/p>\n Standardni digitalni multimetri na strujnim opsezima imaju \u201eburden\u201c napon tipi\u010dno 1 mV \/ 1 mA. Moj Fluke 8840A je najbolje \u0161to imam i ima burden napon 0,5 mV \/ 1 mA. To zna\u010di da kod mjerenja struje od 16 mA stvara pad napona od 8 mV, a to je puno kada se mjeri na izvoru koji daje maksimalno 23 mV. Svakako je to dovoljan pad napona da solenoid vi\u0161e ne radi kad se serijski u krug priklju\u010di ampermetar sa svojim unutra\u0161njim otporom. O standardnim DMM-ovima koji u istim uvjetima mjerenja stvaraju pad napona od 16 mV ili ve\u0107i, kao i o analognim mili-ampermetrima ne treba ni govoriti. Mjerenja na izvorima koji daju vrlo male napone i struje je svakako zahtjevno te je potrebno imati posebnu instrumentaciju za tu svrhu.<\/p>\n Nakon nekoliko mjerenja zaklju\u010dio sam da standardni digitalni mili-ampermetri tipi\u010dno imaju unutra\u0161nji otpor od nekoliko oma (1-4 \u2126) te stvaraju padove napona od desetak mA. Unutra\u0161nji otpor se tijekom mjerenja mo\u017ee i mijenjati kako ampermetar automatski prilago\u0111ava mjerni opseg. Time obi\u010dni mili-ampermetri nikako nisu pogodni za mjerenje struje na naponskim izvorima ispod 100 mA, a i tu \u0107e stvarati pad napona od 10%. Unutra\u0161nji otpor ampermetra 1-4 \u2126 je daleko ve\u0107i od unutra\u0161njeg otpora solenoida (15 m\u2126) te \u0107e na ampermetru nastati veliki pad napona (izmjereno cca 7 mV) \u010dime solenoid dobiva gotovo dvostruko manji napon od nominalnog.<\/p>\n Za na\u0161 konkretni krug je te\u0161ko mjeriti struje i nekim posrednim metodama. Naime, jedina veli\u010dina koju u na\u0161em mjernom krugu mo\u017eemo relativno to\u010dno izmjeriti to je napon termopara jer se unutra\u0161nji otpor instrumenta od 10 M\u2126 kod mjerenja napona prakti\u010dno mo\u017ee zanemariti. To\u010dno mjerenje otpora kako bi primijenili Ohmov zakon je opet dosta problemati\u010dno. Solenoid ima izuzetno mali otpor, gotovo kratki spoj. Unutra\u0161nji otpor termopara se tako\u0111er ne mo\u017ee lako izmjeriti po\u0161to isti generira napon. Tako\u0111er, taj otpor je vjerojatno ovisi i o trenutnoj temperaturi termopara. Mi bi mjerenje trebali vr\u0161iti na zagrijanom termoparu, a to je svakako neizvedivo izravnom metodom mjerenja jer termopar tada generira najve\u0107i napon.<\/p>\n <\/p>\n Specijalni mili-ampermetri bez vlastitog unutra\u0161njeg otpora <\/strong><\/p>\n Za mjerenje struje termopara morali bi koristiti posebne mili-ampermetre koji prakti\u010dki nemaju vlastiti unutra\u0161nji otpor, odnosno za mjerni krug predstavljaju prividni ili virtualni kratki spoj. U objavama Ampermetar za mjerenje foto-struje LMT I 1000<\/a> i Ampermetar za mjerenje foto-struje LMT I 510<\/a> opisali smo takve instrumente. Me\u0111utim, oni su predvi\u0111eni samo za mjerenje vrlo malih struja, reda pA, te im je maksimalni domet mjerenja do 15 mA.<\/p>\n \u010cesto u svojim objavama nagla\u0161avam kako je kod pojedinih mjerenja treba biti dobro upoznat sa specifikacijama mjernog instrumenta kojim se slu\u017eimo jer se vrlo lako izvr\u0161e neto\u010dna mjerenja koja onda vode do pogre\u0161nih zaklju\u010daka. Svaki instrument \u0107e tijekom mjerenja pokazati neki otklon, no rezultat ne treba odmah prihvatiti kao to\u010dan pogotovo ako je on izvan o\u010dekivanih granica. Uvijek treba dobro promisliti ima li ne\u0161to u strujnom krugu ili samom procesu mjerenja \u0161to mo\u017ee utjecati na to\u010dnost mjerenja. Ovo se posebno odnosi na mjerenja niskih napona i struja, te mjerenja raznih impulsnih i izmjeni\u010dnih signala koji nisu \u010distog sinusnog oblika.<\/p>\n Na Interentu je naravno nemogu\u0107e na\u0107i pouzdane podatke za neko dublje razumijevanje rada kombinacije termopara i solenoida unutar plinskih sigurnosnih ventila i nisam na\u0161ao da je netko mjerio stvarne struje unutar ovih krugova.<\/p>\n Testirao sam i mogu\u0107nost da je ovdje mo\u017eda treba ura\u010dunati sam tlak plina koji djeluje na ventil. Mogu\u0107e je da taj tlak potpoma\u017ee otvaranje ventila, tako da je potrebna manja snaga za zadr\u017eavanje istog u otvorenom polo\u017eaju kada ima pritiska plina. Me\u0111utim, utvrdio sam da se ventil zadr\u017eava u otvorenom polo\u017eaju samo na struji iz termopara, dakle i bez tlaka plina. O\u010dito da tlak plina nije potreban da bi se ventil zadr\u017eao u otvorenom polo\u017eaju i posve je dovoljna struja koju generira sam termopar.<\/p>\n Za sada samo mo\u017eemo izvesti zaklju\u010dak kako je za zadr\u017eavanje kotve elektromagnetskog sigurnosnog ventila potrebna zaista mala snaga, reda 2 do 3 mW, a termopar to svakako mo\u017ee osigurati. Me\u0111utim, sve skupa treba zahvaliti dobro promi\u0161ljenom sistemu, gdje je na osnovu elektri\u010dnih karakteristika termopara konstruiran solenoid koji \u0107e maksimalno iskoristiti svu raspolo\u017eivu snagi koju solenoid mo\u017ee generirati.<\/p>\n Zadr\u017eati \u0107emo termoparove i ventile za neka budu\u0107a mjerenja i eksperimente, razmotriti \u0107u mogu\u0107nost \u00a0a sve ostalo \u0161to se ti\u010de starih i potro\u0161enih plinskih plo\u010da za kuhanje sada mo\u017ee biti slobodno odlo\u017eeno kao sekundarna sirovina \ud83d\ude42<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za ovu objavu imamo dvije plinske plo\u010de za kuhanje spremne za odlagali\u0161te metalnog otpada. Stoga je ovo prilika da vidimo kako izgledaju i na koji na\u010din funkcioniraju elektri\u010dni sustavi na takvim plo\u010dama. To je sustav elektri\u010dnog paljenja plina koji radi na mre\u017eni napon i elektri\u010dni sigurnosni plinski ventil sa senzorom detekcije plamena na gorionicima koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23107,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[57],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23106","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-termika","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/plinske_ploce_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23106"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23136,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23106\/revisions\/23136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a><\/p>\n<\/a>Na rubu svakog gorionika nalaze se dva \u0161tapi\u0107asta elementa: jedan je elektroda za iskru (unutar bijelog kerami\u010dkog tijela), a drugi je termo-elektri\u010dni pretvornik (termopar) za detekciju prisutnosti plamena. Ovi elementi se lako uo\u010davaju i vrlo sli\u010dno izgledaju prakti\u010dno na svim ku\u0107anskim plinskim plo\u010dama.<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Unutra\u0161nja konstrukcija plinske plo\u010de BSH (Balay). Gore desno u kutu je VN bobina za proizvodnju iskre za paljenje plina. Iz nje vode VN \u017eice na elektrode (iskri\u0161ta) svakog gorionika. \u017dice iz termoparova svakog gorionika pak vode svaka na svoj sigurnosni plinski ventil.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Sigurnosni plinski ventili su u kombinaciji sa elektri\u010dnim tipkalom kojim se aktivira bobina za proizvodnju iskre. Vidi se da su tipkala na sva \u010detiri ventila spojena paralelno \u0161to zna\u010di da se pritiskom bilo kojeg tipkala aktivira iskra na sva \u010detiri gorionika istovremeno.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Slika lijevo: Sigurnosni ventil ima tri priklju\u010dka: cijev za dovod plina, priklju\u010dak za termopar (sigurnosni elektromagnetski ventil) i tipkalo za mre\u017eni napon (aktivacija paljenja plina elektri\u010dnom iskrom). Slika desno: priklju\u010dak termopara i elektrode za iskru u blizini dizne plamenika.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Visokonaponska bobina za proizvodnju iskre za paljenje plina.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Unutra\u0161nja konstrukcija plinske plo\u010de Franke. Lako mo\u017eemo uo\u010diti iste elemente kao i na plinskoj plo\u010di BSH (Balay).<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Sa plinskim ventilima je kombinirano elektri\u010dno tipkalo koje se aktivira svakim pritiskom na plinski ventil.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Gore je bobina iz plo\u010de BSH (Balay), a ispod nje je bobina iz plo\u010de Franke.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Na svakoj bobini se uo\u010dava ulaz za mre\u017eni napon (lijevo) i \u010detiri visokonaponska izlaza za iskru (desno). Broj izlaza naravno ovisi o broju gorionika na plo\u010di.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Bobine se sastoje od visokonaponskog transformatora i relaksacijskog oscilatora za napajanje primara. Sve ove komponente su obi\u010dno trajno zalivene u \u010dvrstu izolacijsku masu tako da nije mogu\u0107e rastavljanje ni popravak istih.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektronika paljenja FZ 4 za plinsku plo\u010du BSH (Balay) nekako izva\u0111ena iz izolacijske mase. Fali jedna dioda koje je uni\u0161tena tijekom va\u0111enja.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Primar transformatora ima dvadesetak namotaja \u017eice promjera 0,6 mm namotanih na feritnu jezgru. Visokonaponski sekundarni namotaji su raspore\u0111eni u sekcije radi sprje\u010davanja probojnog napona. To su dva zasebna namota, svaki za dva gorionika.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Elektroniku paljenja BF 0046-N80 za plinsku plo\u010du Franke jedva smo uspjeli iskopati iz neke krute plasti\u010dne smole u koju je zalivena.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Izvedene elektroni\u010dke sheme bobina BSH-Balay (lijevo) i Franke (desno). Sheme obje plo\u010de su prakti\u010dki iste, razlika je \u0161to se kod plo\u010de BSH-Balay kao prekida\u010dki element koristi Switching Spark Gap, a kod plo\u010de Franke se koristi SIDAC.<\/span><\/p>\n<\/a>Sidac K277 izgleda kao ja\u010da dioda, no s obzirom da je sidac bipolarna (izmjeni\u010dna) komponenta onda nema otisnut karakteristi\u010dni prsten za polarizaciju kao dioda. Osim po izgledu ku\u0107i\u0161ta izme\u0111u sidaca i diode nema nikakve druge sli\u010dnosti.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Iskri\u0161ta kod plinskih plo\u010da su obi\u010dne vodljive elektrode povezane VN \u017eicom. To nisu otporne \u017eice koje bi ujedno ograni\u010davale maksimalnu struju na elektrodama kako je to uobi\u010dajeno za automobilske kablove.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a>Termoparovi iz plo\u010de Franke (gore) i BSH-Balay (dolje).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Sigurnosni plinski ventil plo\u010de Franke.\u00a0 Jasno se vidi odvojeni dio elektromagnetskog solenoida, koji priti\u0161\u0107e mehani\u010dki dio ventila za protok plina.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Sigurnosni plinski ventil plo\u010de BSH-Balay. <\/em>\u00a0<\/span><\/p>\n<\/a>Mehani\u010dki dio ventila je jednostavan. Lijevo se vidi poluga kao sprega izme\u0111u solenoida i samog plinskog ventila.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Solenoidi izva\u0111eni iz ku\u0107i\u0161ta. Ove solenoidne kapsule se mogu kupiti zasebno te po potrebi zamijeniti. Iako se radi o dvije posve razli\u010dite plinske plo\u010de, vidimo da su ventili vrlo sli\u010dni i rade na istom principu.\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Zavojnica ili solenoid sigurnosnog elektromagnetskog ventila.<\/span><\/em><\/p>\n
\n