{"id":23138,"date":"2025-09-08T18:48:19","date_gmt":"2025-09-08T17:48:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=23138"},"modified":"2025-09-08T18:48:19","modified_gmt":"2025-09-08T17:48:19","slug":"elektricni-i-kvarcni-satovi-recikliranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2025\/09\/08\/elektricni-i-kvarcni-satovi-recikliranje\/","title":{"rendered":"Elektri\u010dni i kvarcni satovi – recikliranje"},"content":{"rendered":"

Danas recikliramo koli\u010dinu od oko 250 raznih elektri\u010dnih i kvarcnih baterijskih mehani\u010dkih (analognih) satova iz perioda od 1960-tih godina na dalje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovi satovi su sakupljani i sa\u010duvani iz vi\u0161e razloga:<\/p>\n

    \n
  1. U ku\u0107i je uvijek dobro imati vi\u0161e zidnih i stolnih satova. Satovi se tako mogu postaviti na sve zidove i namje\u0161taj u sobama, te na vanjske terase, drve\u0107a i dvori\u0161ta. Ovo onda isklju\u010duje potrebu za no\u0161enjem ru\u010dnog sata jer gdje god se nalazite i gdje god se okrenete mo\u017eete vidjeti to\u010dno vrijeme na jednom od postavljenih satova \ud83d\ude42<\/li>\n
  2. Ku\u0107ni satovi su relativno to\u010dni, no relativna to\u010dnost nije isto \u0161to i apsolutna to\u010dnost. U trgovini ne mo\u017eete provjeriti tolerancije, odnosno pogre\u0161ke mjerenja vremena ve\u0107ine satova iz ponude \u0161iroke potro\u0161nje. Stoga je najbolje kupiti vi\u0161e satova, zadr\u017eati samo one koji se kroz godine poka\u017eu najto\u010dnijim, a ostale vratiti u trgovinu uz jasno argumentiranu reklamaciju \ud83d\ude42<\/li>\n
  3. Ku\u0107ni satovi su relativno pouzdani, no relativna pouzdanost nije isto \u0161to i apsolutna pouzdanost. Uvijek je bolje pouzdati se u stotinu satova, nego samo u jedan \ud83d\ude42<\/li>\n
  4. Kad imate nekoliko stotina razli\u010ditih satova, kroz odre\u0111eni period se jasno poka\u017ee koji modeli su najto\u010dniji i najpouzdaniji. Poslije mo\u017eete nastaviti kupovati samo te modele satova \ud83d\ude42<\/li>\n
  5. Ku\u0107ni elektri\u010dni i elektroni\u010dki satovi rade na baterije. Baterije pak se najvi\u0161e isplati kupovati u ve\u0107im koli\u010dinama jer je tada cijena po komadu manja. Za ve\u0107u koli\u010dinu baterija je onda svakako potrebno imati i ve\u0107u koli\u010dinu satova. Logi\u010dno, zar ne \ud83d\ude42<\/li>\n
  6. Neke ljude \u017eivcira svake godine pomicati sat unaprijed pa onda opet unatrag. Ovo se mo\u017ee izbje\u0107i montiranjem dva sata jednog do drugog tako da jedan sat pokazuje ljetno, a drugi zimsko vrijeme. Iako je za ovo potrebna dvostruka koli\u010dina satova, te satove postavljate samo jednom, dok bi pomicanje kazaljki morali ponavljati svake godine dva puta. Uz svu u\u017eurbanost dana\u0161njeg \u017eivota, takav dodatan stres doista nije nikome potreban \ud83d\ude42<\/li>\n
  7. Neki puta vam je va\u017ena to\u010dnost vremena na sekundu, a nekada vam je dovoljna to\u010dnost na minutu ili na nekoliko minuta, nekada \u010dak i vremenski okvir od pola sata ne igra va\u017enu ulogu. Stoga nije lo\u0161e postaviti satove koji mogu pokazivati vrijeme na vi\u0161e razina to\u010dnosti. Tako imamo satove koji imaju kazaljku za sekunde i one koji to nemaju. Neki satovi imaju cifere (skale) sa podjelama na svaku minutu, neki na svaki sat, neki na svaka tri sata, a neki ni nemaju podjele. Tako\u0111er, neki satovi imaju ispisanih svih 12 brojeva, neki samo \u010detiri broja, a neki su potpuno bez brojeva. Svakako je prakti\u010dno kombinirati vi\u0161e ovakvih satova, kako bi mogli pratiti vrijeme na onom satu koji nam u tom trenutku najvi\u0161e odgovara po preciznosti prikaza \ud83d\ude42<\/li>\n
  8. U slu\u010daju nuklearne katastrofe, ve\u0107ina elektronike \u0107e prestati raditi. Kad se ka\u017ee \u201eve\u0107ina elektronike\u201c to svakako ne zna\u010di i sva elektronika. Ako imate jedan ili dva elektroni\u010dka sata, velika je vjerojatnost da \u0107e oba prestati raditi. No ako imate nekoliko stotina takvih satova, velika je vjerojatnost da \u0107e jedan ili dva pre\u017eivjeti razorni elektromagnetski val. O ovome bi posebno trebali razmisliti preperi i ostali vlasnici nuklearnih skloni\u0161ta koji za sada jo\u0161 u njima ne borave stalno i stoga ne mogu stalno navijati \u010disto mehani\u010dke satove.<\/li>\n
  9. Vezano uz to\u010dku 8. glede nuklearnog udara, na elektromagnetsko zra\u010denje su navodno imuni i satovi sa elektronskim i Nixie cijevima. Me\u0111utim, kad pogledate cijenu tih satova odmah je jasno da \u0107ete jeftinije pro\u0107i ako kupite 500 kvarcnih satova umjesto jednog sa elektronskim cijevima. Pametnom dosta \ud83d\ude42<\/li>\n
  10. Dana\u0161nja jeftina potro\u0161a\u010dka elektronika je uglavnom neisplativa za popravak i servis, dijelovi i komponente su nedostupni u slobodnoj prodaji. Tome se mo\u017ee dosko\u010diti kupnjom vi\u0161e jednakih satova. Na taj na\u010din se sat koji otka\u017ee, uvijek mo\u017ee popraviti iz dijelova izva\u0111enih iz ispravnog sata. Mnogi \u0107e sad pametovati za\u0161to popravljati neispravan sat istim takvim ispravnim satom. Pa zato jer je uvijek dobro popraviti ono \u0161to se popraviti mo\u017ee, ne treba sve odmah bacati u sme\u0107e. Tako\u0111er, ne treba sve uvijek gledati kroz novac. Popravak kvarcnog sata svakako podi\u017ee razinu tehni\u010dkih vje\u0161tina i znanja pojedinca, pomi\u010de granice motori\u010dkih sposobnosti, unaprje\u0111uje vizualnu percepciju (pogotovo ako se radi bez urarskog pove\u0107ala), testira otpornost \u017eiv\u010danog sustava te op\u0107enito doprinosi samosvijesti, samopouzdanju i samopo\u0161tovanju sebe kao osobe. \u010cak i ako popravak ne uspije od prve, jo\u0161 uvijek imamo zalihu od nekoliko desetaka istih satova, pa se postupak mo\u017ee ponoviti. To je u\u010denje iz vlastitih pogre\u0161aka \ud83d\ude42<\/li>\n<\/ol>\n

    Mogli bi unedogled nabrajati za\u0161to je posjedovanje 200 ili 300 kvarcnih satova uvijek bolje od posjedovanja samo 2 ili 3 takva sata. Ako cijelu stvar promatramo sa gledi\u0161ta jednog hobi elektroni\u010dara i ljubitelja starih elektroni\u010dkih ure\u0111aja (danas ve\u0107 zanat u izumiranju) razli\u010diti oblici i veli\u010dine satnih stakala mogu vrlo dobro poslu\u017eiti za popravak polomljenih stakala primjerice nekih mjernih instrumenta. Naravno, iz prakse je poznato da su \u0161anse da staklo nekog sata odgovara staklu nekog instrumenta realno vrlo male. Me\u0111utim, te \u0161anse se ipak eksponencijalno pove\u0107avaju ako imamo na raspolaganju nekoliko stotina takvih stakala. \u0160tovi\u0161e, \u010dak i da ni jedno staklo ba\u0161 ne odgovara u potpunosti, uvijek je dobro imati vi\u0161e takvih stakala na zalihi jer rezanje i prekrajanje stakla u elektroni\u010dkoj (umjesto staklarskoj) radionici rijetko uspije od prve.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Nekoliko desetaka okruglih i \u010detvrtastih satnih stakala iz nekoliko stotina satova. Do razlike u koli\u010dini je do\u0161lo jer ve\u0107ina satova ima prozirnu plastiku umjesto stakla.<\/em><\/span><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Jedna stara pjesma sa ovih prostora ka\u017ee: \u201eZaustavite Dunav i kazaljke stare…\u201c. Dunav stvarno ne znam kako zaustaviti no kao kompenzaciju sam trajno zaustavio ne\u0161to malo vi\u0161e \u0161to starih \u0161to novih kazaljki \ud83d\ude42\u00a0\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Netko sa nedovoljnim tehni\u010dkim znanjem mogao bi pomisliti kako su ovo kvarcevi izva\u0111eni iz kvarcnih satova. To\u010dan odgovor je da je ovo zapravo mramor izva\u0111en iz kvarcnih satova. Mramor u kvarcnim satovima ne slu\u017ei za osiguranje precizne frekvencije oscilatora, nego za dodavanje te\u017eine laganim plasti\u010dnim ku\u0107i\u0161tima kako bi stolni satovi mogli koliko toliko stabilno stajati na stolu (i drugom namje\u0161taju). \u010cesto u svojim objavama isti\u010dem kako su Kinezi vrlo inovativni glede iskori\u0161tavanja i recikliranja otpada svih vrsta kao i zastarjelih komponenti, ure\u0111aja i aparata op\u0107enito.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Kvarcni satovi sadr\u017ee vrlo malo metala kao i drugih sekundarnih sirovina op\u0107enito. Uglavnom je to plastika, a nju se danas samo rijetki odlu\u010duju ozbiljno reciklirati. Unato\u010d silnim \u201ezelenim\u201c konferencijama i pokretima, medijskim natpisima i politi\u010dkim pompama, ve\u0107ina plastike na kraju zavr\u0161i u prirodi.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Elektri\u010dni i kvarcni mehanizmi satova.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

    Ono \u0161to nas u cijeloj ovoj pri\u010di mo\u017ee malo zanimati, to su elektri\u010dni i elektroni\u010dki (kvarcni) mehanizmi satova. Odmah treba re\u0107i kako postoji veliki broj patenata glede tih mehanizama. Mi \u0107emo pro\u0107i samo one koje smo zatekli u ovim na\u0161im satovima. Glede toga, u objavi Elektri\u010dni sat Metamec Lighted Dial<\/a> opisali smo satni mehanizam koji pogoni mali jednofazni sinkroni elektromotor koji radi na naponu i frekvenciji gradske mre\u017ee (200-250 V, 50 Hz). To\u010dnost takvog sata isklju\u010divo ovisi o to\u010dnosti frekvencije gradske mre\u017ee, a nju elektrodistribucija op\u0107enito gledano odr\u017eava prili\u010dno to\u010dnom. Veliki broj elektromehani\u010dkih pa i posve elektroni\u010dkih satova iz pro\u0161log stolje\u0107a kao frekvencijski standard koristi upravo frekvenciju gradske mre\u017ee. Ovdje pak \u0107emo se baviti samo baterijskim satovima gdje prakti\u010dno svi rade na jedan baterijski \u010dlanak od 1,5 V.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Njema\u010dki elektri\u010dni satovi iz 1960\/70-tih godina proizvo\u0111a\u010da Diehl, Kienzle i Hettic.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n

     <\/p>\n

    Kre\u0107emo od najstarijih elektri\u010dnih satnih mehanizama iz 1960\/70-tih godina. To su u osnovi posve mehani\u010dki satovi sa oprugom kojima je samo dodan elektri\u010dni pogon za njihovo automatsko navijanje.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Mehani\u010dki sat sa automatskim elektri\u010dnim navijanjem Atlanta Electric njema\u010dkog prozvo\u0111a\u010da Kienzle (Kienzle 606e mehanizam).<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ovaj sat ima elektromagnet sa kotvom spojen kao vibrator (spojen na napon kontinuirano se pali i gasi). Kada pogonska opruga sata do\u0111e blizu kraja otpu\u0161tanja, mehani\u010dki se aktivira elektri\u010dna sklopka koja pokre\u0107e elektromagnetski vibrator. Vibracije kotve mehani\u010dki navijaju oprugu sata. Kada je opruga napeta do kraja, sklopka elektromagneta se deaktivira.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Mehani\u010dki sat sa automatskim elektri\u010dnim navijanjem Diehl Electro njema\u010dkog prozvo\u0111a\u010da Diehl.<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Kod ovog sata se za navijanje opruge koristi mali istosmjerni elektromotor. Elektri\u010dna sklopka istog se mehani\u010dki aktivira kad je opruga sata otpu\u0161tena za jedan okret i jednako tako se sklopka deaktivira kada elektromotor ponovno navije oprugu za jedan okret. Ovakvi satovi obi\u010dno imaju male opruge te se navijanje ponavlja svakih nekoliko minuta.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Satni mehanizam sa impulsnim elektri\u010dnim njihalom sa permanentnim magnetima i fiksnim zavojnicama, njema\u010dkog proizvo\u0111a\u010da Hettic (mehanizam W41).<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Pogonski mehanizam ovog sata je svojevrsno elektri\u010dno njihalo. Na diskovima (rotoru) njihala nalaze se permanentni magneti, a u blizini njih je postavljena fiksna zavojnica. Zavojnica dobiva elektri\u010dne impulse i stvara impulsno magnetsko polje. To magnetsko polje podr\u017eava konstantno njihanje njihala sa permanentnim magnetima.<\/p>\n

    Me\u0111utim, oscilator koji \u0161alje elektri\u010dne impulse na zavojnicu nije elektroni\u010dki. To\u010dna frekvencija njihanja njihala je ovdje odre\u0111ena mehani\u010dki, samim njihalom i za ovaj mehanizam iznosi 2,5 Hz. To je svojevrsni samo-pobudni oscilatorski sklop sa tranzistorom. Impulsna pobuda za otvaranje tranzistora dolazi od samog njihala sa magnetima. Tako \u010ditav sistem sadr\u017ei dva elektromagnetska sistema: jedan za podr\u017eavanje njihanja njihala i jedan za indukciju pobudnog impulsa za tranzistor. Ovakav mehanizam smo ve\u0107 opisali u objavi Zidni radio-sat MusiClock<\/a>.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Satni mehanizam Hettic W41 je malo specifi\u010dan jer sadr\u017ei namjenski integrirani krug TAA 780. To je jednostavni integrirani krug koji sadr\u017ei svega dva tranzistora, dva otpornika i diodu. Tranzistor T1 je radni (izlazni), a T2 je slu\u017ei za pobudu T1. Jasno se vidi da je u emiterski krug T1 spojena impulsna zavojnica i ona \u0107e dobiti napon kad je T1 otvoren. Otvaranjem tranzistora T1 pak upravlja tranzistor T2 kojemu je na bazu spojena senzorska zavojnica.<\/p>\n

    Princip rada (stabilnog njihanja) njihala temelji se na ciklusima ponavljanja koji uklju\u010duju dovo\u0111enje struje na impulsnu zavojnicu kad je tranzistor otvoren i dovo\u0111enje induciranog napona preko senzorske zavojnice kad je tranzistor zatvoren. Mali pomak njihala sa magnetima inducirati \u0107e u senzorskoj zavojnici spojenoj na bazu tranzistora T2 mali strujni impuls, dovoljan da na kratko otvori tranzistor T2, a time posljedi\u010dno i tranzistor T1. Otvaranjem tranzistora T1 struja preko emitera pote\u010de kroz impulsnu zavojnicu, a stvoreni magnetski tok odgurne impulsni magnet i stvori novi njihaj. Njihalo se zatim vra\u0107a (pomo\u0107u povratne spiralne opruge) te novi prolazak senzorskog magneta pored senzorske zavojnice opet stvara napon koji otvara tranzistor i ciklus se ponavlja.<\/p>\n

    Satovi sa ovakvim mehanizmom izumljeni su u 1950-tim godinama, dakle vrlo brzo nakon izuma tranzistora (koji je slu\u017ebeno predstavio Bell Labs 1948. godine). Ve\u0107ina tih mehanizama sadr\u017ei samo jedan tranzistor, \u0161to \u0107emo vidjeti i na slijede\u0107a dva primjera.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Njema\u010dki (GDR) satni mehanizam sa impulsnim elektri\u010dnim njihalom sa permanentnim magnetima i fiksnim zavojnicama iz 1968. godine.<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ovaj mehanizam ima odvojenu impulsnu i senzorsku zavojnicu (nemaju zajedni\u010dku spojnu to\u010dku), a elektronika osim tranzistora sadr\u017ei jo\u0161 samo dva kondenzatora i jedan otpornik. Vidi se da je impulsna zavojnica u krugu kolektora, a senzorska zavojnica u krugu baze tranzistora. Najjednostavnije izvedbe ovakvih satnih mehanizama od elektronike sadr\u017ee samo jedan tranzistor.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Satni mehanizam sa impulsnim elektri\u010dnim njihalom sa permanentnim magnetima i fiksnim zavojnicama nepoznatog porijekla.<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Elektronika ovakvih satnih mehanizama mo\u017ee biti izvedena na sve mogu\u0107e na\u010dine. Negdje je impulsna zavojnica u kolektorskom, a negdje u emiterskom krugu, bez obzira na tip tranzistora (PNP, NPN). Senzorska zavojnica za bazu tranzistora mo\u017ee dijeliti jedan kraj namotaja sa impulsnom zavojnicom ali mo\u017ee biti i potpuno odvojena. Obi\u010dno se koristi jedan tranzistor, no ponegdje su upotrijebljena dva tranzistora (upravlja\u010dki i izlazni) bilo u diskretnoj ili integriranoj izvedbi. Jasno je da inducirani impuls u senzorskoj zavojnici ne mo\u017ee biti velike amplitude te se stoga naj\u010de\u0161\u0107e koriste germanijski tranzistori zbog manjeg pada napona od silicijskih tranzistora. U slu\u010daju silicijskih tranzistora koriste se dva komada zbog ve\u0107eg poja\u010danja, no ponegdje radi jedan silicijski tranzistor.<\/p>\n

    Sve zapravo najvi\u0161e ovisi o izvedbi zavojnica. Vidjeli smo da su to zavojnice sa velikim brojem namotaja tanke lak \u017eice (i do nekoliko tisu\u0107a namotaja) kako bi se inducirale \u0161to ja\u010de struje u senzorskoj zavojnici i stvaralo dovoljno jako magnetsko polje u impulsnoj zavojnici (s obzirom na nizak napon napajanja od 1,5 V i potrebom za \u0161to manjom potro\u0161njom struje (tipi\u010dno 100-200 \u00b5A). Mogli smo primijetiti da je impulsna zavojnica obi\u010dno crvene (bakrene) boje, a senzorska je sa lakom zelene boje. Te dvije zavojnice se na specifi\u010dan na\u010din motaju i isprepli\u0107u u zajedni\u010dki kolut.<\/p>\n

    Brzina rada njihala sa magnetima mora biti \u0161to ve\u0107a kako bi se inducirao ve\u0107i napon u senzorskoj zavojnici. Stoga ta njihala rade iznad 1 Hz, tipi\u010dno frekvencijom 2,5 Hz.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Sada prelazimo na kvarcne mehanizme. Pogon takvih mehanizama je samostalni kvarcni (kristalni) oscilator frekvencije tipi\u010dno 1 Hz (ponegdje 2 ili vi\u0161e Hz). Bipolarni napon iz ocilatora pokre\u0107e mali jednofazni kora\u010dni elektromotor Lavetovog tipa. To je konstrukcijski vrlo jednostavan elektromotor. Na armaturi statora se nalazi jedna zavojnica, a rotor je permanentni magnet sa dva pola.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Kre\u0107emo prvo sa ranim primjerima kvarcnih satova. Opet imamo jedan satni mehanizam njema\u010dkog proizvo\u0111a\u010da Kienzle. Prvo \u0161to se mo\u017ee primijetiti to je da se ne koristi uobi\u010dajeni kvarc na 32,768 kHz nego je ovdje ugra\u0111en kvarc na visokih 4,194304 MHz.<\/p>\n

    Osnovna frekvencija od 32,768 kHz za kvarcne satove je odabrana jer se binarnim dijeljenjem lako dobiva frekvencija od 1 Hz. Frekvenciju od 32 768 Hz je potrebno 15 puta podijeliti sa 2 \u0161to je lako izvedivo razli\u010ditim jeftinim binarnim djeliteljima. Kristal upravo ove frekvencije je odabran iz vi\u0161e prakti\u010dnih razloga. Kristali te frekvencije se mogu izvesti u vrlo malim dimenzijama, frekvencija je dovoljno visoka da bude ne\u010dujna za ljudsko uho ali i dovoljno niska da potro\u0161nja struje i sama cijena izrade takvih kristala ostane na umjerenoj razini.<\/p>\n

    Frekvenciju na\u0161eg kvarca od 4,194304 MHz je potrebno 22 puta podijeliti sa 2 da se dobije frekvencija od 1 Hz. Iako je frekvencija od 32,768 kHz danas gotovo postala standard za sve kvarcne satove, raniji modeli su mogli imati i druge frekvencije, a nije isklju\u010deno da i neki moderni satovi rade sa kristalima drugih frekvencija. U svakom slu\u010daju, stabilni oscilator koji bi izravno radio frekvencijom 1 Hz je vrlo te\u0161ko konstruirati, te se rade oscilatori vi\u0161ih frekvencija koje se zatim dijele do potrebnih 1 Hz.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Kristalni oscilator i binarni djelitelji frekvencije sadr\u017eani su u namjenskom integriranom krugu ICM 1115A. Ovaj integrirani krug omogu\u0107ava i jednostavnu funkciju tonskog alarma.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Snimak pokazuje signal na izlazu za kora\u010dni motor (pinovi 3 i 5). Jasno se vidi bipolarni impulsni izlaz koji se mijenja svake sekunde.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Ovo je snimak na pinu za signal alarma (pin 6). Prema tvorni\u010dkim podacima za ICM 1115A na ovom izlazu bi trebali dobiti tonski signal iz kombinacije tri binarne frekvencije: 1 Hz, 8 Hz i\u00a0 2048 Hz. To je osnovni ton frekvencije 2048 Hz, koji je periodi\u010dki prekidan kombinacijom frekvencija od 1 Hz i 8 Hz. Na na\u0161em satnom modulu se pin 6 ne koristi (nije nigdje spojen), a sa istog smo uspjeli dobiti samo signal frekvencije 64 Hz.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Svi ostali kvarcni satni mehanizmi bit \u0107e vrlo sli\u010dni jedni drugima. Pogon zup\u010danika je preko Lavetovog elektromotora, a njega pokre\u0107e bipolarni impulsni napon frekvencije 1 Hz (2 Hz). Takav napon se dobiva iz kristalnog (kvarcnog) oscilatora obi\u010dno frekvencije 32 768 Hz koja se binarnim djeliteljima (flip-flopovima) dijeli 15 puta tako da se dobije frekvencija od to\u010dno 1 Hz. Neki kvarcni mehanizmi imaju dodatne frekvencijske izvode sa lanca djelitelja tako da se dobiju tonske frekvencije (cca 1-2 kHz) za funkciju alarma ili bilo koje druge binarne frekvencije za pokretanje raznih svjetlosnih alarma, za pokretanje estetski pridodanih njihala (klatna) i sli\u010dno. Generalno gledano, sva elektronika je sadr\u017eana u jednom namjenskom \u010dipu koji je kod novih modela obi\u010dno u COB izvedbi i takvim \u010dipovima je za rad dovoljan tek vanjski kristal na 32 768 Hz.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ovdje smo pogledali jedan moderniji kvarcni satni mehanizam (s po\u010detka 1980-tih godina) koji jo\u0161 uvijek nosi oznaku njema\u010dkog proizvo\u0111a\u010da Kienzle (danas je sve Made in China). Jedino \u0161to ukazuje da je ovo relativno stariji mehanizam je namjenski \u010dip 1440F koji je jo\u0161 uvijek u standardnom DIL-8 ku\u0107i\u0161tu.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Kvarcni satovi sami po sebi nisu vizualno previ\u0161e atraktivni pa neki modeli poku\u0161avaju imitirati stare mehani\u010dke satove sa klatnima kako bi se malo naglasila dinamika njihovog rada. Tako\u0111er i \u0161to se ti\u010de zvuka koji proizvodi satni mehanizam, neki kvarcni satovi su posve ne\u010dujni, dok su drugi namjerno napravljeni da imaju nagla\u0161en zvuk otkucavanja sekundi kao kod starih mehani\u010dkih satova. Ovisno o frekvenciji pogona Lavetovog elektromotora, kazaljka za sekunde se mo\u017ee pomicati periodi\u010dno svake sekunde ili pak sa posve glatkim (postepenim) prijelazom sa jedne sekunde na idu\u0107u.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Ovdje imamo jedan kvarcni sat sa dodatnim elektromagnetskim sistemom koji pomi\u010de \u201ela\u017eno\u201c klatno kako bi se stvorio dojam \u010disto mehani\u010dkog sata. Klatno je kod ovog sata kuglica u kojoj se nalazi permanentni magnet. Ispod tog magneta je smje\u0161ten elektromagnet koji se napaja impulsnim naponom. Stvoreno impulsno magnetsko polje periodi\u010dki djeluje na permanentni magnet klatna (odbojnom magnetskom silom) te se onda magnetsko klatno nji\u0161e u ritmu tih perioda.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a>Oscilator koji impulsno napaja elektromagnet radi na istom principu kao i ve\u0107 opisani satni mehanizmi sa impulsnim elektri\u010dnim njihalom sa permanentnim magnetima i fiksnim zavojnicama, \u0161tovi\u0161e i elektroni\u010dka shema je ista.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Citizen QPM-1018<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

    Ovaj mali stolni kvarcni sat Citizen QPM-1018 je u potpunosti japanske proizvodnje i datira vjerojatno negdje s kraja 1970-tih godina. Ima analogni kvarcni sat i elektroni\u010dki alarm za koji se mo\u017ee izabrati \u0161est razli\u010ditih melodija te jo\u0161 dva kombinirana zvuka zvona. Bazira se na namjenskom \u010dipu LR34653 (Sharp). Iako je izvana ve\u0107 prili\u010dno pohaban jo\u0161 uvijek je potpuno funkcionalan. Rije\u010d je o lijepom primjerku ranih kvarcnih satova \u0161iroke potro\u0161nje te za sada ne\u0107e zavr\u0161iti u sme\u0107u.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ovdje su tri primjerka sata koji imitiraju stare mehani\u010dke budilice. Za zvono se i ovdje koriste metalne \u010da\u0161ice i bati\u0107i, no pogon bati\u0107a je preko elektromotora koji na osovini obi\u010dno ima ekscentri\u010dni dodatak za tu namjenu.<\/p>\n

    Satni mehanizmi ovakvih satova sa elektri\u010dnim alarmima imaju sklopku spregnutu sa zup\u010danikom za namje\u0161tanje alarma i zup\u010danicima koji okre\u0107u kazaljke. Ta sklopka onda na odre\u0111enoj poziciji rotacije zup\u010danika zatvara strujni krug. Kod nekih sistema, sklopka ne aktivira izravno vanjske elektromehani\u010dke elemente za alarm, nego samo aktivira integrirani krug koji onda proslje\u0111uje odre\u0111eni signal na odre\u0111ene elemente alarma. To mo\u017ee biti periodi\u010dki prekidan istosmjerni napon za elektromotore, elektromagnete ili \u017earuljice alarma, a jednako tako i neka tonska frekvencija za zvu\u010dnik alarma. Vidimo da u na\u0161im primjerima prvi sistem ima samo elektromotor za pokretanje bati\u0107a zvona, drugi sistem ima elektromotor i lampicu, a tre\u0107i sistem ima elektromotor i zvu\u010dnik.<\/p>\n

    Sva tri sistema se baziraju na namjenskim COB \u010dipovima tako da tu bilo kakva daljnja analiza elektri\u010dnih krugova nema smisla.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ova tri kvarcna satna mehanizma vanjskim oblikom ku\u0107i\u0161ta malo odska\u010du od drugih pa sam pogledao \u0161to je unutra. Prvi mehanizam ima integriranu zavojnicu (elektromagnet) za pomicanje nekog la\u017enog klatna sata, drugi ima integrirani zvu\u010dnik vjerojatno za zvukove\/melodije alarma, a tre\u0107i mehanizam je standardni. Opet, sva tri mehanizma se temelje na namjenskim COB \u010dipovima.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Dva njema\u010dka Hermle satna mehanizma sa namjenskim COB \u010dipovima.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    Ovdje je jo\u0161 14 razli\u010ditih tipova kineskih satnih mehanizama koji su svi vrlo sli\u010dni i gotovo sigurno se svi baziraju na namjenskim COB \u010dipovima, kako smo vidjeli i na prethodnim primjerima. Ne vidim smisao pojedina\u010dnog rastavljanja svakog od njih.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a>Neki satni mehanizmi proizvode osam bipolarnih impulsa u sekundi, odnosno rade frekvencijom 8 Hz. To zna\u010di da \u0107e kazaljka za sekunde imati finiji prijelaz na svaku slijede\u0107u sekundu (ne u jednom dugom pomaku nego u osam kratkih pomaka). Sasvim sigurno razli\u010diti tipovi kvarcnih satnih mezanizama proizvode razli\u010dite frekvencije i valne oblike bipolarnih pogonskih napona no sve frekvencije imaju binarnu bazu (1, 2, 4, 8, 16 …).\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Jednako kao i za stolne\/zidne tako i za ru\u010dne satove vrijedi pravilo: vi\u0161e je bolje \ud83d\ude42 Za\u0161to nositi samo jedan sat na ruci, kad na ruci ima mjesta barem za njih pedesetak \ud83d\ude42<\/p>\n

     <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

    \"\"<\/a>Kvarcni mehanizmi za ru\u010dne satove jednaki su kao i za stolne i zidne satove, osim \u0161to su bitno smanjenih dimenzija.<\/span><\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

    \n

     <\/p>\n

    Kvarcni mehani\u010dki satovi vjerojatno jo\u0161 neko vrijeme ne\u0107e iza\u0107i iz mode jer su vrlo jeftini za proizvodnju, a i puno ljudi jo\u0161 uvijek vi\u0161e voli prave kazaljke umjesto digitalnih displeja. Tako\u0111er, za kvarcne satove gotovo da i ne postoje granice glede dizajna, oblika i veli\u010dina. Moderni digitalni smart-satovi pak za razliku od njih, koliko god se trude na svojim malim displejima prikazati \u0161to zabavnije grafike, na kraju su ipak ograni\u010deni svojim prili\u010dno uniformnim i jednoli\u010dnim vanjskim izgledom.<\/p>\n

    No, napredak tehnologije je nezaustavljiv, te danas vi\u0161e nije dovoljno samo bilo gdje i bilo kada znati to\u010dno vrijeme, sada se u svakom trenutku jednako tako mora znati i sva\u0161ta ne\u0161to drugo. Iako je to uglavnom ve\u0107a koli\u010dina posve nekorisnih, nepotrebnim, upitno to\u010dnih i diskutabilnih podataka, jo\u0161 uvijek stoji \u010dinjenica da je lak\u0161e imati ne\u0161to \u201esmart\u201c stalno uz sebe, nego sam biti smart bez svega toga \ud83d\ude42<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n
    <\/div>\n
    <\/div>\n
    <\/div>\n