![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/super_com_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Spomenuta Nintendo konzola je u razli\u010ditim zemljama imala razli\u010dite nazive, a jednako tako su i natpisi na klonovima mogli biti razli\u010diti. Sli\u010dno kao \u0161to smo vidjeli kod klonova Atari 2600 konzola<\/a>, osim bolje ili lo\u0161ije kopiranog vanjskog dizajna, ugra\u0111ena elektronika i sistem igri se kod klonova bitno razlikuju od originala.<\/p>\n Dok su se kod originala igre morale kupovati posebno na vanjskim patronama (cartridge), klonovi su dolazili sa ve\u0107 instaliranim odre\u0111enim brojem igrica, a uz to su mogli prihva\u0107ati i originalne patrone sa igrama. Naravno, aktualni su bili i znatno jeftiniji klonovi originalnih patrona sa igrama, no \u010dak je i njihova cijena bila dosta visoka u odnosu na cijenu same konzole, te ih je rijetko tko kupovao. Obi\u010dno su instalirane igre bile dovoljne za zabavu ve\u0107ine kupaca tih konzola.<\/p>\n Iako su se klonovi Nintendo konzole reklamirali sa nekoliko tisu\u0107a ugra\u0111enih igara, u osnovi je to bilo samo 20-tak razli\u010ditih igara, dok su sve ostalo bili manje ili vi\u0161e izmijenjeni modovi i varijacije istih igri (po\u010detak igranja na razli\u010ditim nivoima, izmijenjeni raspored elemenata na poligonima, promijenjena paleta boja i sli\u010dno).<\/p>\n Konzola \u201eSuper Com Entertainment Computer System 72\u201c nosi logo austrijske uvozni\u010dko distributerske tvrtke TZS First Austria. Tvrtka primarno uvozi potro\u0161a\u010dku elektroniku, ku\u0107anske aparate i kozmetiku za evropsko tr\u017ei\u0161te, a originalno porijeklo konzole vrlo vjerojatno Kina.<\/p>\n Oznaka 72 u nazivu \u201eEntertainment Computer System 72\u201c sugerira da ova konzola prihva\u0107a 72-pinske patrone sa igrama (standard za evropske i ameri\u010dke NES konzole), dok su originalne japanske Famicom patrone bile 60-pinske. Patrone su zapravo me\u0111usobno kompatibilne i potrebno je samo koristiti odgovaraju\u0107i adapter pinova za pojedini standard.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kontroleri za igranje (joystick) kao \u0161to vidimo nisu samo tipkala (sklopke) nego i sadr\u017ee elektroniku u obliku jednog COB \u010dipa. To je vrlo vjerojatno neki posmi\u010dni registar (shift register) koji slu\u017ei za multipleksiranje kontrolnih gumbi tako da svaki pojedina\u010dni gumb ne mora imati svoju \u017eicu za spajanje s konzolom. Vidimo da svega 5 \u017eica implementira 10 funkcijskih tipki. Zbog svog specifi\u010dnog oblika ovakvi kontroleri su dobili naziv \u201edogbone\u201c (pse\u0107a kost).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svjetlosni pi\u0161tolj nije ni\u0161ta drugo nego foto-dioda. Kad se pritisne okida\u010d (sklopka) program igre na trenutak zatamni \u010ditav ekran s time da istovremeno generira bijeli pravokutnik na mjestu gdje se u tom trenutku na igri nalazila meta ili mete. Ukoliko je svjetlosni pi\u0161tolj bio usmjeren to\u010dno na metu (svijetli bijeli pravokutnik na tamnom ekranu) onda \u0107e preko le\u0107e upasti ta svjetlina na foto-diodu i ona \u0107e generirati elektri\u010dni signal. Taj signal igra prepoznaje kao pogodak.<\/p>\n Stvari bi bile jednostavne kad bi u igri imali samo jednu metu. Me\u0111utim, kad imamo vi\u0161e meta ili na ekranu treba biti zabilje\u017eeno mjesto proma\u0161aja, onda je potrebna vremenska sinkronizacija izme\u0111u programa igre i osvje\u017eavanja zaslona ekrana, kako bi se znalo u koju metu (koji dio ekrana) je u tom trenutku bio usmjeren svjetlosni pi\u0161tolj. Igre iz 1990-tih godina su tu sinkronizaciju imale programiranu s obzirom na horizontalnu i vertikalnu frekvenciju osvje\u017eavanja (iscrtavanja, skeniranja) rastera slike kod CRT televizora. Kod LCD televizora je princip i frekvencija iscrtavanja slike na ekranu bitno druga\u010dija od CRT televizora tako da ovi svjetlosni pi\u0161tolji ne\u0107e raditi na LCD televizorima i modernim televizorima op\u0107enito.<\/p>\n Konstrukcija svjetlosnog pi\u0161tolja nije posebno precizna (opti\u010dki fokusirana) te op\u0107enito nije te\u0161ko pogoditi metu na ekranu (dosta \u0161irok krug oko mete se registrira kao pogodak). Svejedno, ga\u0111anje patki na ekranu je prili\u010dno zabavna igra, ne zato \u0161to ih je te\u0161ko pogoditi, nego zato jer ih je te\u0161ko ba\u0161 sve pogoditi \ud83d\ude42 Uvijek padne koncentracija na barem jednoj patki, a onda se ubrzo po\u010dne igrati na \u201esve ili ni\u0161ta\u201c umjesto na pojedina\u010dne bodove.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010citava igra\u0107a konzola se bazira na jednom jedinom COB \u010dipu (MC14066 sadr\u017ei samo elektroni\u010dke sklopke). Sli\u010dno kao \u0161to smo vidjeli i kod Atari 2600 klonova, kristal na 26,601712 MHz za clock signal je odabran tako da lako dobije nose\u0107a frekvencija boje po PAL sistemu (26,601712 \/ 6 = 4,433619 MHz).<\/p>\n <\/p>\n Modul sa 60-pinova je posve sigurno modul sa samim igrama. To je prakti\u010dki izmjenjiva Famicom patrona sa igrama samo bez plasti\u010dnog ku\u0107i\u0161ta. Na ovaj na\u010din se lako proizvode konzole sa razli\u010ditim setovima igara. Me\u0111utim, jeftinije izvedbe konzoli nemaju konektor, nego je kartica sa igrama preko kratkog flat-kabla izravno zalemljena za glavnu plo\u010dicu. Jednako tako je izravnim lemljenjem spojen modul sa TV RF modulatorom i regulatorom napona napajanja.<\/p>\n <\/p>\n Modul sa TV VHF I modulatorom i regulatorom napona napajanja (5 V). To su vrlo jednostavne izvedbe modulatora slike i zvuka sa svega tri ili \u010detiri tranzistora. Takvi modulatori se uvijek rade za standardne TV kanale sa najni\u017eim nose\u0107im frekvencijama slike i tona kako bi oscilatori bili \u0161to manje zahtjevni za prakti\u010dnu izvedbu. U vrijeme analogne televizije najni\u017ee frekvencije je zauzimao VHF I televizijski opseg sa 2., 3. i 4. kanalom u frekvencijskom opsegu 48-68 MHz. Slijede\u0107i 5. TV kanal je ve\u0107 ulazio u VHF III opseg sa nose\u0107im frekvencijama iznad 175 MHz. Tako su RF modulatori TV konzola naj\u010de\u0161\u0107e uga\u0111ani za 2. ili 3. TV kanal.<\/p>\n U osnovi TV modulator slike i tona mo\u017eete napraviti ve\u0107 sa dva tranzistora. Primjerice, za 2. TV kanal treba vam oscilator 48,25 MHz koji se amplitudno modulira kompozitnim signalom slike (jedan tranzistor) i oscilator na 53,75 MHz koji se frekvencijski modulira signalom tona (drugi tranzistor). Za na\u0161e podru\u010dje je vrijedio standard gdje je razlika izme\u0111u nose\u0107e frekvencije slike i tona 5,5 MHz. Analogna televizija je davno oti\u0161la u zaborav i vjerojatno nitko vi\u0161e ne\u0107e raditi takve modulatore, no ako \u017eelite isprobati neki stari analogni televizor onda vam jedna ovakva konzola sa audio, video kompozitnim i RF TV (antenskim) izlazom mo\u017ee odli\u010dno poslu\u017eiti. Mo\u017eda vas sve povu\u010de da i usput odigrate kakvu igru sa konzole, posebnu onu sa svjetlosnim pi\u0161toljem \ud83d\ude42<\/p>\n S obzirom da zbog jednostavnosti konstrukcije (i \u0161to ni\u017ee cijene) TV modulatori konzola ne sadr\u017ee nikakve filtre, harmonici prodiru i na druge TV kanale (\u010dak i na UHF opseg), na kojima se onda mo\u017ee uhvatiti slika slabije kvalitete ili smetnje. Naravno nema ni posebnih sklopova za limitaciju amplitude modulacijskih signala pa \u0161irina modulacije mo\u017ee prodrijeti i na susjedni kanal. U nekim slu\u010dajevima \u0107ete imati dobru sliku istovremeno na 2. i 3. TV kanalu. Tako\u0111er, vidimo da RF modulatori kod jeftinih konzola nisu \u010dak ni oklopljeni. Sre\u0107om je izlazna snaga mala, pa se ne\u0107e dogoditi da netko u susjednom stanu hvata signal ili smetnje od TV video igre. Me\u0111utim, uz neke konzole ovog tipa se uz antenski kabao upravo isporu\u010divala i mala antena od 20-tak centimetara (komadi\u0107 tvrde \u017eice na konektoru). Ako je televizor radio na ku\u0107nu antenu, vjerojatno se u krugu sobe (do tri metra od televizora) mogao dobiti dovoljno dobar signal i ovakvim be\u017ei\u010dnim putem.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Konzola koja nema oznaku Super Com i dolazi sa druga\u010dijim priklju\u010dcima za kontroler u osnovi je iste konstrukcije i dolazi sa sli\u010dnim igrama kao i Super Com konzole. Vidimo da se ovdje kartica sa igrama ne spaja preko konektora nego je preko kratkog flat-kabla izravno zalemljena za glavnu plo\u010dicu (radi pojeftinjenja proizvodnje).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Od devet konzola koliko sam ih na\u0161ao u ropotarnici, ispravnih je njih samo pet. Kod neispravnih je uglavnom problem u konektoru za napajanje i sklopki za uklju\u010divanje\/isklju\u010divanje. Nije zapravo toliki problem ni do same sklopke ve\u0107 do plasti\u010dnog gumba koji se nastavlja na tu sklopku, a koji se vremenom zaprlja ili pohaba te zapinje i lo\u0161e klizi po plastici. Naravno, i od \u0161est kontrolera vjerojatno neki ve\u0107 malo zapinju, od prljav\u0161tine istro\u0161enosti ili kakvih prekida na kablu\/konektoru. Ovdje mi nije bio cilj detaljno testirati sve te konzole i kontrolere kao ni upu\u0161tati se u njihov popravak. Tko skuplja ili restaurira stare konzole sigurno mo\u017ee od svega ovoga napraviti barem dva funkcionalna i pouzdana kompleta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Funkcionalne konzole dolaze sa instaliranih 14, 15 ili 16 razli\u010ditih igara, no jedna ima \u010dak 21 razli\u010ditu igru. Iako je to mali broj igri u odnosu na Atari 2600 klonove, te iako su te igre i dalje 8-bitne, \u010dini se da su nekako vi\u0161e \u201eigrive\u201c i op\u0107enito djeluju bolje i zabavnije od ve\u0107ine onih na Atari klonovima. U kona\u010dnici, koliko god igara imali na konzoli, svatko \u0107e na kraju odabrati 2-3 favoritne koje \u0107e igrati ve\u0107inu vremena \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Micro Genius IQ-501 je jo\u0161 jedan klon Nintendo Famicom konzola koje je proizvodila tajvanska tvrtka TXC Corporation krajem 1980-tih i u prvoj polovici 1990-tih godina. TXC je proizvodio vi\u0161e modela ovih klonova koji su se ovisno o zemlji uvoza prodavali pod razli\u010ditim nazivima. Ovi klonovi su se prodavali diljem svijeta, posebno u zemljama gdje originalne Nintendo konzole nisu bile (lako) dostupne ili gdje Nintendo nije za\u0161titio svoje patente.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektroni\u010dka plo\u010da kod ove konzole jo\u0161 uvijek sadr\u017ei diskretne elektroni\u010dke komponente (nije sve u jednom COB \u010dipu) i zapravo se po broju i tipu ugra\u0111enih \u010dipova mo\u017ee primijetiti sli\u010dnost sa originalnim Nintendo NES konzolama. \u010cipovi ovdje nose oznaku tajvanskog proizvo\u0111a\u010da UMC (United Microelectronics Corporation) i vrlo vjerojatno su do odre\u0111ene mjere kopija Nintendo \u010dipova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n UA6527P je tako najvjerojatnije 8-bitni centralni procesor (CPU), kopija originalnog NES 6502 \u010dipa, tako\u0111er poznatog kao Ricoh 2A03. UA6538 je video \u010dip (PPU-Picture Processing Unit) za PAL sistem boja kao \u0161to je u originalu RP2C07. Dva \u010dipa UM6116-2 su RAM memorije, svaki sadr\u017ei po 16 KB CMOS SRAM memorije. Ostalo su \u010dipovi za povezivanje sabirnica i periferija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RF modulator se bazira na svega tri tranzistora, no po ugra\u0111enim pasivnim elementima vidi se da je ovdje vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107enju limitiranju (diode) i filtriranju signala (LC elementi), kao i VF oklapanju. Kasnije ina\u010dice RF modulatora kod klonova konzola su maksimalno pojednostavljene i pojeftinjene za proizvodnju.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Super Com konzole imaju jednake priklju\u010dke za kontrolere (dolje), no postoje i klonovi koji nemaju oznaku Super Com te imaju druga\u010dije priklju\u010dke iako je ku\u0107i\u0161te prakti\u010dki isto. Gore na slici su priklju\u010dci konzole koja na prednjoj strani ima samo natpis \u201eHome Computer System\u201c, a na zadnjoj strani model SP60 Video Computer System.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Priklju\u010dak za kontroler konzole \u201eHome Computer System\u201c nema elektroni\u010dki multipleksirane kontrole kao Super Com konzole tako da prihva\u0107a bilo koji kontroler (joystick) sa takvim priklju\u010dkom. Na slici su razli\u010dite joystick palice i svjetlosni pi\u0161tolji koji svi imaju isti priklju\u010dak, nisu multipreksirani, te mogu raditi na bilo kojoj konzoli koja prihva\u0107a takav priklju\u010dak. Takve su primjerice i konzole Atari 2600 klonova<\/a>.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovdje je multipleksirani kontroler za Super Com konzolu sa 12 funkcijskih tipki.\u00a0\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n