{"id":23307,"date":"2025-09-14T18:51:37","date_gmt":"2025-09-14T17:51:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=23307"},"modified":"2025-09-14T18:51:37","modified_gmt":"2025-09-14T17:51:37","slug":"playstation-ps1-ps-one","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2025\/09\/14\/playstation-ps1-ps-one\/","title":{"rendered":"PlayStation PS1, PS one i njihovi klonovi"},"content":{"rendered":"

U nastavku pregleda kolekcije igra\u0107ih konzola iz 1990-tih godina dolazimo do prvog modela Sony PlayStation konzole (PSX, PS, PS1) koji je iza\u0161ao na tr\u017ei\u0161te 1994. godine i redizajniranog modela ove konzole naziva PS One koji je na tr\u017ei\u0161te iza\u0161ao 2000. godine.<\/p>\n

Kao i ve\u0107ina popularnih igra\u0107ih konzola tako je i PS1 dobio svoje kopije ili klonove. Kopije PS1 konzole pojavile su ve\u0107 1997. godine (prakti\u010dki \u010dim je originalna konzola stekla popularnost u svijetu). Naravno, kako su dolazile nove ina\u010dice PS konzole tako su ih slijedile i njihove kopije. Me\u0111utim, kopije PS konzola nisu bile ni blizu kopijama Atari 2600<\/a> ili Nintendo Super Famicom<\/a> konzola koje smo opisali u pro\u0161lim objavama.<\/p>\n

Dok je kod Atarija i Nintenda kopiran vanjski izgled, igre i prihvat originalnih patrona za igre, kod\u00a0 PlayStationa je kopiran zapravo samo vanjski izgled ku\u0107i\u0161ta. U unutra\u0161njosti se i dalje nalazila ista garnitura 8-bitnih igara kao u kopijama prvih Atari i Nintendo konzola (originalni PS1 i PS One su 32-bitni sustavi). Te igre su u ve\u0107ini slu\u010dajeva bile nelicencirane (piratske) kopije originalnih igri ili njihove vi\u0161e ili manje modificirane kopije. Kopije PS-a stoga i dalje prihva\u0107aju 72-pinske Nintendo patrone sa igrama (standard za evropske i ameri\u010dke NES konzole), a konektor za iste je smje\u0161ten ispod poklopca la\u017enog opti\u010dkog pogona.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Usporedba vanjskog ku\u0107i\u0161ta originalne konzole PlayStation PS1 (lijevo) i kopija (desno). Kopije gotovo potpuno slijede originalni dizajn i dimenzije ku\u0107i\u0161ta.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Originalni PS1 je opremljen CD opti\u010dkim pogonom, a kopija ispod poklopca ima konektor za spajanje 72-pinskih Nintendo patrona sa 8-bitnim igrama.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Prednja strana ku\u0107i\u0161ta. Original (lijevo) ima specifi\u010dne konektore za kontrolere i utore za memorijske kartice. Kopija (desno) ima utore za joysticke koji su standardni za Atari 2600 i razne klonove Atarija i Nintenda.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Zadnja strana ku\u0107i\u0161ta. Originalna konzola PS1 (lijevo) ima mre\u017eno napajanje dok se kopije (desno) napajaju preko adaptera. \u0160to se ti\u010de audio video izlaza i portova za pro\u0161irenje, ovdje vidimo dva originala sa ne\u0161to razli\u010ditim setom priklju\u010daka. Oba imaju specifi\u010dni PS AV Multi Out konektor preko kojeg se mo\u017ee dobiti kompozitni, S-video ili RGB video signal maksimalne razlu\u010divosti 640 \u00d7 480 piksela. Gornji model SCPH-7502 ima uz to namjenski serijski i paralelni priklju\u010dak (Serial I\/O, Parallel I\/O) koji slu\u017ei za spajanje dodatne opreme ili vi\u0161e konzola me\u0111usobno. Donji model SCPH-9002 ima samo Serial I\/O, no kod kasnijih modela je i on izba\u010den jer ga korisnici uglavnom nisu za ni\u0161ta koristili. Prve ina\u010dice PS1 konzola serije SCPH-5001 pak su uz AV Multi Out, te serijski i paralelni priklju\u010dak imale i RCA priklju\u010dke za audio i video signale, vrlo sli\u010dno kao i kopije koje vidimo s desne strane.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Dvije ina\u010dice PS1 konzola, SCPH-7502 i SCPH-9002, koje se razliku po perifernim konektorima ali i po unutra\u0161njem dizajnu elektroni\u010dke plo\u010dice.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Usporedba vanjskog ku\u0107i\u0161ta originalne konzole PS One (lijevo) i dvije kopije (desno). Na kopijama je morala biti dodana tipka za RESET no dizajn i dimenzije ku\u0107i\u0161ta su i dalje vrlo dobra preslika originalnih konzola. FunStation je samo jedan od mnogih natpisa koji su mogli stajati na ovakvim kopijama (PS-Kid, Game Player, Play and Power, Extra TV Game, PSMan PolyStation i drugi).<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Original PS One je opremljen CD opti\u010dkim pogonom, a kopija ispod poklopca ima konektor za spajanje 72-pinskih Nintendo patrona sa 8-bitnim igrama.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Prednja strana ku\u0107i\u0161ta. Original (lijevo) ima specifi\u010dne konektore za kontrolere i utore za memorijske kartice. Kopija (desno) ima utore za joysticke koji su standardni za Atari 2600 i razne klonove Atarija i Nintenda.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Zadnja strana ku\u0107i\u0161ta. Konektori za napajanje i TV su razli\u010diti na originalu (lijevo) i kopijama (desno). Original koristi specifi\u010dni PS AV Multi Out konektor preko kojeg se mo\u017ee dobiti kompozitni, S-video ili RGB video signal maksimalne razlu\u010divosti 640 \u00d7 480 piksela. Kopija ima RCA priklju\u010dke za kompozitni video i audio signal.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Niz Sony patenata je otisnut na zadnjoj strani PS One konzole, a gotovo je sigurno da se neki od njih odnose i na ku\u0107i\u0161te konzole. Kopije PS konzola sasvim sigurno su spadale u \u201esivu zonu\u201c te se samo u nekim dr\u017eavama u odre\u0111enom razdoblju i pod odre\u0111enim uvjetima tolerirala njihova prodaja.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Originalni mre\u017eni adapter za PS One.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Ovdje je neoriginalni kontroler koji pa\u0161e na originalni PS (lijevo) i kontroler koji je kopija originalnog PS kontrolera ali je konektorom prilago\u0111en za spajanje na kopije. Za PlayStation konzole je ina\u010de bilo razvijeno vi\u0161e tipova kontrolera.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Dodatne memorijske kartice za PlayStation konzole od 1 MB i 2 MB. \u010cini se da ni ove nisu originalne.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Idemo prvo pogledati \u0161to je u kopijama PlayStation konzola. To\u010dniji naziv bi zapravo bio \u201efake\u201c PlayStation jer ovo nije ba\u0161 kopija (osim vanjskog izgleda), a pogotovo nije ni klon. Iz pristojnosti ipak koristim termin \u201ekopija\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Kopija PS1 iznutra.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>Kopija PS One iznutra.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Vidimo kako se radi o hardveru vrlo sli\u010dnom kakav smo susretali kod kopija Nintendo Super Famicom konzola. S obzirom da su kopije PS konzola iza\u0161le ne\u0161to kasnije, hardver je dodatno pojednostavljen te se sada \u010ditava elektronika bazira na jednom jedinom COB \u010dipu. Ovdje vi\u0161e nema ni posebnog modula sa igrama. Kod kopije PS One pak je i potpuno izba\u010den TV RF modulator i sada imamo samo kompozitni video izlaz. Jedan tranzistor na plo\u010dici sa konektorima je serijski regulator napona 5 V, a drugi je poja\u010dalo (buffer) za video signal. Konzole sadr\u017ee 15-tak 8-bitnih igara popularnih u 1990-tim godinama.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

PS1 konzola SCPH-9002<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

PS1 konzola SCPH-7502<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

PS One konzola SCPH-102<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Na Wikipediji mo\u017eete prona\u0107i osnovne podatke o hardveru Playstation konzola pa ovdje ne\u0107u prepisivati sve specifikacije. U osnovi, PS1 i PS One konzole se baziraju na 32-bitnom procesoru R3000 tvrtke LSI Logic koji radi na taktu od 33,8688\u00a0 MHz. Taj CPU se oslanja 3D i matemati\u010dki koprocesor “cop2” na istoj plo\u010dici kako bi osigurao potrebnu brzinu za renderiranje slo\u017eene 3D grafike. Zasebni GPU \u010dip zadu\u017een je za crtanje 2D poligona i primjenu sjen\u010danja i tekstura na njih. Za zvuk se koristi Sonyjev namjenski 16- bitni zvu\u010dni \u010dip koji podr\u017eava ADPCM izvore sa do 24 zvu\u010dna kanala, omogu\u0107uje brzinu uzorkovanja do 44,1 kHz i MIDI sekvenciranje. PS1 (One) sadr\u017ee 2 MB glavne RAM memorije i dodatnih 1 MB video RAM memorije.<\/p>\n

S obzirom da se ovdje baziramo na kopije i razna druga piratstva originalnih igra\u0107ih konzola, onda moramo re\u0107i kako se u slu\u010daju PlayStationa nije se stalo samo na kopiji vanjskog izgleda ku\u0107i\u0161ta. S obzirom da su originalne PS igre koje su dolazile na CD-ovima mogle biti relativno skupe, a u to vrijeme su se ve\u0107 pro\u0161irile CD pr\u017eilice na PC-ovima, razvilo se piratsko kopiranje tih igara.<\/p>\n

Me\u0111utim, PS konzole su imale softversku i hardversku za\u0161titu od nelicenciranih kopija igara na CD-ovima kao i regionalna ograni\u010denja kori\u0161tenja CD-ova s igrama, tako da je i sam PS morao biti softverski i hardverski hakiran da bi prihvatio kopije. To se radilo dodatkom malog mikrokontrolera na tiskanu plo\u010dicu konzole, a na kojem su bili pohranjeni odgovaraju\u0107i licencni klju\u010devi. Na sivom tr\u017ei\u0161tu su se nudili ve\u0107 fle\u0161ani mikrokontroleri za tu namjenu popularnog naziva MOD Chip.<\/p>\n

Za\u0161tita od piratskog kopiranja CD-ova se ina\u010de sastojala od posebnog na\u010dina zapisivanja podataka na CD, gdje zapisivanje ne slijedi \u010disti spiralni uzorak nego ta spiralna putanja ima i odre\u0111enu dodatnu valovitost “eng. The wobble groove”. Ti specifi\u010dni uzorci linija zapisa sa namjerno unesenom odre\u0111enom frekvencijom valovitosti mogu poslu\u017eiti za kodiranje odre\u0111enih informacija, uklju\u010duju\u0107i i podatke o za\u0161titi od kopiranja. Problem je bio \u0161to standardne CD pr\u017eilice \u0161iroke potro\u0161nje nisu mogle kod snimanja replicirati te valovite linije zapisa jer bi se laser snima\u010da morao fizi\u010dki mo\u0107i kretati u jo\u0161 jednom pravcu.<\/p>\n

Kod hakiranja se koristila \u010dinjenica da su sustav za\u0161tite od kopiranja i regionalna za\u0161tita bili povezani, pa su se MOD \u010dipovima istovremeno zaobilazile obje za\u0161tite. Kad je hakiranje i kopiranje PS diskova uzelo maha, Sony je na svojim konzolama uveo dodatnu za\u0161titu koja je prepoznavala prisutnost MOD Chipova. Me\u0111utim, ta provjera je slijedila tek nakon \u0161to je disk ve\u0107 prepoznat kao originalan. Stoga se tome dosko\u010dilo na na\u010din da se MOD Chip dr\u017ei uklju\u010denim (na napajanju) samo na po\u010detku tijekom provjere CD-a, a odmah nakon toga se isklju\u010duje kako ga Sonyjeva provjera ne bi detektirala (MOD \u010dipovi su jednostavno bili zalemljeni na kontakte prekida\u010da na poklopcu PlayStationa).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Usporedni prikaz elektroni\u010dkih plo\u010dica PS One SCPH-102, PS1 SCPH-9002 i PS1 SCPH-7502 konzola. Na prvoj i zadnjoj plo\u010dici se jasno vide ugra\u0111eni MOD Chipovi za zaobila\u017eenje regionalnih ograni\u010denja i za\u0161tite od kopiranih CD-ova.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Gledano kroz povijest, gotovo svaki video ili audio format, bilo da je zapisan na nekom mediju ili se distribuirao preko TV\/SAT signala, Interneta ili na neki sli\u010dan na\u010din, u jednom je trenutku bio hakiran, kopiran ili je na neki drugi na\u010din probijena ili zaobi\u0111ena njegova za\u0161tita. Proizvo\u0111a\u010di se stalno igraju \u201ema\u010dke i mi\u0161a\u201c sa piratima te nove ja\u010de za\u0161tite gotovo uvijek budu vrlo brzo hakirane.<\/p>\n

Posljednjih godina (desetlje\u0107a) vi\u0161e ne pratim svijet igara, no \u010dini se da su proizvo\u0111a\u010di istih promijenili strategiju. Umjesto da (pre)skupo napla\u0107uju sadr\u017eaje i trpe velike gubitke zbog piratstva, po\u010dinju se nuditi sadr\u017eaji po cijenama gdje piratstvo vi\u0161e nije previ\u0161e isplativo. Boje je prodati 100 originala po cijeni od 20 eura, nego 10 originala po cijeni od 100 eura. \u010cinjenica je da ve\u0107ina ljudi nikada ne\u0107e kupiti original po visokoj cijeni tako da kori\u0161tenje kopija zapravo i nije realan podatak gubitaka zbog piratstva. Da se razumijemo, ja ovdje ne odobravam niti poti\u010dem piratstvo, no uvijek su ne zanimale tehnologije i trendovi op\u0107enito vezani uz elektroni\u010dki svijet. Sve ovo moje pisanje je isklju\u010divo op\u0107eg informativnog karaktera, a tko \u017eeli znati ili u\u010diniti vi\u0161e, \u010dini to na vlastitu odgovornost \ud83d\ude42<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nastavku pregleda kolekcije igra\u0107ih konzola iz 1990-tih godina dolazimo do prvog modela Sony PlayStation konzole (PSX, PS, PS1) koji je iza\u0161ao na tr\u017ei\u0161te 1994. godine i redizajniranog modela ove konzole naziva PS One koji je na tr\u017ei\u0161te iza\u0161ao 2000. godine. Kao i ve\u0107ina popularnih igra\u0107ih konzola tako je i PS1 dobio svoje kopije ili […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23307","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-videoigre","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/playstation_ps1_psone_01.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23307"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23341,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23307\/revisions\/23341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}