![\"\"](\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/sega_klon_06.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sega je japanska tvrtka sa dugom povijesti poslovanja, prvo sa aparatima na sre\u0107u i zabavnim aparatima na kovanice, a onda sa igra\u0107im arkadama, konzolama i digitalnim video igrama. Izvorni korijeni tvrtke su zapravo ameri\u010dki kada je 1940. godine osnovana tvrtka Standard Games za opskrbu vojnih baza automatima za igre na sre\u0107u i zabavu. Nakon rata tvrtka je preimenovana u Service Games, a onda je 1952. godine ameri\u010dka vlada zabranila automate za igre na sre\u0107u na teritoriju SAD-a. Stoga se tvrtka Service Games preorijentirala na ameri\u010dke baze izvan SAD-a te je u Japanu osnovana Service Games of Japan, a ubrzo nakon toga tvrtka se pro\u0161irila i na druge baze u Aziji. Naziv Sega, kratica od Service Games, prvi put je upotrijebljen 1954. na automatu Diamond Star.<\/p>\n Od 1960. godine Service Games of Japan je raspu\u0161ten nakon istraga ameri\u010dke vlade o kriminalnim poslovnim praksama, te su osnovane dvije nove japanske tvrtke da kupe imovinu raspu\u0161tene tvrtke i nastave poslovanje s automatima. Tvrtke su se spojile 1964. godine pod nazivom ime Nihon Goraku Bussan. Ova tvrtka je 1965. godine preuzela tvrtku Rosen Enterprises (posao s foto-kabinama) te je osnovana Sega Enterprises, Ltd.<\/p>\n Budu\u0107i da je Sega uvozila rabljene strojeve koji su zahtijevali \u010desto odr\u017eavanje, po\u010dela je konstruirati vlastite zamjenske komponente \u0161to je na kraju dovelo i do razvoja vlastitih igara. Prvu svoju arkadnu igru Sega je lansirala krajem 1960-tih godina, to je bio elektromehani\u010dki simulator podmornice Periscope. Tijekom 1973. godine Sega izdaje svoju prvu videoigru Pong-Tron<\/em>. Zahvaljuju\u0107i procvatu arkadnih igara Sega bilje\u017ei stalni rast te po\u010detkom 1980-tih godina postaje jedan od pet najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da arkadnih igara aktivnih u SAD-u.<\/p>\n U 1980-tim godinama dolazi do pada u poslovanju s arkadnim igrama te Sega po\u010dinje razvijati ra\u010dunala (SC-3000) i ku\u0107ne sisteme video igara (SG-1000) kao odgovor na Nintendo Famicom konzole. Godine 1985. Sega je zapo\u010dela rad na Mark III konzoli (redizajniranom SG-1000), a 1986. objavljena je igra\u0107a konzola Master System. Uz to je razvijala svoje vlastite igre (Hang-On, Out Run). Krajem 1988. godine Sega lansira nasljednika konzole Master System naziva Mega Drive, odnosno za ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te Genesis.<\/p>\n Sega se stalno tr\u017ei\u0161no natjecala sa Nintendom, posebno kada je nastupila era 16-bitnih igara i jedva je uspijevala nekako konkurirati Nintendu. U prvoj polovici 1990-tih godina Sega je uspjela nadma\u0161iti prodaje Nintendo SNES konzola u Americi, najvi\u0161e zbog popularnosti Segine igre Sonic the Hedgehog i ni\u017ee cijene konzole Genesis. Tijekom 1990, i 1991. godine Sega lansira ru\u010dnu konzolu Game Gear i prvu konzolu sa CD-om (Mega-CD), no uspjeh ovih konzola je bio ispod o\u010dekivanog. U drugoj polovici 1990-tih godina Sega radi na nasljednicima konzole Genesis i ulazi u 32-bitnu eru igara. Nastala je konzola Sega Saturn, koja je u Japanu bila bolje prihva\u0107ena od Sony PlayStation konzole, no ne i u Evropi. Tako\u0111er, Sega Saturn u Americi nije postigla toliki uspjeh kao Genesis.<\/p>\n Krajem 1990-tih i po\u010detkom 2000-tih godina vlada najve\u0107e tr\u017ei\u0161no natjecanje izme\u0111u tri velika japanska proizvo\u0111a\u010da igra\u0107ih konzola: Nintendo, Sony i Sega. Krajem 1998. godine nakon odre\u0111enih pote\u0161ko\u0107a Sega lansira svoju konzolu Dreamcast. Konzola je postigla odre\u0111eni uspjeh, no ubrzo ju je sustigla konkurencija iz Sonyja i Nintenda i preuzela prevlast na nekim tr\u017ei\u0161tima. Na kraju su Sony i Nintendo dr\u017eali 50 i 35 posto ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta videoigara, dok je Sega dr\u017eala samo 15 posto.<\/p>\n U prvoj polovici 2001. godine Sega je prestala sa proizvodnjom konzole Dreamcast i razvojem svojih igra\u0107ih konzola op\u0107enito te se orijentirala na razvoj softvera za druge platforme. Nakon nekoliko neuspje\u0161nih poku\u0161aja spajanja sa tre\u0107im tvrtkama, sredinom 2003. godine najve\u0107i dioni\u010dar Sege postala je japanska tvrtka za igra\u0107e automate Sammy, te je 2004. godine stvoren Sega Sammy Holdings. Unutar holdinga Sega se orijentirala na prodaju arkadnih automata i razvijanje novih video igara uklju\u010duju\u0107i i igre za mobilne ure\u0111aje. Slijedila su mnoga restrukturiranja, reorganizacije, akvizicije, promjena imena tvrtki povezanih sa Segom, usponi i padovi u poslovanju. Sega je i danas podru\u017enica Sega Sammy Holdingsa sa sjedi\u0161tem u Tokiju te ostvaruje nekoliko vi\u0161emilijunskih fran\u0161iza video igara za arkade i konzole.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sli\u010dno kao \u0161to vidjeli kod Nintenda i Sony PlayStationa tako su i Segine konzole bile popularne za stvaranje razli\u010ditih jeftinih kopija, svakako ni\u017ee kvalitete hardvera i softvera. Same video igre \u010desto nisu bile usporedive sa originalnim igrama. Sega je proizvodila igra\u0107e konzole u razdoblju od 1983. do 2001. godine, a ovdje sam prona\u0161ao tri kopije vjerojatno s kraja 1990-tih i po\u010detka 2000-tih godina. Sli\u010dne kopije se i danas prodaju po nekim trgovinama potro\u0161a\u010dke elektronike.<\/p>\n Klonovi Nintendo, Sony PlayStation i Sega konzola su nalazili plodno tlo uglavnom u zemljama biv\u0161eg isto\u010dnog bloka (srednja i isto\u010dna Evropa), te u manje razvijenim zemljama i regijama diljem svijeta. Razlog tome su tada aktualna politi\u010dka i ekonomska ograni\u010denja uvoza takvih proizvoda, visoke carinske pristojbe, izostanak reakcije dr\u017eave uvo\u0111enjem pravnih mjera na prodaju kopija, a svakako i slaba plate\u017ena mo\u0107 gra\u0111ana siroma\u0161nih zemalja. Tako su lako dostupne i jeftine kopije japanskih konzola koje su ve\u0107 dolazile sa instaliranim setom 8-bitnih igara na kraju negdje postale popularnije od originala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prva konzola sa slike nosi oznaku Sega, no zapravo se radi o kopiji konzole Sega Mega Drive (Sega Genesis) koja se ovdje zove 16 BIT Mega Drive 2. Druga konzola naziva \u201elinsheng\u201c je kopija Sega Mega Drive Mini 2 konzole. Tre\u0107a konzola naziva Ending-Man Terminator NN-999 je opet ne\u0161to izmijenjeni klon ku\u0107i\u0161ta Sega Mega Drive (Genesis) konzole. Op\u0107enito gledano, kopije kombiniraju dizajn ku\u0107i\u0161ta oba modela Sega Mega Drive konzola sa minimalnim izmjenama. Neke kopije dolaze i sa kontrolerima koji su vjerna kopija originalnih.<\/p>\n Kopije koriste 60-pinski ulo\u017eak za igre koji je kompatibilan sa Nintendo Famicom ulo\u0161cima, pa se ove konzole tako\u0111er nazivaju i Famiclone.<\/p>\n Za neke od ovih konzola se odmah mo\u017ee primijetiti da su kopije, no neke prili\u010dno vjerno kopiraju ku\u0107i\u0161ta i dimenzije originalnih konzola. Tek kad se prime u ruku i bolje pogledaju vidi se da je zavr\u0161na kvaliteta izrade i sama plastika ku\u0107i\u0161ta lo\u0161ija, te\u017eina je manja od originala jer je hardver maksimalno pojednostavljen, a kad se otvori ku\u0107i\u0161te ili pokrene kakva igra odmah postaje jasno da se kopija u tom dijelu prili\u010dno razlikuje od originala.<\/p>\n Na Seginim klonovima mo\u017eete na\u0107i instalirane igre koje nemaju veze sa Segom, a kvaliteta igri je klasi\u010dna za piratske kopije 8-bitnih igara. To su mahom jeftine nelicencirane kopije igara napravljene uglavnom u Kini i Rusiji. Jednako kao i kopije konzola, tako su i kopije ulo\u017eaka sa igrama bile \u0161iroko dostupne u uli\u010dnoj prodaji ili u malim privatnim trgovinama igra\u010daka i druge potro\u0161a\u010dke elektronike. Konzole serije \u201eTerminator\u201c prisutne su na tr\u017ei\u0161tu prakti\u010dki od pojavljivanja originalne Sega Mega Drive konzole, a i danas se mogu nabaviti u nekoj ina\u010dici (Terminator 2020).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Hardver na\u0161ih la\u017enih Sega konzola je sli\u010dan kao i kod svih drugih jeftinih kopija i klonova popularnih konzola. \u010citava elektronika se bazira na jednom namjenskom COB \u010dipu, a samo ponegdje je \u010dip sa programom igre zaseban ili igra dolazi na zasebnoj plo\u010dici.<\/p>\n Jedino \u0161to mo\u017ee biti zanimljivo za prou\u010davanje ili analizu je izvedba izlaznih audio i video poja\u010dala, te TV RF modulatora tih signala. S obzirom da se radi o jeftinim konzolama onda su i ovi sklopovi izvedeni na najjednostavnije (najjeftinije) mogu\u0107e na\u010dine, no ti na\u010dini ipak mogu biti razli\u010diti. Kod nekih konzola su AV poja\u010dala i modulator izvedeni toliko jednostavno da jedva generiraju dovoljno \u010diste i dovoljno jake signale da ih neki bolji (osjetljiviji) televizor mo\u017ee detektirati i prikazati. Kod tih konzola se ne mogu koristiti ni du\u017ei kablovi (vi\u0161e od 2 metra) za povezivanje konzole i televizora jer \u0107e se signal u njima previ\u0161e prigu\u0161iti. S druge strane, neke konzole imaju ne\u0161to bolje i kvalitetnije izvedene modulacijske krugove i one daju puno \u010di\u0161\u0107u i stabilniju sliku, bilo na AV ili na RF (antenskim) ulazima televizora.<\/p>\n Kod Nintenda i Sony PlayStationa ve\u0107 smo spominjali da su RF modulatori u konzolama radili na najni\u017eim standardnim VHF TV frekvencijama, obi\u010dno 2. ili 3. VHF kanal (oko 50 MHz) kako bi poja\u010dala i oscilatori bili \u0161to manje zahtjevni za prakti\u010dnu izvedbu, a aktivne komponente \u0161to jeftinije. Takvi modulatori rijetko sadr\u017ee limitere, MF filtre i krugove za potiskivanje nepotrebnih nose\u0107ih frekvencija i bo\u010dnih pojasa, te signal iz njih \u201ezaga\u0111uje\u201c puno \u0161iri frekvencijski opseg od dozvoljenog. Me\u0111utim, s obzirom da je signal amplitudno slab on ima utjecaj samo na televizor na koji je spojena konzola, tako da to i nije neki prakti\u010dni problem. Problem bi nastao kada bi takav nefiltrirani signal poku\u0161ali dodatno poja\u010dati tako da ovi modulatori ba\u0161 i nisu najbolji temelj za gradnju nekog TV predajnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 16 BIT Mega Drive 2<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kod TV modulatora (predajnika) potrebno je frekvencijski modulirati signal tona na jednoj nose\u0107oj frekvenciji, te amplitudno modulirati signal slike na drugoj nose\u0107oj frekvenciji. Ova dva modulirana signala se zatim mije\u0161aju u jedan zajedni\u010dki signal. Nose\u0107e frekvencije slike i tone ovise o TV kanalu za koji gradimo modulator, no razmak izme\u0111u nose\u0107e frekvencije slike i tona pri tome mora uvijek (za svaki kanal) biti konstantan. Taj razmak ovisi o TV standardu, a on je za na\u0161e podru\u010dje, odnosno za ve\u0107inu evropskih zemalja iznosio 5,5 MHz.<\/p>\n Vrlo je bitno odr\u017eati to\u010dan razmak nose\u0107ih frekvencija slike i tona kako bi obje frekvencije bile ispravno detektirane i demodulirane u TV prijemniku. Ve\u0107 mali pomak u razlici frekvencija uzrokuje pojavu da najbolju sliku primamo na jednom kanalu, a najbolji ton negdje izvan tog kanala. Stoga nije najbolji na\u010din raditi zasebne oscilatore za modulaciju slike i tona jer bi bilo jako te\u0161ko ugoditi oba oscilatora na ispravne kanalne frekvencije i sa ispravnim frekvencijskim razmakom, za svaki od nekoliko desetaka TV kanala. Puno bolje rje\u0161enje je podesiti samo jedan oscilator na kanalnu frekvenciju (oscilator slike), a oscilator tona podesiti na razliku nose\u0107ih frekvencija slike i tona (5,5 MHz). Mije\u0161anjem ta dva signala nastaje zbroj i razlika nose\u0107e frekvencije slike, odnosno modulirani nosioc slike na pode\u0161enoj kanalnoj frekvenciji i modulirani nosioc tona koji je uvijek na razmaku 5,5 MHz od nosioca slike. Nama treba samo zbroj signala jer nosioc tona mora biti na 5,5 MHz ve\u0107oj frekvenciji od nosioca slike. Kod pravih TV oda\u0161ilja\u010da se nepotrebna razlika signala filtrira, no ovo \u0161to ovdje treba primijetiti to je da se uga\u0111anjem kanalne frekvencije nosioca slike istovremeno automatski mijenja i frekvencija nosioca tona, odr\u017eavaju\u0107i uvijek potrebni razmak od 5,5 MHz.<\/p>\n Na na\u0161oj shemi tranzistor T4 je audio poja\u010dalo signala tona, a na tranzistoru T5 se bazira Colpitts oscilator koji radi na 5,5 MHz (razlika nose\u0107ih frekvencija slike i tona). Oscilatorskim transformatorom vjerojatno se frekvencija mo\u017ee podesiti i na 4,5 MHz \u0161to je bio drugi naj\u010de\u0161\u0107i TV standard.<\/p>\n Za video signal je ugra\u0111eno poja\u010dalo za odvajanje (emitersko slijedilo) sa tranzistorom T1 preko kojeg se dobiva video-kompozitni izlaz. Istim video signalom se tako\u0111er amplitudno modulira oscilator\/mje\u0161a\u010d sa tranzistorima T2\/T3. Ako pogledamo oscilator sa T2 koji mora raditi na TV kanalnoj frekvenciji nosioca slike, vidimo da se titrajni krug nalazi u krugu baze tranzistora. Me\u0111utim, nigdje jasno ne vidimo pozitivnu povratnu spregu sa emitera ili kolektora tranzistora kojim se podr\u017eavaju oscilacije. S obzirom da je signal u fazi na emiteru tranzistora, onda se ovdje vrlo vjerojatno koristi interni parazitski kapacitet spoja emiter-baza preko kojeg se podr\u017eavaju oscilacije. Dovoljan je mali interni kapacitet (nekoliko pF) za povratni prolaz dijela VF oscilacija. Mije\u0161anje oba nosioca je na emiteru T3. Na RF izlazu je ugra\u0111en serijski LC rezonantni filtar prora\u010dunat za nose\u0107e (kanalne) frekvencije. Ovime je svakako smanjen prodor RF signala na susjedne TV kanale.<\/p>\n Za regulaciju napona (5 V) koristi se serijski tranzistorski stabilizator napona sa zener-diodom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u201elinsheng\u201c konzola<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je kopija Sega Mega Drive Mini 2 konzole. Iako je ku\u0107i\u0161te ne\u0161to manje od \u00a0Mega Drive (2) konzole, bez problema u nju stane bilo hardver kopiran na COB \u010dipove i modulator u bilo kojoj izvedbi jer u ku\u0107i\u0161tu i dalje ima puno praznog prostora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, \u010dini se da je proizvo\u0111a\u010d ovdje svejedno htio slijediti originalnu ideju minijaturizacije i izbacivanja svega \u0161to nije nu\u017eno za rad konzole. Tako je za napajanje izba\u010dena bilo kakva aktivna regulacija ili stabilizacija napona, te su ugra\u0111ena samo dva otpornika za ograni\u010denje struje (pad napona) na potrebnih 5 V.<\/p>\n U daljnjoj u\u0161tedi je izba\u010deno audio poja\u010dalo, a sve drugo je ostalo uglavnom isto kao i gornjem primjeru. Izostavljen je i rezonantni LC filtar za izlazni RF signal tako da se on sada na izlaznu priklju\u010dnicu vodi samo preko kondenzatora za DC odvajanje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ending-Man Terminator NN-999<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ova konzola ima \u201enajbogatiji\u201c hardver, vjerojatno jer se radi o nekoj starijoj kopiji. Osnovna elektronika se bazira na jednom COB \u010dipu, a dodatna kartica (igre) sadr\u017ei dva COB \u010dipa i jo\u0161 jedan u diskretnoj izvedbi. Mo\u017eemo samo naga\u0111ati koji sklopovi su sadr\u017eani u kojem \u010dipu, no \u010dak da to i znamo, hobista-elektroni\u010dar nema neke prakti\u010dne koristi od ovakve izvedbe hardvera. Modifikacije, popravci ili prenamjene ovakvog hardvera su vrlo ograni\u010dene.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RF modulator je ovdje izveden ne\u0161to druga\u010dije nego u prethodna dva primjera. Tonski dio je bez ulaznog poja\u010dala, a oscilator (5,5 MHz) nije vi\u0161e Colpitts nego Hartley tipa sa titrajnim krugom na kolektoru tranzistora.<\/p>\n Video signal za kompozitni video izlaz se proslje\u0111uje preko emiterskog slijedila (T1) kao \u0161to smo vidjeli u prva dva primjera, no video signal za modulaciju se uzima izravno bez poja\u010dala za odvajanje sa T1. Oscilator za kanalni nosioc slike je istog tipa kao u prethodna dva primjera, no ovdje jasno mo\u017eemo uo\u010diti kondenzator izme\u0111u baze i emitera tranzistora od 15 pF preko kojeg se ostvaruje pozitivna povratna sprega potrebna za podr\u017eavanje oscilacija. Slijede\u0107a razlika u odnosu na prethodna dva primjera je \u0161to se ovdje video amplitudna modulacija mije\u0161anje frekvencijski moduliranog signala tona vr\u0161i na oba emitera tranzistora T2 i T3 \u0161to smanjuje potrebnu razinu signala za modulaciju i mije\u0161anje. Izlazni tranzistor T3 je selekcijsko poja\u010dalo sa rezonantnim titrajnim krugom u kolektoru tranzistora koje djeluje kao pojasni filtar za izlazni RF signal.<\/p>\n Na ovom primjerku je ugra\u0111en regulator napona 7805.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sega kopije prihva\u0107aju 60-pinski ulo\u017eak za igre koji je kompatibilan sa Nintendo Famicom ulo\u0161cima, pa se ove konzole tako\u0111er nazivaju i Famiclone.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Tipi\u010dni multipleksirani kontroler (joystick) za jeftine kineske konzole, ovdje kopira oblik originalnog Sega kontrolera.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Dva COB \u010dipa (procesor i igra) te audio\/video poja\u010dalo i TV RF modulator u diskretnoj izvedbi.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Izvedena elektroni\u010dka shema modulatora iz Sega 16 BIT Mega Drive 2 konzole.<\/em><\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n