![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/electric_repelent_01.jpg\")
<\/a><\/p>\nOvo su primjeri svojevrsnih elektri\u010dnih ina\u010dica dobro poznate i ra\u0161irene mehani\u010dke mlatilice za dosadne insekte koji vam zuje oko glave. Osnovna prednost ovakvih elektri\u010dnih repelenata je manji utro\u0161ak vlastite snage kod borbe sa insektima, ondnosno insekta nije potrebno (ni po\u017eeljno) uni\u0161titi \u010distom kineti\u010dkom energijom ve\u0107 \u0107e to umjesto vas u\u010diniti visoki napon. Me\u0111utim, i dalje je nekako potrebno ostvariti onaj po\u010detni kontakt ure\u0111aja i insekta, \u0161to je zapravo i najte\u017ei dio cijele te operacije.<\/p>\n
Koliko je ova elektri\u010dna ina\u010dica mlatilice insekata u kona\u010dnici bolja, prakti\u010dnija i u\u010dinkovitija od dobre stare ru\u010dne (manualne) mlatilice, svakako je podlo\u017eno \u0161iroj raspravi i podjeli razli\u010ditih iskustava. Manualne mlatilice su lagane i elasti\u010dne tako da se posti\u017ee puno ve\u0107a brzina zamaha prema insektu za razliku od posve krutih, te\u0161kih i nezgrapnih elektri\u010dnih mlatilica. Elektri\u010dne mlatilice su posebno sklone da se razbiju u komadi\u0107e ako u \u017earu napada na insekte zakva\u010dimo kakav ku\u0107ni namje\u0161taj. Manualnom mlatilicom se isto tako lak\u0161e ga\u0111aju insekti koji miruju, odnosno slete na neku povr\u0161inu, a ako vam slete negdje na ko\u017eu onda upotreba visokonaponske elektri\u010dne mlatilice mo\u017eda i nije najbolje rje\u0161enje. Generalno gledano kod insekata je najva\u017enija brzina djelovanja kao i sigurno djelovanje \u201eu zraku i na kopnu\u201c, a tu se onda tra\u017ei lagana, elasti\u010dna i odmah spremna mlatilica \u0161to ove elektri\u010dne svakako nisu. Iz osobnog iskustva i iskustva ljudi s kojima sam podijelio ovu temu, mogu izvesti zaklju\u010dak da svi koji su kupili elektri\u010dnu mlatilicu, prije ili kasnije su se ipak vratili dobroj staroj manualnoj mlatilici. Rijetko tko je ostao vjeran elektri\u010dnoj mlatilici du\u017ee od trajanja prvih baterija umetnutih u nju.<\/p>\n
Postoje i elektri\u010dni repelenti dizajnirani da budu stacionarni, odnosno da njima ne treba mahati po zraku. Takvi repelenti uz visokonaponske elektrode imaju postavljene posebne lampe (UV) koje bi trebale privla\u010diti insekte na elektrode. Jedno vrijeme sam probno koristio i takve naprave i nisu se pokazale previ\u0161e u\u010dinkovite. One \u0107e kroz nekoliko dana svakako privu\u0107i i spr\u017eiti odre\u0111enu koli\u010dinu lete\u0107ih insekata, no to je doslovno kap u moru insekata koji vam i dalje neumorno kru\u017ee oko glave u nekim sparnim ljetnim mjesecima.<\/p>\n
Svi se mi svakog ljeta borimo protiv komaraca i muha, tako da je ve\u0107 op\u0107e poznato da su elektri\u010dni repelenti bilo kojeg tipa u praksi vrlo malo u\u010dinkoviti, da ne ka\u017eem posve neu\u010dinkoviti. To posebno mo\u017eemo potvrditi za one tipove elektri\u010dnih repelenata koji ne ubijaju insekte izravno visokim naponom nego bi ih samo trebali tjerati ili odbijati ultrazvukovima, elektromagnetskim poljima i sli\u010dnim \u201enaprednim\u201c tehnologijama koje teoretski mo\u017eda dobro zvu\u010de ali u praksi jednostavno ne funkcioniraju (vidi objavu Elektroni\u010dki repelent \u201ePest repeller\u201c<\/a>).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Visokonaponski elektri\u010dni repelenti uobi\u010dajeno dolaze sa dva dizajna izlo\u017eenih elektroda. U najjednostavnijem obliku to su paralelne \u017eice na me\u0111usobnom razmaku 3-4 mm naizmjeni\u010dno vezane na polove visokonaponskog izvora. Insekt ovdje treba svojim tijelom dotaknuti dvije susjedne elektrode, kako bi se preko njega ispraznio visokonaponski naboj. U drugom sistemu koriste se tri me\u0111usobno paralelno postavljene visokonaponske elektri\u010dne mre\u017eice gdje su dvije vanjske mre\u017eice su na jednom polu napona, a unutra\u0161nja mre\u017eica na drugom polu napona. Razmak izme\u0111u mre\u017eica je opet 3-4 mm.<\/p>\n Glede razmaka, napon izme\u0111u elektroda kod ovakvih ure\u0111aja je tipi\u010dno 500-2500 V tako da se elektrode moraju rasporediti na siguran razmak jedna od druge, kako izme\u0111u njih ne bi probijala elektri\u010dna iskra. Time sigurni razmak izme\u0111u elektroda mora biti 3-4 mm, pa uvijek postoji mogu\u0107nost da neki manji insekt pro\u0111e izme\u0111u elektroda bez da istovremeno dotakne dvije susjedne elektrode. Kod sistema sa tri mre\u017eice ta mogu\u0107nost je ne\u0161to manja jer bi se insekt morao provu\u0107i kroz dva para mre\u017eastih elektroda. No, u oba slu\u010daja insekt manji od 2-3 mm u ve\u0107ini slu\u010daja mo\u017ee pro\u0107i kroz elektrode bez da zatvori strujni krug.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronika u elektri\u010dnim repelentima kao \u0161to vidimo nije kompleksa i za\u010dudo ne sadr\u017ei namjenske \u010dipove i mikrokontrolere \ud83d\ude42 Shema je zapravo prili\u010dno primitivna. Mo\u017ee se vidjeti da je u sva tri slu\u010daja centralna komponenta mali visokonaponski transformator gdje je na primarnoj strani radi tranzistorski oscilator, a na sekundarnoj strani su VN diode i kondenzatori. Napajanje je u sva tri slu\u010daja 3 V (2 x AA 1,5 V).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovo je najjednostavnija izvedba od na\u0161a tri VN elektri\u010dna repelenta. Primar visokonaponskog transformatora pogoni vrlo jednostavan impulsni (bloking, relaksacijski) tranzistorski oscilator kojem se oscilacije na bazi tranzistora podr\u017eavaju preko posebnog namotaja na VN transformatoru. Za razliku od sinusnih oscilatora, gdje tranzistor stalno radi kao poja\u010dalo, kod ovakvih impulsnih oscilatora tranzistor je gledano u vremenskoj domeni ve\u0107inu vremena zatvoren (u mirovanju, ne vodi), a otvoren je samo u kratkom vremenu dok proizvodi impuls. S obzirom da je ve\u0107inu vremena tranzistor zatvoren (blokiran) ovakvi oscilatori se ponegdje zovu bloking oscilatori. Jednako tako se koristi i termin relaksacijski oscilator jer nakon du\u017eih vremena relaksacije (mirovanja) slijedi kratko impulsno (aktivno) razdoblje. Me\u0111utim, termin relaksacijski oscilator se koristi i za sve druge oscilatore koji proizvode izlazni signal razli\u010dit od sinusnog (pravokutni, trokutasti, pilasti i sli\u010dno).<\/p>\n Mo\u017eemo vidjeti da u krugu baze na\u0161eg impulsnog oscilatora nema nikakvih vanjskih RC ili LC elemenata tako da je frekvencija oscilacija ovdje ovisna isklju\u010divo o induktivitetu magnetiziranja transformatora, internom (parazitskom) kapacitetu izme\u0111u namotaja transformatora i o naponu napajanja, odnosno o optere\u0107enju kolektorskog kruga tranzistora. Frekvencija rada ovih oscilatora je ina\u010de tipi\u010dno nekoliko kHz, no ta frekvencija uop\u0107e nije kriti\u010dna za na\u0161u promjenu i mo\u017ee biti u \u0161irokom rasponu.<\/p>\n U sekundarnom krugu se koristi ispravlja\u010dka dioda koja blokira eventualne negativne naponske pikove, tako da se izlazni kondenzator mo\u017ee nabiti na vr\u0161nu vrijednost pozitivnog impulsnog napona. Obi\u010dno se koriste brze diode s obzirom da su frekvencije oscilatora reda nekoliko kHz.<\/p>\n Veli\u010dina izlaznog napona u ovom slu\u010daju ovisi dakle isklju\u010divo o amplitudi impulsa na sekundaru transformatora, a koli\u010dina uskladi\u0161tenog naboja, odnosno maksimalna struja koju takav izvor mo\u017ee dati ovisi naravno o kapacitetu kondenzatora C1.<\/p>\n Paralelno izlaznom kondenzatoru C1 dodan je bleeder otpornik relativno velike vrijednosti od 22 M\u2126. Izlazni kondenzator je zapravo klju\u010dna komponenta ovog sklopa jer on akumulira slab strujni izvor impulsnog napona iz sekundara transformatora, kako bi se zatim taj akumulirani elektri\u010dni naboj mogao isprazniti preko insekta. Ukoliko se sklop aktivira, a akumulirani naboj se ne isprazni (insekt se proma\u0161i), onda bleeder otpornik relativno brzo isprazni nabijeni kondenzator na sigurnu vrijednost kako ne bi do\u0161lo do strujnog udara ukoliko korisnik prstima ne\u0161to \u010deprka po elektrodama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na\u0161a naprava dakle radi tako da preko insekta trenutno prazni uskladi\u0161teni naboj u kondenzatoru 10 nF, 1000 V. To nije veliki kapacitet kondenzatora i kontinuirana struja koju takav izvor mo\u017ee dati je vrlo mala. Osciloskopski snimak je napravljen sondom 1:100 na ulazu 1 M\u2126, dakle ukupni unutra\u0161nji otpor mjerenja je 100 M\u2126, \u0161to sa bleeder otpornikom daje ukupno optere\u0107enje od 18 M\u2126. No, ve\u0107 i kod relativno visokog otpora je zbog kontinuiranog optere\u0107enja pad napona toliki da amplitude dose\u017eu svega oko 3 V. Kondenzator se kod takvog kontinuiranog optere\u0107enja jednostavno ne stigne napuniti na napon iznad 3 V niti se napon na njemu mo\u017ee zadr\u017eati unato\u010d frekvenciji impulsnog osvje\u017eavanja od 5,4 kHz.<\/p>\n Vi\u0161e napone kod mjerenja bi svakako dobili uklanjanjem bleeder otpornika od 22 M\u2126, no snimak nam ovdje lijepo pokazuje krivulju punjenja i pra\u017enjenja kondenzatora frekvencijom rada impulsnog oscilatora od 5,4 kHz. Stvarni maksimalni napon na koji se puni kondenzator pak mo\u017eemo izmjeriti elektrostatskim voltmetrom koji ima izuzetno veliki unutra\u0161nji otpor i mo\u017ee mjeriti sve vrste napona. Mjerenje je na\u0161im Visokonaponskim elektrostatskim voltmetrom Type C96<\/a> je pokazalo da je napon na kondenzatoru kod ovog sklopa oko 600 V.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Slijede\u0107i primjer elektri\u010dnog repelenta ima prakti\u010dki jednaku elektroni\u010dku shemu, osim \u0161to su upotrijebljeni drugi tipovi i vrijednosti elemenata te je u sekundarni krug serijski dodan otpornik za ograni\u010denje struje.<\/p>\n Ovdje smo na sekundaru elektrostatskim voltmetrom izmjerili puno ve\u0107i napon nego u prvom primjeru (2200 V umjesto 600 V) \u0161to se mo\u017ee zahvaliti isklju\u010divo ve\u0107em omjeru transformacije napona. Me\u0111utim, ve\u0107i izlazni napon ne nosi tro\u0161ak samo glede ve\u0107eg broja namotaja sekundara transformatora, nego tako\u0111er dioda i kondenzator moraju biti dizajnirani za ve\u0107e nominalne napone \u0161to podi\u017ee njihovu cijenu. Kondenzator je u cijeloj pri\u010di najskuplji, stoga je ovdje stavljen kondenzator dvostruko ve\u0107eg napona ali i dvostruko manjeg kapaciteta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbog 3,5 puta ve\u0107eg izlaznog napona ovdje na istom unutra\u0161njem otporu osciloskopa mjerimo i jednako toliko puta ve\u0107e vr\u0161ne amplitude napona nego u prvom primjeru. Me\u0111utim, u ovom drugom primjeru je frekvencija oscilatora ne\u0161to ni\u017ea, oko 4,5 kHz, te je upotrijebljen kondenzator dvostruko manjeg kapaciteta (5,1 nF umjesto 10 nF). Zbog ovoga je i mogu\u0107nost zadr\u017eavanja napona na kondenzatoru pod optere\u0107enjem puno manja nego u prvom primjeru. Mo\u017eemo primijetiti kako su strmine zadr\u017eavanja napona izme\u0111u impulsa puno vi\u0161e u prvom primjeru nego ovdje gdje su gotovo vodoravno polo\u017eene. Ovdje gotovo da i ne preostaje zadr\u017ean nikakav napon na kondenzatoru nakon impulsa, isti se odmah potro\u0161i preko optere\u0107enja.<\/p>\n Ovakve naprave se rade u vrlo velikim serijama masovne proizvodnje potro\u0161a\u010dke elektronike, tako da cijena mora biti izuzetno konkurentna. Neki \u0107e proizvo\u0111a\u010di stoga koristiti ni\u017ee radne napone i ve\u0107e kapacitete kondenzatora, a drugi \u0107e primijeniti suprotnu topologiju sa ve\u0107im naponima i kondenzatorima ni\u017eih kapaciteta, kako bi zadr\u017eali podjednak cjenovni rang proizvodnje.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tre\u0107i primjer elektri\u010dnog repelenta je ne\u0161to napredniji i u sekundarnom krugu ima utrostru\u010diva\u010d napona napravljen od kombinacije tri diode i tri kondenzatora. U primarnom krugu pak je optere\u0107enje (primarni namotaj) na emiteru (zajedni\u010dki kolektor), umjesto na kolektoru (zajedni\u010dki emiter) oscilatorskog tranzistora. Sa gledi\u0161ta ovakvih jednostavnih impulsnih oscilatora, prednost postavljanja optere\u0107enja u emiterski umjesto u kolektorski krug najvi\u0161e se o\u010dituje u stabilnijoj \u0161irini generiranih impulsa. Optere\u0107enje u emiterskom krugu djeluje kao negativna povratnu sprega \u010dime se bolje stabilizira rad oscilatora, odnosno izlazne oscilacije su manje ovisne o strujnom poja\u010danju tranzistora. Op\u0107enito gledano impulsni oscilatori sa primarom transformatora u emiterskom krugu daju stabilniji i precizniji izlazni impulsni napon, no potreban je za oko 0,7 V ve\u0107i prednapon baze. Pretpostavljam da se ovdje koristi spoj sa emiterskim optere\u0107enjem najvi\u0161e iz razloga jer oscilator radi na puno vi\u0161oj frekvenciji od prethodna dva primjera (25 kHz umjesto 5 kHz) te je emiterski spoj nu\u017ean da se zadr\u017ei stabilnost oscilacija.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de utrostru\u010diva\u010da napona, vidimo da ovo nije uobi\u010dajeni spoj Cockcroft-Walton kaskadnog umno\u017eiva\u010da napona kakav \u010desto susre\u0107emo u na\u0161im objavama (vidi objavu Ionizator zraka \u2013 AETE<\/a>). Ovo ovdje je kombinacija poluvalnog ispravlja\u010da (D1, C1) i udvostru\u010diva\u010da napona sa D2\/C2 i D3\/C3. Poluvalni ispravlja\u010d D1, C1 je isti kao u prethodna dva primjera i C1 \u0107e se nabiti na vr\u0161ni napon koji daje sekundar transformatora (na cca 700 V). Udvostru\u010diva\u010d napona D2\/C2 i D3\/C3 ima dva stupnja te se na izlaznom kondenzatoru C3 dobiva dvostruki napon od cca 1400 V. Izlaz se zatim uzima sa serijskog spoja kondenzatora C1 (ispravlja\u010d) i C3 (udvostru\u010diva\u010d) na kojima su naponi od 700 V i 1400 V, dakle ukupno 2100 V.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Naizmjeni\u010dno vezani parovi paralelno postavljenih elektroda na raznaku 3-4 mm.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Sistem sa tri mre\u017eice (elektrode), me\u0111usobno paralelno postavljenih na udaljenosti 3-4 mm. Dvije vanjske (rje\u0111e) elektrode su na jednom potencijalu, a srednja (gu\u0161\u0107a) elektroda je drugom potencijalu visokog napona. Insekt mora premostiti sredi\u0161nju elektrodu i jednu od vanjskih elektroda.\u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n