![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/universum_fk100r_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Universum je bio za\u0161titni znak njema\u010dke tvrtke Quelle specijalizirane za uvoz potro\u0161a\u010dke elektronike za njema\u010dko i evropsko tr\u017ei\u0161te. Tvrtka Quelle je pri tome preuzimala obaveze jamstva, servisa i nabave pri\u010duvnih dijelova. U nekim slu\u010dajevima da se olak\u0161a uvoz tvrtka Quelle je formalno preuzimala i ulogu proizvo\u0111a\u010da te izdavatelja odobrenja za kori\u0161tenje uvezenih ure\u0111aja. U svakom slu\u010daju originalni proizvo\u0111a\u010d nikad nije bio istaknut na ure\u0111aju ni otkriven kupcu. Za\u0161titni znak Universum u me\u0111uvremenu je vi\u0161e puta preprodan drugim tvrtkama, trenutno je u vlasni\u0161tvu njema\u010dke distributerske tvrtke K-Mail-Order GmbH & Co. KG.<\/p>\n Japanska tvrtka Crown (Crown Radio Corporation) osnovana je 1948. godine pod imenom Asahi Electric Co i specijalizirana je za proizvodnju ku\u0107ne audio opreme, radio prijemnika, televizora, gramofona, gramofonskih plo\u010da, prijenosnih radio stanica (primopredajnika), mikrofona i sli\u010dne potro\u0161a\u010dke elektronike. Godine 1960. preimenovana je u Crown Radio Corporation, a 1985. godine naziv je skra\u0107en na Crown Corporation. Godine 1993. dio tvrtke postao je dio Miyakoshi Corporation, koja zadr\u017eava prava na za\u0161titni znak Crown.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U nekoliko dosada\u0161njih objava ve\u0107 smo opisivali razli\u010dite CRT televizore, principe TV RF modulacije i kompozitne analogne video signale op\u0107enito. Detaljno izu\u010davanje i razumijevanje ovih sklopova i tehnologija tra\u017ei puno u\u010denja. Danas se analogna televizija i analogni video u praksi gotovo vi\u0161e nigdje ne koriste i sve manje je entuzijasta koji \u017eele odvojiti vrijeme za prou\u010davanje te tehnologije.<\/p>\n S druge strane, tako\u0111er je i dana\u0161nja sveprisutna digitalna TV i video tehnika vrlo kompleksna te je potrebno puno u\u010denja da bi se na njoj eventualno mogli vr\u0161iti neki (ograni\u010deni) servisi. Ste\u010deno znanje iz analogne TV tehnike je gotovo neiskoristivo za digitalnu TV tehniku jer su to dvije potpuno razli\u010dite tehnologije.<\/p>\n Jednako kako se nekad vrlo brzo razvijala analogna TV tehnika, tako se danas vrlo brzo razvija i digitalna TV tehnika te je potrebno stalno pratiti nove trendove i nadogra\u0111ivati ste\u010dena znanja. Me\u0111utim, ovdje treba primijetiti jednu bitnu \u010dinjenicu. Kod diskretne analogne TV tehnike neki dobar RTV tehni\u010dar je kroz nekoliko godina u\u010denja mogao usvojiti znanja kojima je razumio princip rada svakog TV sklopa pa \u010dak i objasniti ulogu svake pojedine komponente unutar sklopova TV prijemnika. No, ve\u0107 pojavom namjenskih integriranih krugova koji su implementirali \u010ditave kompleksne sklopove nekog televizora, znanje se moglo usvojiti tek na razini blokovskih shema tih \u010dipova.<\/p>\n Daljnjim razvijem TV tehnike i pojavom digitalnih krugova, a posebice namjenski programiranih mikrokontrolera sve vi\u0161e se gubi mogu\u0107nost da \u0107e jedan pojedinac mo\u0107i usvojiti znanja za sustavni pristup servisu takvih izuzetno kompleksnih ure\u0111aja. Umjesto toga, sve vi\u0161e se te\u017ei servisu na razini zamjene \u010ditavih modula umjesto tra\u017eenja kvara na razini pojedina\u010dnih komponenti. \u010cak i kod zamjene \u010ditavih modula, vrlo \u010desto se prakticira metoda \u201epoku\u0161aja i proma\u0161aja\u201c dok se ne otkrije neispravan modul.<\/p>\n U kona\u010dnici, sada smo ve\u0107 stigli do toga da je bilo kakav servis televizora potpuno neisplativ. Televizori, kao i ve\u0107ina druge potro\u0161a\u010dke elektronike, izra\u0111uje se na na\u010din koji i ne predvi\u0111a nikakve kasnije servise. Sami ure\u0111aji su jeftiniji od cijene rada nekog servisa. Mikroelektronika je dosegla razinu gdje komponente mogu ispitivati i montirati jedino roboti, a tek je mali dio dostupan za ru\u010dnu manipulaciju, a i tada samo sa specijalnim (mikro)alatima i mikroskopima. Svaki proizvo\u0111a\u010d razvija svoju tehnologiju, namjenske \u010dipove i softver, te je malo toga dostupno izvan tvorni\u010dkih pogona. Gledano kroz povijest, prvo smo imali elektroniku koja se popravljala isklju\u010divo na razini pojedina\u010dnih komponenti, onda je do\u0161la elektronika koja se popravljala na razini lako izmjenjivih modula (eventualno na razini \u010dipova), a sada imamo elektroniku koja se vi\u0161e ne popravlja, nego se mijenja na razini cijelog ure\u0111aja.<\/p>\n Naravno, uvijek \u0107e postojati entuzijasti sa dovoljno volje i vremena da poku\u0161aju pomo\u0107u nekih trikova popraviti \u201enepopravljivo\u201c. Nekad takvi poku\u0161aji i uspiju, no to su popravci bez garancije koji se komercijalno ne mogu isplatiti, osim ako se mo\u017eda ne radi o nekom jako skupom ure\u0111aju za kojeg je to jedini na\u010din da se vrati u \u017eivot.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n TV prijemnik Universum FK 100R je primjer jednog relativno slo\u017eenog tranzistorskog elektroni\u010dkog ure\u0111aja, no kod kojeg se jo\u0161 uvijek mo\u017ee jasno razlu\u010diti svaki pojedina\u010dni sklop, pa \u010dak i uloga svakog pojedina\u010dnog elementa unutar tih sklopova. Naravno, da bi se sve opisalo do razine komponenti, potrebno bi bilo napisati podeblju knjigu koja mora uklju\u010divati i puno sadr\u017eaja vezanog uz op\u0107e standarde nekada\u0161njeg prijenosa analogne TV slike i zvuka, kao i specifi\u010dne tehnologije i sisteme koje su razvile pojedine tvrtke i karakteristi\u010dne su samo za ure\u0111aje tih tvrtki.<\/p>\n Meni pak je na primjeru ovog malog televizora osnovni cilj u najkra\u0107im crtama opisati osnovne sklopove jednog crno-bijelog CRT televizora, odnosno \u0161to je TV prijemnik u svojoj osnovi.<\/p>\n Analogni TV signali su se oda\u0161iljali u frekvencijskom opsegu od cca 48-853 MHz. Jedan TV kanal je zauzimao \u0161irinu pojasa od 6 MHz, a da bi se sprije\u010dilo bilo kakvo preklapanje susjednih kanala razmak izme\u0111u njih je bio 7 MHz. Naravno, nije se za TV koristio \u010ditav navedeni frekvencijski opseg. Tako je 11 VHF kanala bilo u opsezima 48-68 MHz (VHF I) i 175-230 MHz (VHF III), a 48 UHF kanala je bilo u opsegu 471-853 MHz (kanali 21 do 68). Dana\u0161nja digitalna televizija (DTV) u Hrvatskoj oda\u0161ilje na istom UHF opsegu, \u010dak i na istim kanalnim frekvencijama kao i nekada\u0161nja analogna televizija, odnosno za DTV se koristi prija\u0161nji analogni 21. do 46. kanal u frekvencijskom opsegu\u00a0 474 \u2013 674 MHz. Naravno, na analognom televizoru svejedno ne mo\u017eete nikako dobiti ni sliku ni zvuk iz tog digitalnog signala jer se on po strukturi posve razlikuje od analognog signala.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de strukture analognog RF TV signala, on sadr\u017ei \u010detiri osnovna modulirana signala: signal slike, signal tona, horizontalne sinkronizacijske impulse i vertikalne sinkronizacijske impulse. Signal slike je amplitudno moduliran na jednoj nose\u0107oj frekvenciji, a signal tona je frekvencijski moduliran na drugoj nose\u0107oj frekvenciji. Sinkronizacijski impulsi su sadr\u017eani u video signalu i slu\u017ee tome da se po\u010detak iscrtavanja slike i po\u010detak iscrtavanja svakog retka slike na ekranu televizora poklapa sa po\u010decima iscrtavanja kod oda\u0161iljanja originalne slike. Da toga nema, slika bi se mogla po\u010deti iscrtavati primjerice od sredine ekrana, umjesto od po\u010detka ekrana, ovisno o tome na kojoj to\u010dki prijenosa smo uhvatili signal. Televizor ima svoje vlastite vertikalne i horizontalne oscilatore, a sinkronizacijski impulsi samo startaju te oscilatore u pravom trenutku i fino ga uga\u0111aju na posve to\u010dnu frekvenciju kojom se reci slike oda\u0161ilju.<\/p>\n TV prijemnik dakle prvo mora uhvatiti slo\u017eeni (kompozitni) RF TV signal na odre\u0111enom kanalu, a zatim ga demodulirati i rastaviti na njegove sastavne dijelove. Pri tome se izdvojeni signal slike (iluminacija) \u0161alje na mre\u017eicu CRT cijevi, izdvojeni signal tona se \u0161alje na tonsko poja\u010dalo i zvu\u010dnik, izdvojeni horizontalni sinkronizacijski impulsi upravljaju horizontalnim oscilatorom koji napaja horizontalne otklonske zavojnice, a izdvojeni vertikalni sinkronizacijski impulsi upravljaju vertikalnim oscilatorom koji napaja vertikalne otklonske zavojnice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Shema TV prijemnika Universum FK 100R na prvi pogled izgleda prili\u010dno slo\u017eeno, no to je ipak jedna od najjednostavnijih tranzistorskih izvedbi kombinacije AM\/FM radio prijemnika i VHF\/UHF TV prijemnika. Dizajn potje\u010de iz sredine 1960-tih godina i stoga ovdje ne\u0107emo zate\u0107i nikakve naprednije TV komponente poput varikap dioda za AFC tunera, namjenskih kerami\u010dkih filtara za MF, integriranih rje\u0161enja sklopova i sli\u010dno. Ovo je u osnovi tranzistorska ina\u010dica tada jo\u0161 vrlo ra\u0161irenih RTV prijemnika sa elektronskim cijevima, te su svi sklopovi izvedeni na najjednostavniji mogu\u0107i na\u010din kako bi se u\u0161tedjelo na komponentama i kako bi gotov ure\u0111aj bio \u0161to jeftiniji za komercijalnu proizvodnju.<\/p>\n VHF tuner sadr\u017ei tri tranzistora (Q1 – RF poja\u010dalo, Q2 – mje\u0161a\u010d i Q3 – lokalni oscilator) dok UHF tuner sadr\u017ei samo jedan tranzistor (Q30) koji radi kao samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d, dakle radi kao oscilator i ujedno kao mje\u0161a\u010d. Tuner sa tri zasebna tranzistora je svakako osjetljiviji, selektivniji i otporniji na smetnje i izobli\u010denja od onog sa jednim tranzistorom, no u 1960-tim godina ve\u0107ina TV programa je emitirana u VHF opsegu tako da je VHF opseg jo\u0161 uvijek bio primaran za komercijalne TV prijemnike.<\/p>\n Uloga TV tunera je ista kao i kod superheterodinskih prijemnika. Cilj je \u0161irok opseg ulaznih prijemnih frekvencija (kanala) svesti na jednu zajedni\u010dku izlaznu frekvenciju (me\u0111ufrekvenciju) koja se onda dalje mo\u017ee poja\u010davati i obra\u0111ivati u krugovima ugo\u0111enima upravo na tu frekvenciju. Bez toga bi bilo vrlo te\u0161ko i skupo napraviti \u0161irokopojasna linearna poja\u010dala i druge sklopove koji bi izravno linearno poja\u010davali i procesuirali \u010ditav opseg prijemnih frekvencija. Tuneri su u osnovi mje\u0161a\u010di frekvencija. Mije\u0161anjem ulaznih (antenskih) frekvencija sa frekvencijom lokalnog oscilatora nastaju zbrojevi i razlike mnogobrojnih frekvencija, a onda se posebnim selektivnim pojasnim filtrima na izlazu izdvaja samo jedna me\u0111ufrekvencija koja je nastala mije\u0161anjem sa odre\u0111enom prijemnom frekvencijom.<\/p>\n Kod TV prijemnika se sve prijemne kanalne frekvencije u rasponu 48-853 MHz unutar tunera konvertiraju na jednu jedinstvenu me\u0111ufrekvenciju (MF) koja je za sliku obi\u010dno na 38,9 MHz, a za ton na 33,4 MHz. Vidimo kako je razlika MF slike i tona ovdje 5,5 MHz no postojali su i drugi standardi.<\/p>\n Dobivene MF slike i tona kombinirane jo\u0161 uvijek u jednom zajedni\u010dkom signalu vode se dalje na MF poja\u010dala. Universum FK 100R ima tri stupnja zajedni\u010dkog MF poja\u010danja za sliku, sinkronizacijske impulse i ton (Q4, Q5, Q6). S obzirom da je TV signal \u0161irine 6 MHz, a razmak izme\u0111u susjednih kanala je samo 7 MHz, MF poja\u010dala moraju biti jako dobro izvedena da propu\u0161taju samo korisni (kanalni) opseg, da se sprije\u010di bilo kakva propusnost signala iz susjednih kanala, a jednako tako i da se sprije\u010di unakrsna modulacije MF slike i MF tona istog kanala. Prili\u010dno je zahtjevno napraviti propusni pojasni filtar sa ravnom karakteristikom poja\u010danja kroz svih 6 MHz i strmim krivuljama gu\u0161enja odmah izvan tog opsega. Stoga se u MF krugovima ne koriste samo lanci selektivnih MF poja\u010danja kao kod radio prijemnika, nego se ovdje dodaju i posebni prigu\u0161ni filtri, takozvane frekvencijske klopke (trapovi) pode\u0161eni na frekvencije na kojima se nalaze MF frekvencije susjednih kanala, ali tako\u0111er i vlastitih kanala kako bi se sprije\u010dile unakrsne modulacije slike i tona. Prigu\u0161ene vlastite MF se lako opet poja\u010daju u kasnijim stupnjevima kada se izdvoje od ostalih signala. Na na\u0161oj shemi su nazna\u010dene frekvencije na koje moraju biti pode\u0161eni trapovi i selektivni titrajni krugovi u lancu MF poja\u010danja.<\/p>\n MF transformator na izlazu iz tunera se uga\u0111a na 36,15 MHz \u0161to je sredina kanalnog propusnog opsega. U lancu MF poja\u010danja uo\u010davamo dva trapa na 33,4 MHz (\u0161to je vlastita MF tona) i 40,4 MHz \u0161to je MF tona susjednog kanala (+7 MHz). Vlastita MF tona se prigu\u0161uje kako bi se sprije\u010dila intermodulacija sa vlastitom MF slike. MF tona susjednog kanala pak se prigu\u0161uje jer se nalazi najbli\u017ee vlastitom propusnom opsegu i mo\u017ee u\u0107i u vlastiti signal ako strmina MF filtra nije dobra. MF transformatori pak su pode\u0161eni na centralne frekvencije od 34,6 MHz, zatim u drugom stupnju na 38,4 MHz i u tre\u0107em stupnju na 37,3 MHz. Ovo je napravljeno kako bi se dobila \u0161to ujedna\u010denija filtarska krivulja poja\u010danja za \u010ditav propusni opseg od 6 MHz. Kod boljih MF poja\u010dala prigu\u0161uje se i nose\u0107a frekvencija slike susjednog kanala kao i nose\u0107e frekvencije boje (burst 4,4 MHz) kod novijih televizora.<\/p>\n Na izlazu iz MF poja\u010dala dobivamo dakle dobro filtriran kanalni propusni opseg sa mje\u0161avinom video i audio signala te sinkronizacijskih impulsa i sada kre\u0107emo sa izdvajanjem pojedinih signala. Prvo se vr\u0161i amplitudna demodulacija signala slike u video detektoru (CR301\/L301). Tako demodulirani video signal jo\u0161 uvijek sadr\u017ei MF tona te se nakon poja\u010danja ta MF tona prigu\u0161uje (C304\/T301). Slijedi poja\u010danje \u010distog video signala (Q12) koji se zatim dovodi na upravlja\u010dku re\u0161etku CRT cijevi.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de tona, prvo se iz mje\u0161avine signala izdvaja samo MF tona na 5,5 MHz (CR302\/T302), a zatim se ista poja\u010dava (Q8) jer je prethodno bila oslabljena u zajedni\u010dkim MF poja\u010dalima (trapovima). Nakon poja\u010danja, MF tona se frekvencijski demodulira preko ratio detektora (CR201) i dalje vodi na audio poja\u010dalo (Q9, Q10, Q11) i zvu\u010dnik.<\/p>\n Sinkronizacijski impulsi se iz mje\u0161avine signala izdvajaju preko posebnog amplitudnog filtra (Q14). Iz njega dobivamo izdvojene horizontalne sinkronizacijske impulse frekvencije 15625 Hz i vertikalne sinkronizacijske impulse frekvencije 50 Hz. Ovi impulsi slu\u017ee sa sinkronizaciju rada horizontalnih i vertikalnih oscilatora \u010dijim signalima se preko otklonskih zavojnica vr\u0161i sinkronizirani otklon katodne zrake. Signalom iz horizontalnog oscilatora (15625 Hz) se napaja i poseban impulsni transformator preko kojeg se u prvom redu dobiva visoki anodni napon za rad CRT cijevi (u na\u0161em slu\u010daju preko dodatnih umno\u017eiva\u010da napona 6,8 kV), a tako\u0111er i drugi visoki naponi za regulacijske elektrode CRT cijevi kao i razni pomo\u0107ni naponi za rad sklopova televizora. To je u na\u0161em slu\u010daju napon napajanja za automatsku regulaciju poja\u010danja (ARP).<\/p>\n Automatska regulacija poja\u010danja (ARP) slu\u017ei za izjedna\u010davanje ulaznog antenskog napona raznih veli\u010dina, kako bi se za kontrolu CRT ekrana dobio uvijek isti napon jer o tome ovisi kontrast slike i kako ne bi do\u0161lo do preuzbude kojom se gube informacije o sinkronizacijskim signalima \u0161to dovodi do poreme\u0107aja u prikazu TV slike. Za ARP se ne upotrebljava \u010ditav video signal nego samo sinkronizacijski impulsi jer su isti stalno iste visine (za razliku od samog video signala) i njihova amplituda izravno ovisi o ja\u010dini ulaznog napona iz antene. Tako je vr\u0161na vrijednost amplituda sinkronizacijskih impulsa izravno mjerilo ja\u010dine prijemnog polja. Me\u0111utim, sinkronizacijski impulsi zauzimaju samo malen dio ukupnog TV signala, te se moraju na poseban na\u010din izdvojiti iz ukupnog signala i zatim njihova amplituda pretvoriti u proporcionalan napon za ARP. Svakako je za ARP potrebno izuzeti signal slike, koji je promjenjiv i nije mjerilo ja\u010dine signala, te koristiti samo dijelove signala u kojima traju sinkronizacijski impulsi. Sklopovi za tu namjenu zovu se otipkani ili impulsni regulatori. U na\u0161em slu\u010daju se tranzistor za ARP (Q13) napaja preko impulsnog transformatora koji je pogonjen horizontalnim otklonskim impulsima. To zna\u010di da \u0107e dobivati napon samo kada su u video signalu prisutni horizontalni impulsi. Ovime je sprije\u010deno da tranzistor generira bilo kakav ARP napon za vrijeme trajanja signala slike, odnosno on se generira samo za vrijeme trajanja horizontalnih sinkronizacijskih impulsa.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de AM\/FM radio prijemnika, on je izveden vrlo jednostavno i takve sheme smo susretali kod mnogih ru\u010dnih prijemnika sa nekoliko tranzistora. FM prijemnik sadr\u017ei tuner sa dva tranzistora (Q23 \u2013 RF poja\u010dalo i Q24 \u2013 samoosciliraju\u0107i mje\u0161a\u010d), nakon \u010dega slijede tri stupnja MF poja\u010danja (Q25, Q26, Q27) te FM demodulator (ratio detektor sa CR101, CR102) i NF audio poja\u010dalo (Q9, Q10, Q11). AM prijemnik za srednji val se bazira na samoosciliraju\u0107em mje\u0161a\u010du (Q25), slijede dva stupnja MF poja\u010danja (Q26, Q27) te AM detektor (CR103) i NF audio poja\u010dalo (Q9, Q10, Q11). To je jedna od najjednostavnijih shema tranzistorskog AM\/FM prijemnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni ispravlja\u010d je zaseban modul (NT 100) i za punovalno ispravljanje izmjeni\u010dnog napona se jo\u0161 uvijek koristi mosni selenski ispravlja\u010d.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Izvedena blok shema RTV prijemnika Universum FK 100R.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica sa elementima MF poja\u010dala TV prijemnika, te sklopovima za procesuiranje TV signala tona i slike, uklju\u010duju\u0107i i zajedni\u010dko NF audio poja\u010dalo za radio i TV.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Plo\u010dica sa elementima horizontalnog i vertikalnog otklona televizora.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kad se izvade lako odvojivi moduli na \u0161asiji ostaje VHF i UHF tuner te izme\u0111u njih blok sa horizontalnim transformatorom i umno\u017eiva\u010dem napona za dobivanje visokog anodnog napona CRT cijevi. Tako\u0111er, iza prednje plo\u010de je modul radio prijemnika bez NF dijela.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>CRT cijev televizora sa otklonskim zavojnicama, modul radio prijemnika, regulator napona napajanja i zvu\u010dnik montirani su iza prednje plo\u010de.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kada se skine prednja plo\u010da sa CRT cijevi i zvu\u010dnikom, dobiva se pristup modulu AM\/FM radio prijemnika i regulatoru napona napajanja. Na slici desno se vide dva bloka sa VHF i UHF tunerom i izme\u0111u njih oklopljeni blok sa horizontalnim transformatorom i visokim naponom.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n