{"id":23787,"date":"2026-04-02T18:23:29","date_gmt":"2026-04-02T17:23:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=23787"},"modified":"2026-04-03T14:18:17","modified_gmt":"2026-04-03T13:18:17","slug":"projekt-elektronicka-meta-uvod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-uvod\/","title":{"rendered":"Projekt elektroni\u010dka meta &#8211; Uvod"},"content":{"rendered":"<p><strong>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-uvod\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Uvod<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Senzori<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-detektorska-elektronika\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (diskretna)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/03\/projekt-elektronicka-meta-cpld\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (CPLD)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Monitor<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-bezicni-link\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Be\u017ei\u010dni link<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U posljednje vrijeme postalo je popularno precizno ga\u0111anje sna\u017enijim zra\u010dnim pu\u0161kama (PCP) na velike udaljenosti koje iznose od 50 metara do preko 300 metara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_03.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23691\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_03.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_03.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_03-768x265.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"449\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_04.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23692\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_04.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_04.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_04-768x283.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"479\" \/><\/a><em>PCP zra\u010dna pu\u0161ka FX DRS Tactical (Combat) u kalibru 6,35 mm (.25) iz moje kolekcije. <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Municija za zra\u010dnu pu\u0161ku kalibra 6,35 mm (dijabole i slagovi) nabavljivi su u razli\u010ditim oblicima i te\u017einama u rasponu 1,3 \u2013 3,3 grama. Prosje\u010dni projektil (slag) te\u017eine 2,3 grama PCP pu\u0161ka FX DRS mo\u017ee ispaliti brzinom od oko 300 m\/s \u0161to daje energiju od oko 100 J. Lak\u0161e projektile mo\u017ee ispaliti nadzvu\u010dnom brzinom.<\/p>\n<p>Za precizno ga\u0111anje projektili se nikad ne ispaljuju velikim brzinama, posebice ne nadzvu\u010dnim. Najbolju preciznost pogodaka sa mojom pu\u0161kom posti\u017eem kod izlaznih brzina u rasponu 275 \u2013 285 m\/s za dijabole i 285 \u2013 295 m\/s za slagove. Pri brzini ve\u0107oj od 310 m\/s projektil ve\u0107 ulazi u transoni\u010dnu zonu gdje turbulencije zraka jako naru\u0161avaju stabilnost te on spiralno \u201cple\u0161e\u201d u letu i skre\u0107e s putanje. Male brzine nisu toliko kriti\u010dne, no ako se ga\u0111a na daljine preko 150 metara onda je na brzinama manjim od 270 m\/s pad projektila ve\u0107 prili\u010dno velik i potrebno je velika kompenzacija ciljne to\u010dke po visini.<\/p>\n<p>PCP pu\u0161ka FX DRS Tactical bez problema posti\u017ee preciznost od 0,5 mrad (mili-radijana). To zna\u010di da \u0107e na 50 metara grupa pogodaka biti unutar 25 mm, na 100 metara unutar 50 mm i tako dalje. Me\u0111utim, sa odre\u0111enim nadogradnjama i finim pode\u0161avanjem (tuniranjem) pu\u0161ke na odre\u0111eni tip municije posti\u017ee se i dvostruko bolja preciznost.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_05.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23693\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_05.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_05.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_05-768x294.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"498\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za precizno ga\u0111anje PCP pu\u0161kom na velike daljine potrebna vam je osnovna oprema poput laserskog mjera\u010da daljine do mete, mjera\u010da brzine projektila na ustima cijevi (kronometar) i balisti\u010dkog kalkulatora. Ukoliko iz pu\u0161ke \u017eelite izvu\u0107i maksimalnu mogu\u0107u preciznost onda morate koristiti i neke nadogradnje poput posebne cijevi za ga\u0111anje dijabolama i ga\u0111anje slagovima (razli\u010dit korak uvijanja \u017eljebova), posebne nosa\u010de (vodilice) cijevi, harmoni\u010dke tunere (utege) za kompenzaciju mikro-vibracija cijevi, po potrebi pobolj\u0161ane (stabilnije i preciznije) regulatore zraka kao i pobolj\u0161ane sisteme okidanja i kontrole zra\u010dnih ventila. Potreban vam je naravno i kvalitetan opti\u010dki ni\u0161an, podesivi kundak te ostala pomagala za stabilizaciju pu\u0161ke poput bipoda ili tripoda (no\u017eica), podlo\u017eaka, naslona i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Preciznost ga\u0111anja s tehni\u010dke strane najvi\u0161e ovisi o pravilnom odabiru municije i pravilnom pode\u0161avanju pu\u0161ke na tu municiju. Svaki tip municije je precizan samo u odre\u0111enim granicama izlazne (po\u010detne) brzine i brzine vlastite rotacije. PCP pu\u0161ku nije dovoljno samo podesiti da daje odgovaraju\u0107u izlaznu brzinu projektilu (tlak regulatora), nego je i \u010ditav sistem rada zra\u010dnih ventila i regulatora (brzina i vrijeme otvaranja i zatvaranja) potrebno balansirati i ugoditi na optimalne performanse.<\/p>\n<p>Naravno, veliki utjecaj na preciznost pogodaka ima i sama uvje\u017ebanost strijelca, kako glede ispravnog ciljanja, okidanja i op\u0107enito kontrole pu\u0161ke, tako i glede izra\u010duna i procjene odstupanja ni\u0161anske to\u010dke s obzirom na balisti\u010dke elemente i trenutne meteorolo\u0161ke uvjete ga\u0111anja, posebice utjecaja vjetra i drugih atmosferskih \u010dimbenika. No, sve ovo \u010dini precizno ga\u0111anje PCP pu\u0161kama na velike daljine izrazito zabavnim.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_06.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23694\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_06.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_06.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_06-768x346.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"585\" \/><\/a><em>Visokotla\u010dni kompresor 300 bara za PCP pu\u0161ku.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za PCP pu\u0161ku morate imate visokotla\u010dni kompresor deklariran za najmanje 300 bara. Spremnici zraka (plenumi) za PCP pu\u0161ke mogu biti razli\u010dite litra\u017ee no maksimalni tlak na koji se pune je naj\u010de\u0161\u0107e oko 250 bara. Moja FX DRS ima \u201eskriveni\u201c spremnik zraka i on je zapravo cilindri\u010dna obloga oko cijevi pu\u0161ke. Cilindar je zapremine 260 kubi\u010dnih centimetara (cc) i u tu zapreminu stane 60 litara zraka pod tlakom od 230 cc. To je dovoljno za ispaliti 40 projektila te\u017eine 1,6 grama brzinom 280 m\/s. Mnoge PCP pu\u0161ke imaju puno ve\u0107e cilindre i boce za zrak te mogu ispaliti preko 100 korisnih hitaca, pogotovo ako su u manjem kalibru. Me\u0111utim, ja sam htio PCP pu\u0161ku koja na sebi nema nagla\u0161ene velike boce za zrak. Nemam nikakvih problema sa punjenjem pu\u0161ke, bilo preko kompresora ili preko neke druge (ronila\u010dke) boce. Kompresor sa slike dopuni moju pu\u0161ku za 2 minute te je opet spremna za slijede\u0107ih 40 hitaca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to elektroni\u010dka meta?<\/strong><\/p>\n<p>Kod rekreativnih i takmi\u010darskih ga\u0111anja na velike udaljenosti strijelci se susre\u0107u sa nekoliko prakti\u010dnih problema \u0161to se ti\u010de samih udaljenih meta i detekcija pogodaka u iste. Za zra\u010dne pu\u0161ke se obi\u010dno koriste opti\u010dki ciljnici pove\u0107anja do 24 puta (takav je i na mojoj pu\u0161ki) \u0161to je dovoljno za precizno ciljanje i na maksimalnim daljinama (&gt;300 m). Me\u0111utim, sitni tragovi pogodaka uobi\u010dajenih kalibara 4,5 mm do 6,35 mm vrlo te\u0161ko se uo\u010davaju ve\u0107 na daljinama preko 100 metara \u010dak i preko takvih optika.<\/p>\n<p>Posebno se te\u0161ko uo\u010dava gdje su otprilike zavr\u0161ili proma\u0161aji cijele mete, \u0161to je \u010dest slu\u010daj kod prvih hitaca na novim daljinama i uvjetima ga\u0111anja. Strijelci ovdje \u010desto potro\u0161e veliku koli\u010dinu municije na poku\u0161aje nasumi\u010dne korekcije ciljne to\u010dke, ne bi li napokon uspjeli uo\u010diti neki proma\u0161aj ili pogodak za to\u010dnu korekciju. Jo\u0161 jedan problem sa metama je \u0161to se kod preciznog ga\u0111anja meta brzo potro\u0161i (bude grupirano izbu\u0161ena), a onda je potrebno fizi\u010dki zamijeniti metu na velikoj udaljenosti \u0161to ba\u0161 i nije prakti\u010dno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Monokulari ve\u0107eg opti\u010dkog pove\u0107anja<\/strong><\/p>\n<p>Strijelci se slu\u017ee raznim na\u010dinima za rje\u0161avanje ovih problema. \u010cesto se koriste dodatni dalekozori ili monokulari ve\u0107eg opti\u010dkog pove\u0107anja kako bi se uo\u010dili pogoci na udaljenoj meti. Takve optike nisu jeftine, a nisu uvijek ni prakti\u010dne za upotrebu. Monokular i stativ je puno dodatne opreme za no\u0161enje na ga\u0111anje i \u010desto je uz strijelca potrebna jo\u0161 jedna osoba koja prati pogotke ili proma\u0161aje preko monokulara u realnom vremenu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Metalni gongovi<\/strong><\/p>\n<p>Za same mete se \u010desto koriste obje\u0161eni metalni \u201egongovi\u201c koji se zanji\u0161u i zvone kad ih pogodi metak. Strijelac \u0107e preko opti\u010dkog ciljnika jasno vidjeti njihanje gonga, a vjerojatno \u010duti i zvuk pogotka do odre\u0111ene udaljenosti \u0161to naravno ovisi o izvedbi samog gonga, energiji projektila na mjestu udara, okolnom zvu\u010dnom zaga\u0111enju i atmosferskim prilikama tijekom ga\u0111anja.<\/p>\n<p>Jeftina nadogradnja takve metalne mete je postavljanje zvu\u010dnog senzora na istu. To je u osnovi mali mikrofon prislonjen na metu ili postavljen u neposrednu blizinu iste. Mikrofon hvata zvuk udarca metka u gong, \u0161to je uvijek puno ja\u010di zvuk od prirodnih okolnih zvukova, te se amplituda tog signala lako elektroni\u010dki izdvaja i dalje koristi za aktiviranje neke dodatne poja\u010dane zvu\u010dne ili svjetlosne indikacije preko zvu\u010dnika i\/ili sna\u017enije bljeskalice. Problem kod takvih senzora je \u0161to indikacijska bljeskalica mora biti blizu mete tako da ju strijelac vidi u opti\u010dkom ciljniku i naravno mora biti okrenuta prema strijelcu. Time postoji mogu\u0107nost da se pogodi i uni\u0161ti ova indikacija. Isto tako, ako je odmah iza mete neki grudobran, doga\u0111a se da kod proma\u0161aja u gong udare obijeni komadi samog projektila, kamenja ili zemlje koji onda aktiviraju senzor i daju la\u017enu potvrdu pogotka.<\/p>\n<p>Sustav zvu\u010dne i\/ili svjetlosne potvrde udarca projektila u metu mogao bi se izvesti i be\u017ei\u010dno preko nekih standardno \u0161iroko dostupnih digitalnih TX\/RX modula, posebice preko popularnih LoRa modula velikog dometa. Me\u0111utim, sve ove indikacije mogu potvrditi samo pogodak u metu koja mo\u017ee biti razli\u010dite veli\u010dine za razli\u010dite udaljenosti, no nikako ne mogu detektirati i to\u010dno mjesto pogotka u metu, a posebno ne smjerove proma\u0161aja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Komercijalni sistemi elektroni\u010dkih meta<\/strong><\/p>\n<p>Za preciznu elektroni\u010dku detekciju mjesta pogotka projektila u metu razvijeno je nekoliko komercijalno dostupnih sistema. Neki sistemi se baziraju na zvu\u010dnoj (akusti\u010dkoj) triangulacija mjesta pogotka preko vi\u0161e mikrofona, neki sistemi koriste svjetlosnu (opti\u010dku) zavjesu (mre\u017eu) napravljenu od IC dioda ili lasera, kod nekih se koriste kamere koje snimaju metu i softver koji vr\u0161i analizu slike glede nastalih pogodaka. Kod nekih novijih sistema se koriste mikrovalni Doppler radari.<\/p>\n<p>Akusti\u010dne elektroni\u010dke mete se sastoje od pravokutnog okvira na \u010dije rubove su postavljeni akusti\u010dki senzori (mikrofon ili piezo senzor). Sama meta koja je rastegnuta preko okvira mora biti od odre\u0111enog materijala koji ravnomjerno prenosi zvu\u010dni val. Za nadzvu\u010dne projektile (vatreno oru\u017eje) to je obi\u010dno papir, a za podzvu\u010dne projektile (zra\u010dno oru\u017eje) se koristi neka vrsta gumirane membrane. Elektronika mjeri vremensku razliku u kojoj zvu\u010dni val sti\u017ee do svakog pojedinog mikrofona. Koriste\u0107i principe trigonometrije (triangulacije) i poznatu brzinu \u0161irenja zvuka, softver izra\u010dunava precizne X i Y koordinate pogotka. Problem je \u0161to brzina \u0161irenja zvuka ovisi o temperaturi i drugim \u010dimbenicima pa je potrebno stalno mjerenje tih elemenata i elektroni\u010dka kompenzacija istih kod izra\u010duna.<\/p>\n<p>Kod opti\u010dkih sustava sa svjetlosnom mre\u017eom preko mete je postavljen niz infracrvenih (IC) svjetlosnih izvora (LED dioda ili lasera) i odgovaraju\u0107ih fotoelektri\u010dnih prijemnika, stvaraju\u0107i gustu, nevidljivu opti\u010dku mre\u017eu (zavjesu, zaslon). Kada metak proleti kroz tu mre\u017eu, on fizi\u010dki prekida jedan ili vi\u0161e svjetlosnih putova. Elektronika detektira koji su to\u010dno svjetlosni putovi prekinuti i na temelju koordinata prekinutih zraka, odre\u0111uje polo\u017eaj i rezultat pogotka.<\/p>\n<p>Sustavi bazirani na obradi slike koriste jednu ili vi\u0161e kamera postavljenih ispred ili sa strane mete koje kontinuirano snimaju sliku cilja. Softver za obradu slike analizira svaki kadar u realnom vremenu. Algoritmi tra\u017ee promjene na slici (poput nove rupe, promjene boje, ili \u010dak laserske to\u010dke ako se koristi laserski simulator) kako bi locirali udarac i prikazali ga na virtualnoj meti.<\/p>\n<p>Radarski sustavi su relativno novi i najskuplji od svih ostalih. Koriste se posebni mikrovalni Doppler radari optimizirani za detekciju malog i brzog objekta (metka) na vrlo kratkoj udaljenosti. Ve\u0107ina preciznih sustava koristi dva ili vi\u0161e radara smje\u0161tenih oko mete tako da im se snopovi preklapaju. Analizom kuta i vremena povratka signala iz razli\u010ditih senzora istovremeno, sustav triangulira to\u010dnu X i Y koordinatu prolaska metka kroz virtualnu ravninu mete.<\/p>\n<p>Problem kod radara je \u0161to je vrlo te\u0161ko precizno izmjeriti projektile koji prolaze vrlo blizu ili previ\u0161e daleko od antene radara. Kad je projektil vrlo blizu onda je i vrlo kratko vrijeme odbijanja radarske zrake i tima jako mala Dopplerova promjena frekvencije koju treba detektirati. S druge strane, \u0161to je metak udaljeniji od antene to \u0107e njegova refleksija biti slabija i samim time te\u017ea za detekciju. Potreban je precizan hardver (nisko\u0161umna poja\u010dala) i slo\u017eeni algoritmi softvera da se ispravno detektira i izra\u010duna korisni odjek od smetnji.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vlastiti projekt<\/strong><\/p>\n<p>Svaki od opisanih komercijalnih sustava ima neke svoje prednosti i nedostatke, no najve\u0107i problem je cijena ovakvih sustava koja ide od 800 eura na vi\u0161e. Za po\u010detnu cijenu dobivate akusti\u010dni sustav prili\u010dno nezgrapan za postavljanje i kalibraciju, za koji je potreban potro\u0161ni materijal (zamjena meta) i koji je prili\u010dno neprakti\u010dan za rekreativno ga\u0111anje iz zra\u010dnog oru\u017eja na razli\u010ditim lokacijama i udaljenostima mete.<\/p>\n<p>Cilj ovog projekta je vidjeti mo\u017ee li se osmisliti neko jeftinije rje\u0161enje koje \u0107e biti dovoljno pouzdano i prakti\u010dno upotrebljivo za detekciju pogodaka iz zra\u010dnog oru\u017eja, a onda i bilo kojeg drugog vatrenog oru\u017eja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_uv_01.gif\" rel=\"lightbox[23787]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23788\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_uv_01.gif\" alt=\"\" width=\"1608\" height=\"546\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_uv_01.gif 1608w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_uv_01-768x261.gif 768w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_uv_01-1536x522.gif 1536w\" sizes=\"auto, (max-width: 1608px) 100vw, 1608px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Ovo je osnovna blok shema i zamisao mojeg projekta. Razvoj \u0107e i\u0107i postepeno, od osnovnih sklopova prema opcionalnim dodacima.<\/p>\n<p>U po\u010detku sam opisivao razvoj ovog projekta na jednoj stranici, me\u0111utim, sam proces je nailazio na stalne hardverske i softverske probleme u svim segmentima, koje i dalje rje\u0161avam. Stoga sam, zbog preglednosti, razdijelio opise na funkcionalne cjeline.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Moderni hardver i softver (kuda ide ta elektronika)<\/strong><\/p>\n<p>\u010citav projekt elektroni\u010dke mete potaknula je kupnja PCP pu\u0161ke FX DRS Tactical u kalibru 6,35 mm (.25) za long-range ga\u0111anja. S obzirom da sam ja \u201estari\u201c elektroni\u010dar prva zamisao se bazirala na diskretnim logi\u010dkim \u010dipovima bez upotrebe MCU-a, displeja i bilo kojih drugih modernih tehnologija (iako istini za volju MCU odavno nije moderna tehnologija, u masovnoj primjeni je jo\u0161 od 1990-tih godina). RS latchevi (zasuni) bi zaklju\u010dali stanja svih senzora i to stanje bi bilo prikazano na nekoj LED matrici. Jednom tipkom se stanje resetira i sve je spremno za novi hitac.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ubrzo se do\u0161lo do niz prakti\u010dnih problema, uklju\u010duju\u0107i i to da je logi\u010dke \u010dipove sa RS latchevima danas ve\u0107 vrlo te\u0161ko nabaviti. Sustav svakako mora biti be\u017ei\u010dan i nekako je trebalo osmisliti na\u010din da se informacije sa 64 ili 128 senzora pouzdano prenese na daljinu do 300 metara. Ako se \u017eelim dr\u017eati \u201edobre stare elektronike\u201c sa diskretnim logi\u010dkim \u010dipovima, onda svakako moram koristiti brze \u010dipove serije 74HC (25-50 MHz) ili jo\u0161 br\u017ee \u010dipove serije 74LVC ili 74AUC (200-500 MHz). Povijesno gledano, pomo\u0107u ovakvih diskretnih \u010dipova napravljena su cijela ra\u010dunala pa onda nema razloga da se ne napravi i puno jednostavnija logika za moj projekt.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kad sam projekt krenuo razvijati u tom smjeru, uskoro se pokazalo kako implementacija 128 kanala pomo\u0107u diskretnih \u010dipova postaje vrlo slo\u017eena glede broja potrebnih \u010dipova, njihovih o\u017ei\u010denja i u kona\u010dnici potro\u0161nje struje sve te sile \u010dipova. Trebao bi iz svega kreirati zapravo neko 8-bitno ili 16-bitno ra\u010dunalo \u0161to bi uklju\u010divalo ALU (aritmeti\u010dko-logi\u010dku jedinicu), registre, broja\u010de i upravlja\u010dku jedinicu. Moglo bi se implementirati i hardverske automate stanja (Finite State Machines) ili izraditi vlastite serijalizatore i deserijalizatore (SERDES) koji pretvaraju 128 bitova u jedan brzi serijski tok podataka. U najboljem slu\u010daju za prioritetno kodiranje 128 kanala u 7 bita (binarno), trebalo bi mi uz one senzorske jo\u0161 oko 20 dodatnih \u010dipova (npr. 74HC148 za kodiranje i 74HC32 za logi\u010dko zbrajanje izlaza). Ne treba ni govoriti da je danas nabavka ovih \u010dipova logisti\u010dki poduhvat koji lako zavr\u0161i kao nemogu\u0107a misija.<\/p>\n<p>Vrlo brzo je postalo jasno da su moje romanti\u010dne ideje oko diskretne logike za ovaj projekt prakti\u010dno i logisti\u010dki vrlo te\u0161ko izvedive. Svakako je trebalo ubaciti moderne mikrokontrolere (MCU) u cijelu ovu pri\u010du oko obrade senzorskih podataka. Me\u0111utim, uvo\u0111enjem MCU-a pojavljuje se novi problem, a to je brzina. Dok je preko hardverske logike protok signala prakti\u010dki trenutan, MCU ovisno o taktu tra\u017ei odre\u0111eno vrijeme za izvr\u0161enje programskog koda, a to vrijeme je generalno presporo za detekciju brzine metka na svih 128 senzora. Trebalo je dakle razdvojiti brzu hardversku logiku od spore programske logike. Tu su opet od pomo\u0107i jedino RS latchevi, odnosno memorije stanja.<\/p>\n<p>Iako sam ve\u0107 nabavio sve diskretne \u010dipove (Schmitt invertere, RS latcheve i multipleksore), pokazalo se da je i ova koli\u010dina \u010dipova kriti\u010dna za smje\u0161taj unutar malog prostora okvira mete. Tako sam se napokon odva\u017eio na FPGA \u010dipove \u0161to se na kraju pokazalo kao puno jednostavnije i puno fleksibilnije rje\u0161enje od diskretnih logi\u010dkih \u010dipova.<\/p>\n<p>Za elektroni\u010dke projekte su jednostavno moderni hardver i softver, te moderni integrirani krugovi poput FPGA\/CPLD i MCU\/CPU, daleko superiornije rje\u0161enje od bilo kakve diskretne izvedbe sklopova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Programi i programski jezici \u00a0<\/strong><\/p>\n<p>\u017delite li pratiti trendove u modernoj elektronici nu\u017eno je stalno u\u010denje i upoznavanje sa novitetima u hardveru i softveru. Prije ovog projekta, glede pisanja programa za \u010dipove, imao sam tek neka iskustva sa Arduino platformama.<\/p>\n<p>Kad sam krenuo raditi prve nosa\u010de za senzore, izvadio sam iz pra\u0161ine moj mali CNC stroj i obnovio znanje za rad u programima VCarve (CAD dizajn) i Mach3 (upravljanje strojem). Tako sam sa svojom malom glodalicom napravio prvi probni okvir u drvetu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, dana\u0161nji moderni 3D printeri pru\u017eaju mogu\u0107nost br\u017ee izrade vrlo kompleksnih predmeta iz raznih vrsta plastika. Ve\u0107 dugo planiram kupiti 3D printer koji bi mi prvenstveno slu\u017eio za izradu ku\u0107i\u0161ta i sli\u010dnih elemenata za ugradnju elektronike. Odlu\u010dio sam se za Bambu Lab H2S AMS Combo 3D printer, a da bi ga mogao koristiti moram nau\u010diti rad u nekom programu za 3D modeliranje. Prvo sam krenuo sa besplatnim FreeCAD programom za 3D parametarsko modeliranje, no zbog lo\u0161e organizacije radnog prostora (koja me \u017eivcirala) prebacio sam se na tako\u0111er besplatni DesignSpark Mechanical (DSM). DSM se temelji na tehnologiji izravnog modeliranja (Direct Modeling). Glavna razlika u odnosu na FreeCAD je filozofija rada: dok je FreeCAD strogo parametarski, DSM je fokusiran na brzinu i jednostavnost kroz princip \u201cpovuci-poguraj\u201d (Pull\/Move). \u0160tovi\u0161e, DSM je razvio distributer elektroni\u010dkih komponenti RS Components, tako da je izvrsno orijentiran na izradu ku\u0107i\u0161ta za elektroni\u010dke sklopove. Mo\u017eete se uvesti 3D model neke tiskane plo\u010dice sa komponentama i oko nje dizajnirati ku\u0107i\u0161te.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, uskoro se pokazalo da su svi programi za 3D modeliranje ograni\u010deni na probne ina\u010dice ili u besplatnim ina\u010dicama nemaju osnovne alate za uvoz i izvoz popularnih 3D formata. Time programe mo\u017eete besplatno koristiti samo za edukaciju, a kasnije morate platiti punu cijenu ako program \u017eelite i prakti\u010dno koristiti. Posebno me \u017eivciraju 3D programi koji ne mogu raditi offline, nego ste prisiljeni raditi online u oblaku, dijeliti svoje uratke i biti pod kontrolom proizvo\u0111a\u010da softvera. Na kraju sam se opet vratio na FreeCad koji je posve besplatan, posve offline i bez ikakvih ograni\u010denja. Ubrzo sam u\u0161ao u \u201e\u0161tos\u201c te shvatio da se zapravo radi o jako dobrom i svestranom programu ogromnih mogu\u0107nosti. Primjerice, ve\u0107 nakon nekoliko sati u\u010denja (jedno popodne) mogao sam nacrtati nosa\u010de sa svim elementima i uvesti PCB iz KiCad-a kako bi nacrtao monta\u017ene rupe.<\/p>\n<p>Kad smo ve\u0107 kod dizajna tiskanih plo\u010dica, kroz karijeru sam radio u vi\u0161e takvih programa, no trenutno koristim KiCad koji je vrlo jednostavan za u\u010denje i mogu se vrlo brzo napraviti tiskane plo\u010dice spremne za uvoz u DSM ili izvoz u neki industrijski standard za izradu PCB-a.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de 3D printera, osim programa za 3D modeliranje morate nau\u010diti i neki 3D Slicer program, u mojem slu\u010daju je to Bambu Studio. Kao i svaki slicer, Bambu Studio uzima nacrtan 3D model i \u201cre\u017ee\u201d ga na tanke vodoravne slojeve, odnosno generira G-kod koji 3D printeru govori kamo da pomi\u010de mlaznicu i koliko plastike da istisne (sli\u010dno kao Mach3 za CNC glodalicu).<\/p>\n<p>Za CPLD programiranje morao sam nau\u010diti osnove rada u Quartus II programu, a za upravljanje preko displeja u\u010dim SquareLine Studio.<\/p>\n<p>Ovo svakako nije kraj u\u010denja, no jedno mogu potvrditi. Iako se na prvi pogled \u010dini da je za u\u010denje svih tih silnih programa potrebno ogromno vremena i truda, zapravo je puno vi\u0161e truda i resursa potrebno za forsiranje diskretne elektronike (izbjegavanje modernih \u010dipova) sa kojom je u kona\u010dnici nemogu\u0107e ili posve neisplativo danas sastavljati neke kompleksne sklopove.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_07.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23781\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_07.png\" alt=\"\" width=\"323\" height=\"377\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META Uvod Senzori Detektorska elektronika (diskretna) Detektorska elektronika (CPLD) Monitor Be\u017ei\u010dni link &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; U posljednje vrijeme postalo je popularno precizno ga\u0111anje sna\u017enijim zra\u010dnim pu\u0161kama (PCP) na velike udaljenosti koje iznose od 50 metara do preko 300 metara. &nbsp; PCP zra\u010dna pu\u0161ka FX DRS Tactical (Combat) u kalibru 6,35 mm (.25) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23995,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23787","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-samogradnja","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/meta_1_05.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23787"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23787\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24015,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23787\/revisions\/24015"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}