{"id":23791,"date":"2026-04-02T18:20:01","date_gmt":"2026-04-02T17:20:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=23791"},"modified":"2026-05-04T19:47:38","modified_gmt":"2026-05-04T18:47:38","slug":"projekt-elektronicka-meta-senzori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/","title":{"rendered":"Projekt elektroni\u010dka meta &#8211; Senzori"},"content":{"rendered":"<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Projekt_ELEKTRONICKA_META\"><\/span><strong>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-uvod\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Uvod<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Senzori<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-detektorska-elektronika\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (diskretna)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/03\/projekt-elektronicka-meta-cpld\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (CPLD)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Monitor<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-bezicni-link\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Be\u017ei\u010dni link<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-custom ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Sadr\u017eaj stranice<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Projekt_ELEKTRONICKA_META\" >Projekt ELEKTRONI\u010cKA META<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Senzori_pozicije_preleta_zrna\" >Senzori pozicije preleta zrna<\/a><ul class='ez-toc-list-level-2' ><li class='ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Akusticni_senzori_ili_senzori_vibracija\" >Akusti\u010dni senzori ili senzori vibracija<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Slikovni_senzori_i_video_kamere\" >Slikovni senzori i video kamere<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Svjetlosne_zavjese\" >Svjetlosne zavjese<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Ideja_za_samogradnju\" >Ideja za samogradnju<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-7\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Svjetlosna_zavjesa\" >Svjetlosna zavjesa<\/a><ul class='ez-toc-list-level-2' ><li class='ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-8\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Odabir_senzora\" >Odabir senzora<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-9\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#IC_diode_od_3_ili_5_mm\" >IC diode od 3 ili 5 mm<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-10\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Jeftine_genericke_ili_skuplje_kvalitetne_IC_diode\" >Jeftine generi\u010dke ili skuplje kvalitetne IC diode<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-11\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#IC_diode_ili_IC_laserske_diode\" >IC diode ili IC laserske diode<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-12\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Foto-prijemnici_foto_senzori\" >Foto-prijemnici (foto senzori)<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-13\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Utjecaj_Suncevog_zracenja_na_rad_optickih_senzora\" >Utjecaj Sun\u010devog zra\u010denja na rad opti\u010dkih senzora<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-14\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Brzina_projektila_brzina_reakcije_senzora_brzina_elektronike\" >Brzina projektila, brzina reakcije senzora, brzina elektronike\u00a0<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-15\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Balans_izmedu_cijene_i_performansi\" >Balans izme\u0111u cijene i performansi<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-16\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Genericke_IC_diode_od_3_i_5_mm\" >Generi\u010dke IC diode od 3 i 5 mm<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-17\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Priprema_za_prvi_test\" >Priprema za prvi test\u00a0<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-18\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Prvi_testovi_sa_generickim_diodama\" >Prvi testovi sa generi\u010dkim diodama<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-19\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kut_zracenja\" >Kut zra\u010denja<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-20\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Reakcija_senzora\" >Reakcija senzora<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-21\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Prvi_test_IC_zavjese\" >Prvi test IC zavjese<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-22\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kako_sam_radio_prve_testove_%E2%80%9Cu_zraku%E2%80%9D\" >Kako sam radio prve testove &#8220;u zraku&#8221;<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-23\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kvalitetne_IC_diode\" >Kvalitetne IC diode<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-24\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Priprema_za_test_sa_kvalitetnim_IC_diodama\" >Priprema za test sa kvalitetnim IC diodama<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-25\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Testovi_sa_kvalitetnim_IC_parovima_SFH_4550_SFH_213FA\" >Testovi sa kvalitetnim IC parovima SFH 4550 \/ SFH 213FA<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-26\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Crveni_laseri\" >Crveni laseri<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-27\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Elektricne_specifikacije_lasera\" >Elektri\u010dne specifikacije lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-28\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Mehanicke_specifikacije_lasera\" >Mehani\u010dke specifikacije lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-29\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Razlicite_serije_jeftinih_kineskih_lasera\" >Razli\u010dite serije jeftinih kineskih lasera<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-30\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Specifikacije_foto-dioda\" >Specifikacije foto-dioda<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-31\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Izracun_pull-up_otpornika_za_foto-diodu\" >Izra\u010dun pull-up otpornika za foto-diodu<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-32\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Testovi_napona_na_foto-diodama\" >Testovi napona na foto-diodama<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-33\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Teoretsko_vrijeme_odziva\" >Teoretsko vrijeme odziva<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-34\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Napon_napajanja_foto-dioda\" >Napon napajanja foto-dioda<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-35\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Zasto_se_interni_kapacitet_svake_diode_mijenja_u_ovisnosti_o_naponu_na_terminalima_diode\" >Za\u0161to se interni kapacitet svake diode mijenja u ovisnosti o naponu na terminalima diode?<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-36\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Testovi_brzine\" >Testovi brzine<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-37\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Prakticno_mjerenje_brzine_odziva\" >Prakti\u010dno mjerenje brzine odziva<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-38\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kompenzacija_kasnjenja_paljenja_lasera\" >Kompenzacija ka\u0161njenja paljenja lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-39\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Test_sa_crvenim_LED_diodama\" >Test sa crvenim LED diodama<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-40\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Parazitski_i_interni_kapaciteti_elementa_mjernog_kruga\" >Parazitski i interni kapaciteti elementa mjernog kruga<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-41\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Zakljucak_mjerenja_odziva_foto_diode\" >Zaklju\u010dak mjerenja odziva foto diode<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-42\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Nosaci_senzora\" >Nosa\u010di senzora<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-43\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Trazenje_optimalnog_rjesenja_za_opticki_nosac\" >Tra\u017eenje optimalnog rje\u0161enja za opti\u010dki nosa\u010d<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-44\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#3D_ispis_okvira_sa_ASA_filamentom\" >3D ispis okvira sa ASA filamentom<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-45\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Geometrijska_preciznost_rupa_i_lasera\" >Geometrijska preciznost rupa i lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-46\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Problem_interne_geometrije_jeftinih_kineskih_lasera\" >Problem interne geometrije jeftinih kineskih lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-47\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kako_rijesiti_problem_geometrije_laserskih_zraka\" >Kako rije\u0161iti problem geometrije laserskih zraka<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-48\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Novi_okvir_mete_i_PCB\" >Novi okvir mete i PCB<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-49\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Tiskana_plocica_za_opticke_elemente\" >Tiskana plo\u010dica za opti\u010dke elemente<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-50\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#AS40_Addition_Cure_Silicone_Rubber\" >AS40 Addition Cure Silicone Rubber<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-51\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Test_razlucivosti_svjetlosne_zavjese\" >Test razlu\u010divosti svjetlosne zavjese<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-52\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Logicke_granice_okidanja\" >Logi\u010dke granice okidanja\u00a0\u00a0<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-53\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Testovi_kalibara_45_mm_i_55_mm\" >Testovi kalibara 4,5 mm i 5,5 mm<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-54\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Mogucnosti_detekcije_na_digitalnoj_razini\" >Mogu\u0107nosti detekcije na digitalnoj razini<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-55\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Realni_testovi_razlucivosti\" >Realni testovi razlu\u010divosti<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-56\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Temperaturna_ovisnost_elektricnih_karakteristika_lasera\" >Temperaturna ovisnost elektri\u010dnih karakteristika lasera<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-57\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kombinacije_sa_Fresnelovom_lecom\" >Kombinacije sa Fresnelovom le\u0107om<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-58\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kombinacija_IC_dioda_i_linearne_Fresnelove_lece\" >Kombinacija IC dioda i linearne Fresnelove le\u0107e<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-59\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Kombinacija_linijskih_lasera_i_linearne_Fresnelove_lece\" >Kombinacija linijskih lasera i linearne Fresnelove le\u0107e<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-60\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Vise_lasera_vise_leca_%E2%80%A6\" >Vi\u0161e lasera, vi\u0161e le\u0107a \u2026<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-61\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Pokusi_sa_Fresnelovom_lecom_i_linijskim_laserom\" >Pokusi sa Fresnelovom le\u0107om i linijskim laserom<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-62\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Zasto_sam_odustao_od_IC_dioda\" >Za\u0161to sam odustao od IC dioda<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-63\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Multipleksiranje\" >Multipleksiranje<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-64\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/#Rezime\" >Rezime<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Senzori_pozicije_preleta_zrna\"><\/span><strong>Senzori pozicije preleta zrna<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<p>Glede senzora za detekciju pozicije preleta zrna mo\u017eemo razvijati akusti\u010dne, slikovne, radarske ili svjetlosne senzore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Akusticni_senzori_ili_senzori_vibracija\"><\/span><strong>Akusti\u010dni senzori ili senzori vibracija <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Najjeftinije i najjednostavnije za izvedbu su akusti\u010dne elektroni\u010dke mete. Me\u0111utim, takve mete nisu ba\u0161 precizne i pouzdane za podzvu\u010dne projektile male brzine i te\u017eine (male energije) jer oni ne stvaraju neki zna\u010dajan udarni val. Stoga se mora koristiti poseban membranski materijal za metu preko kojeg se bolje \u0161iri akusti\u010dni val i te membrane je potrebno redovito mijenjati kad postanu previ\u0161e izbu\u0161ene. Preciznost ovisi o to\u010dnom mjerenju temperature zraka, vlage i tlaka, jer ti faktori utje\u010du na brzinu rasprostiranja zvuka, zna\u010di potrebni su senzori i automatska kompenzacija za ove elemente. Mjerenje \u0107e biti to\u010dnije \u0161to je meta ve\u0107a (du\u017ee vrijeme \u0161irenja zvu\u010dnog vala i ve\u0107e mjerljive razlike u brzini). Tako\u0111er je potrebna i pa\u017eljiva po\u010detna kalibracija polo\u017eaja mikrofona. Ja\u010da vanjska buka mo\u017ee dovesti do neto\u010dne ili la\u017ene detekcije.<\/p>\n<p>Glede akusti\u010dnih senzora, razmi\u0161ljao sam i o mre\u017ei gusto poslo\u017eenih mikrofona iza metalne (neprobojne) mete koji bi barem ugrubo detektirali mjesto pogotka (to\u010dnost od 3-5 cm). Princip rada bi bio sli\u010dan kao \u0161to rade akusti\u010dne slikovne kamere, s time da bi ovdje polje mikrofona i obrada akusti\u010dkih signala bilo puno jednostavnije. Me\u0111utim, projektili (dijabole i slagovi) iz zra\u010dnog oru\u017eja se po energiji udara mogu jako razlikovati i stvarati razli\u010dite zvu\u010dne slike. Metal dobro provodi zvuk i razlike u ja\u010dini zvuka izme\u0111u dva susjedna mikrofona \u0107e biti vrlo male. Trebalo bi dobro kalibrirati (ujedna\u010diti) poja\u010danja svakog mikrofona kako bi se izdvojio samo onaj mikrofon koji je zabilje\u017eio najja\u010di zvuk. Kod tako malih razlika okolni zvukovi, pa i \u0161um vjetra, vjerojatno bi poremetili to\u010dnu detekciju. Mikrofoni mo\u017eda ne bi trebali biti prislonjeni izravno na zadnju stranu metalne plo\u010de, nego bi izme\u0111u trebao staviti kakvu mre\u017eastu zvu\u010dnu le\u0107u koja bi bolje usmjeravala (kanalizirala) zvuk sa prednje na zadnju stranu plo\u010de.<\/p>\n<p>Ukratko, iako neke ideje ovdje imaju potencijala, potrebno je puno prakti\u010dnog eksperimentiranja i kalibracije da se dobije pouzdana i upotrebljiva detekcija na odre\u0111enoj metalnoj plo\u010di. Koliko god debelu plo\u010du uzeli (5 ili 10 mm), bez obzira \u0161to to niti jedan metak iz zra\u010dne pu\u0161ke ne mo\u017ee probiti, ipak se stvaraju odre\u0111enja unutra\u0161nja naprezanja te blage deformacije i udubine koje s vremenom mijenjanju unutra\u0161nju homogenost plo\u010de, a time i rasprostiranje zvuka preko nje. Vjerojatno i temperatura same plo\u010de dodatno utje\u010de na zvuk. To zna\u010di da bi mikrofone trebalo nakon odre\u0111enog broja pogodaka u metu ponovno kalibrirati.<\/p>\n<p>Zbog svih ovih problema odustao sam od akusti\u010dne elektroni\u010dke mete kao preciznog detektora mjesta pogotka. Ipak, upotreba piezo-senzora ostaje kao opcionalna mogu\u0107nost za grubu zonsku detekciju proma\u0161aja u metalni okvir mete.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Slikovni_senzori_i_video_kamere\"><\/span><strong>Slikovni senzori i video kamere<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Komercijalno su dostupne razli\u010dite be\u017ei\u010dne video kamere, od onih za baby monitore, preko onih za kamere na vozilima i kamionima, do kamera za dronove i FPV. Me\u0111utim, ve\u0107ina tih jeftinih be\u017ei\u010dnih kamera je u najboljem slu\u010daju dometa nekoliko desetaka metara, a nama bi svakako trebao video be\u017ei\u010dni sustav koji prenosi digitalnu sliku barem na udaljenost 300-500 metara. Kod strelja\u0161tva uvijek imamo opti\u010dku vidljivost do mete \u0161to je dobro i za rasprostiranje radio valova, jer snaga predajnika ne mora biti pove\u0107ana radi sposobnosti savladavanja prepreka. Ipak, primarno \u017eelimo sustav koji se brzo i jednostavno postavlja \u0161to isklju\u010duje postavljanje nezgrapnih sustava i precizno usmjeravanje velikih antena. Tako\u0111er, sustav mora biti autonoman i ne \u017eelimo biti ovisni o Internetu (WiFi).<\/p>\n<p>Postoje dva smjera gdje mo\u017eemo i\u0107i kod odabira be\u017ei\u010dnog video sustava. Jedan je kori\u0161tenje osnovne tehnologije prijenosa sirovih digitalnih video podataka izravno iz kamere bez ikakve prethodne obrade (optimizacije) istih. Drugi be\u017ei\u010dni video sustav podrazumijeva primjenu sofisticiranih modulacija i algoritama za kompresiju, kodiranje, ispravljanje pogre\u0161aka i otpornost na smetnje kod be\u017ei\u010dnog video prijenosa.<\/p>\n<p>Kod osnovnog sustava bez napredne obrade signala svakako mo\u017eemo o\u010dekivati vi\u0161e smetnji i prekida u radu, a snaga oda\u0161ilja\u010da mora biti vi\u0161estruko ve\u0107a nego kod naprednih sistema kako bi se izbjegli \u0161umovi, smetnje i prekidi u prijenosu signala. Prema mojim iskustvima, da bi se na 300 metara prenio digitalni video signal u razumnoj rezoluciji slike i sa razumnom stabilnosti, a da se pri tome ne koriste velike antene ili usmjereni antenski sustavi, snaga oda\u0161ilja\u010da (2,4 GHz) bi trebala biti barem 1 W. To je puno vi\u0161e od 100 mW (EIRP) koliko je legalno dopu\u0161tena snaga oda\u0161iljanja na 2,4 GHz.<\/p>\n<p>S druge strane, ako se koristi napredna tehnologija obrade i modulacije video signala, isti domet (\u010dak i ve\u0107i) mogao bi se ostvariti i sa dopu\u0161tenih 100 mW snage. Napredni sustavi su naravno i skuplji. Me\u0111utim, razlika u cijeni izme\u0111u obi\u010dnog sustava snage 1 W i naprednog sustava snage 100 mW zapravo i nije toliko velika. Tako\u0111er, za oda\u0161iljanje snagom od 1 W je potreban daleko ve\u0107i kapacitet baterije \u0161to dodatno pove\u0107ava cijenu, autonomiju i nezgrapnost \u010ditavog sistema. Stoga se svakako kod oda\u0161iljanja na ve\u0107e udaljenosti puno vi\u0161e isplati i\u0107i na moderne napredne sustave be\u017ei\u010dnog digitalnog oda\u0161iljanja.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, prou\u010davaju\u0107i ponudu takve opreme, do\u0161ao sam do jednog vrlo jednostavnog zaklju\u010dka. Kupovina nekog malog drona koji ve\u0107 ima kameru i napredni sustav be\u017ei\u010dnog prijenosa, vi\u0161estruko je jeftinija opcija nego da se zasebno kupuju komponente za takav sustav (recimo FPV). Mo\u017eemo dati zaklju\u010dak da ako se netko odlu\u010di za \u201evideo nadzor\u201c mete na ve\u0107oj udaljenosti, bolje je da za to koristi neki model dana\u0161njih jeftinih i \u0161iroko dostupnih dronova sa kamerom, nego da ide u sklapanje vlastitog sustava.<\/p>\n<p>Ako izuzmemo neke probleme sa prakti\u010dnosti video sustava i mogu\u0107nost da se nehotice pogodi dron ili kamera, ovdje i dalje ostaje nerije\u0161en problem same mete. Nakon desetak pogodaka meta \u0107e biti izbu\u0161ena tako da se svaki slijede\u0107i pogodak ve\u0107 vrlo te\u0161ko uo\u010dava. Osim toga, strijelac ne mo\u017ee istovremeno gledati i preko ciljnika i sliku sa kamere, pa da vizualno primijeti gdje je novo mjesto pogotka. Svakako bi trebalo osmisliti neki softver za analizu slike i prepoznavanje promjena koje uzrokuju novi pogoci, a to nije ba\u0161 amaterski posao. Ovaj sustav ne poma\u017ee ni kod detekcije proma\u0161aja mete.<\/p>\n<p>Kad malo bolje razmislim, lak\u0161e bi bilo metu zaka\u010diti na dron, mo\u017eda na nekih 10-15 metara \u0161page, i onda ga\u0111ati mete na bilo kojoj udaljenosti, stacionarne ili pokretne. Dron bi slu\u017eio umjesto sistema sajli na profesionalnim streli\u0161tima. Naravno, glede toga postoje i zakonska ograni\u010denja upotrebe dronova, posebno onih s kamerama, tako da za sada ipak napu\u0161tam ovu ideju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Svjetlosne_zavjese\"><\/span><strong>Svjetlosne zavjese<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Svjetlosne zavjese kod elektroni\u010dkih meta rade na principu precizne detekcije prekida infracrvenih zraka kako bi se izra\u010dunale koordinate pogotka. Unutar okvira mete nalaze se redovi infracrvenih oda\u0161ilja\u010da (IC dioda) i nasuprotni redovi prijemnika (foto-dioda ili foto-tranzistora). Oni stvaraju gustu &#8220;zavjesu&#8221; nevidljivih zraka postavljenih horizontalno i vertikalno. Kada projektil (npr. dijabola) pro\u0111e kroz ravninu mete, on u djeli\u0107u sekunde prekida odre\u0111ene horizontalne i vertikalne zrake. Sustav registrira koje su to\u010dno zrake prekinute u X (horizontalnoj) i Y (vertikalnoj) osi. Procesor unutar mete koristi te podatke kako bi odredio to\u010dan centar objekta koji je pro\u0161ao kroz zavjesu. Budu\u0107i da projektili putuju velikim brzinama, elektronika mora raditi na vrlo visokim frekvencijama uzorkovanja kako bi precizno zabilje\u017eila trenutak prolaska.<\/p>\n<p>Neki sustavi koriste dva ili vi\u0161e reda svjetlosnih zavjesa postavljenih na malom razmaku. To omogu\u0107uje mjerenje ne samo pozicije, ve\u0107 i brzine projektila mjerenjem vremena potrebnog da objekt pro\u0111e od prve do druge zavjese.<\/p>\n<p>Kod standardnih IC dioda kut zra\u010denja je \u010desto pre\u0161irok (30\u00b0 ili vi\u0161e), \u0161to uzrokuje &#8220;prelijevanje&#8221; svjetlosti na susjedne senzore i drasti\u010dno smanjuje preciznost. Ovo se rje\u0161ava opti\u010dkim kolimiranjem (specijalne le\u0107e), mehani\u010dkim kanaliziranjem (diode i senzori se stavljaju u duboke, uske kanale ili cijevi, koriste se uske rupi\u010daste maske) ili vremenskim multipleksiranjem (ne rade svi parovi istovremeno).<\/p>\n<p>U naprednim sustavima, umjesto obi\u010dnih IC dioda, koriste se laserski IC emiteri. Laserska zraka je prirodno koherentna i vrlo uska, pa nema problema sa \u0161irokim kutom, ali je takav sustav skuplji i zahtijeva preciznije mehani\u010dko poravnanje.<\/p>\n<p>Veliki problem koji treba rije\u0161iti je tako\u0111er razlu\u010divost i to\u010dnost detekcije kod elektroni\u010dke mete sa svjetlosnom zavjesom (ovo je zapravo veliki problem kod svake elektroni\u010dke mete). Naime, opti\u010dki elementi imaju odre\u0111ene fizi\u010dke dimenzije i nemogu\u0107e ih je u jedan red naslagati previ\u0161e gusto. Razmak mora biti barem 4 mm, tipi\u010dno 6-8 mm. Ovo je problem za detekciju malih projektila (poput dijabole od 4,5 mm) koji su tek ne\u0161to ve\u0107i ili \u010dak manji od razmaka izme\u0111u senzora.<\/p>\n<p>Problem se mo\u017ee rije\u0161iti postavljanjem vi\u0161e \u201erje\u0111ih\u201c svjetlosnih zavjesa jedna iza druge tako da svaki idu\u0107i red popunjava prazninu izme\u0111u prethodnih redova. Projektil u letu mora pro\u0107i kroz sve slojeve, a sustav kombinira podatke iz svih redova kako bi dobio to\u010dnu to\u010dku prolaska. Naravno, svaka dodatna svjetlosna zavjesa nosi dvostruko vi\u0161e opti\u010dkih parova koje treba \u201epokriti\u201c mehani\u010dki i elektroni\u010dki.<\/p>\n<p>Dodatni na\u010din pove\u0107anja razlu\u010divosti detekcije je da sustav ne gleda samo je li zraka prekinuta ili nije (0 ili 1), ve\u0107 mjeri intenzitet svjetlosti. Procesor analizira postotak zamra\u010denja na oba senzora, te na osnovu toga ra\u010duna to\u010dnu poziciju prolaska projektila. To zna\u010di da detektori moraju biti analogni, a ne digitalni \u0161to prili\u010dno poskupljuje konstrukciju.<\/p>\n<p>Napredni sustavi ne koriste samo horizontalne i vertikalne zrake (X i Y), ve\u0107 dodaju i dijagonalne zrake (osi U i V). Kada projektil pro\u0111e, on sije\u010de \u010detiri ravnine zraka pod razli\u010ditim kutovima. To stvara vi\u0161ak informacija (redundanciju) koji omogu\u0107uje sustavu da trigonometrijom eliminira pogre\u0161ke uzrokovane debljinom senzora i precizno odredi centar, \u010dak i ako projektil nije savr\u0161eno okrugao.<\/p>\n<p>Neki sustavi namjerno koriste le\u0107e koje \u0161ire zraku u obliku tanke &#8220;lepeze&#8221; ili trake, umjesto to\u010dke. Na taj na\u010din nema &#8220;mrtvih zona&#8221; izme\u0111u senzora \u2013 svaki milimetar prostora je pokriven barem jednom zrakom, a preciznost se ponovno dobiva preko analogne analize intenziteta svjetla na pojedinim senzorima.<\/p>\n<p>Kao \u0161to se vidi iz opisa, izrada precizne svjetlosne zavjese visoke razlu\u010divosti uop\u0107e nije lagana ni sa jednog aspekata: mehani\u010dka izvedba, opti\u010dki sustavi, elektroni\u010dki sustavi, softver.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Ideja_za_samogradnju\"><\/span><strong>Ideja za samogradnju<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<p>Moja ideja je konstruirati elektroni\u010dku metu koja \u0107e koristiti tri sustava detekcije. Svjetlosna zavjesa bi slu\u017eila za preciznu detekciju pogodaka u meti veli\u010dine oko 30\u00d730 cm. Akusti\u010dni senzori bi slu\u017eili za detekciju pogodaka u okvir i nosa\u010d mete (\u0161irine do 10 cm) i ta detekcija bi bila zonska, do osam smjerova oko mete. Nadalje, plan je napraviti i neki zonski sustav detekcije proma\u0161aja na udaljenosti do 2 metra oko mete kao i sustav za mjerenje brzine projektila na meti. Za ovo bi se koristili tako\u0111er svjetlosni senzori, a mogu\u0107e i radarski.<\/p>\n<p>Posve je o\u010dekivano da \u0107e svaki segment razvoja mete otkrivati niz problema koje \u0107e trebati rje\u0161avati. Kao i u svakoj samogradnji, postoje tehni\u010dka i financijska ograni\u010denja koja \u0107e svakako utjecati na kona\u010dni rezultat. Bez obzira na to, primarni cilj ovog projekta je u\u010denje kroz prakti\u010dan rad, odnosno izazov konstrukcije jednog brzog opto-elektroni\u010dkog sustava koji tra\u017ei preciznu mehaniku, te odre\u0111eno poznavanje optike, visokofrekvencijske tehnike i programiranja modernih FPGA\/CPLD sustava i mikrokontrolera.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Svjetlosna_zavjesa\"><\/span><strong>Svjetlosna zavjesa<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<p>Svjetlosna zavjesa (mre\u017ea) mora biti gusto\u0107e od barem 4 mm kako bi se (barem teoretski) mogao detektirati kalibar projektila promjera 4,5 mm. Planiram postaviti 64 detektora po X osi i 64 detektora po Y osi \u0161to je optimalno za digitalnu obradu i sasvim dovoljno za prvi prototip. To \u0107e kreirati svjetlosnu zavjesu dimenzija 256\u00d7256 mm.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Odabir_senzora\"><\/span><strong>Odabir senzora<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Za svjetlosnu zavjesu nam svakako treba 128 opti\u010dkih senzora (prijemnika), a ovisno o izvedbi same zavjese mo\u017eemo koristiti od jednog do 128 opti\u010dkih emitera (oda\u0161ilja\u010da). To nije mali broj i cijena ovih elemenata igra veliku ulogu. Na izbor imamo diode i laserske diode u vidljivoj svjetlosti (crvena 650 nm) te infracrvene diode i laserske diode (850 nm, 940 nm). Evo okvirnih cijena pojedinih senzora za koli\u010dinu od 128 komada:<\/p>\n<ul>\n<li>Generi\u010dke IC diode za 850 nm i 940 nm \u2013 manje od 5 eura<\/li>\n<li>Kvalitetne IC diode (SFH 4550) \u2013 oko 50 eura<\/li>\n<li>IC laserske diode 3 mW, 780 nm \u2013 oko 320 eura<\/li>\n<li>Crveni laser 5 mW, 650 nm, promjer 6 mm \u2013 oko 25 eura<\/li>\n<li>Crveni laser 5 mW, 650 nm, promjer 4 mm \u2013 oko 250 eura<\/li>\n<\/ul>\n<p>Cijena 128 prijemnih foto-senzora je oko 3-30 eura, ovisno o kvaliteti.<\/p>\n<p>Za projekt elektroni\u010dke mete svakako bi najprikladnije bile IC laserske diode, me\u0111utim njihova cijena je mnogostruko ve\u0107a od ostalih opcija. Slijede\u0107i kriterij bi bila veli\u010dina elementa jer ih moramo gusto naslagati jedan do drugoga, najvi\u0161e do 4 mm me\u0111usobne udaljenosti. Ovdje na izbor imamo samo IC diode (3 mm) i crveni laser (4 mm). Me\u0111utim, postoji problem sa oba ova izbora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"IC_diode_od_3_ili_5_mm\"><\/span><strong>IC diode od 3 ili 5 mm<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Izrada senzorske zavjese za na\u0161 projekt bi svakako bila puno lak\u0161a i jednostavnija da su senzori \u0161to manjeg promjera, najbolje do 3 mm. Me\u0111utim, za razliku od IC dioda promjera 5 mm, kod IC dioda promjera 3 mm je vrlo te\u0161ko izvesti le\u0107u koja \u0107e usko fokusirati zra\u010denje diode. Najbolje \u0161to sam na\u0161ao po nekoj razumnoj cijeni je IC dioda LTE-4206C (Lite-on) sa kutom zra\u010denja od 20\u00b0. Mogu se na\u0107i 3 mm IC diode i sa ne\u0161to manjim kutom zra\u010denja od 16\u00b0, me\u0111utim kod takvih dioda latica zra\u010denja uglavnom nije pravilna i ima tri smjera maksimalnog intenziteta zra\u010denja. Projicirano zra\u010denje \u0107e biti u obliku kru\u017enice ili krafne, svakako sa smanjenim intenzitetom zra\u010denja u sredini. Takva je primjerice IC dioda VSLY3943 (Vishay). S druge strane, 5 mm IC diode se mogu na\u0107i s kutom zra\u010denja od 5\u00b0 pa \u010dak i od 3\u00b0 (Osram SFH 4550).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_12.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23700\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_12.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1042px) 100vw, 1042px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_12.jpg 1042w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_12-768x293.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1042\" height=\"398\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Kutovi zra\u010denja kvalitetnih IC dioda od 3 mm: LTE-4206C proizvo\u0111a\u010da Lite-on (lijevo) i VSLY3943 proizvo\u0111a\u010da Vishay (desno).<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_13.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23701\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_13.png\" sizes=\"auto, (max-width: 927px) 100vw, 927px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_13.png 927w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_13-768x460.png 768w\" alt=\"\" width=\"927\" height=\"555\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Kut zra\u010denja kvalitetne IC diode od 5 mm SFH 4550 proizvo\u0111a\u010da Osram.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Jeftine_genericke_ili_skuplje_kvalitetne_IC_diode\"><\/span><strong>Jeftine generi\u010dke ili skuplje kvalitetne IC diode<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Razlika u cijeni izme\u0111u generi\u010dkih i kvalitetnih IC dioda je velika i to nije bez razloga. Jeftine kineske generi\u010dke IC diode se uglavnom prodaju bez posebne oznake i to su obi\u010dno diode vrlo male snage i relativno \u0161irokog kuta zra\u010denja. Bez obzira na deklarirane centralne vrijednosti od 850 ili 940 nm, stvarni spektar zra\u010denja generi\u010dkih dioda je obi\u010dno vrlo \u0161irok pri \u010demu maksimumi zra\u010denja mogu prili\u010dno varirati izme\u0111u pojedinih komada (velika tolerancija). Takve generi\u010dke IC diode su naj\u010de\u0161\u0107e bazirane na specifikacijama IC dioda IR333 ili L-53F3C.<\/p>\n<p>Kao foto senzor (prijemnik) mo\u017eete dobiti neku generi\u010dku foto-diodu ili foto-tranzistor te \u010desto ne\u0107ete ni znati \u0161to ste zapravo dobili (oba elementa mogu fizi\u010dki izgledati jednako). Naj\u010de\u0161\u0107e se isporu\u010duje foto-tranzistor u crnom ku\u0107i\u0161tu, ekvivalent PT333-3B.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_10.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23698\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_10.jpg\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"438\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Jeftini IC parovi iz Kine. IC dioda (TX) u prozirnom ku\u0107i\u0161tu i foto-tranzistor (RX) u crnom ku\u0107i\u0161tu.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_16.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23705\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_16.gif\" alt=\"\" width=\"598\" height=\"193\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Usporedba osnovnih parametara generi\u010dkih i kvalitetnih IC dioda.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"IC_diode_ili_IC_laserske_diode\"><\/span><strong>IC diode ili IC laserske diode<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Osnovne razlike izme\u0111u laserskih i obi\u010dnih IC dioda su te \u0161to laserske diode daju vrlo uski koherentni snop zra\u010denja prakti\u010dki na samo jednoj valnoj duljini. Obi\u010dne diode pak zra\u010de nekoherentno raspr\u0161eno svjetlo u \u0161irem spektru valnih duljina, a usmjerenost (kut zra\u010denja) ovisi isklju\u010divo o sustavu opti\u010dkih le\u0107a kojima su opremljene.<\/p>\n<p>Kut zra\u010denja, koji je jako bitan za na\u0161 projekt, za IC diode se definira kao kut iznad kojeg je intenzitet zra\u010denja manji od 50% maksimalnog zra\u010denja. To zna\u010di da je stvarni kut raspr\u0161ivanja svjetla kod IC dioda barem dvostruko ve\u0107i od onih koje smo naveli (3-50\u00b0). Stoga se IC diode glede fokusiranja snopa zra\u010denja ni pribli\u017eno ne mogu usporediti s laserskim diodama, te se \u010dak ni uz dodatne vanjske le\u0107e ne mo\u017ee posti\u0107i uski snop kao iz lasera.<\/p>\n<p>IC laserske diode su vi\u0161estruko skuplje i od najkvalitetnijih obi\u010dnih IC dioda. Najjeftinije koje sam prona\u0161ao ko\u0161taju 2,5 eura po komadu i to ako kupujete ve\u0107e koli\u010dine. To su IC laseri na 780 nm (sam rub vidljivog crvenog spektra koji zavr\u0161ava na oko 750 nm) i \u0161to tra\u017eite valne duljine udaljenije od crvenog spektra to \u0107e cijene laserskih dioda biti ve\u0107e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_14.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23702\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_14.jpg\" alt=\"\" width=\"400\" height=\"484\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>IC laserska dioda sa podesivim fokusom. Promjer tijela je 4 mm.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Foto-prijemnici_foto_senzori\"><\/span><strong>Foto-prijemnici (foto senzori)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Cijelo vrijeme govorimo o diodama i laserima kao emiterima svjetla, me\u0111utim, ometaju\u0107e zra\u010denje sa Sunca ili okolnih umjetnih izvora zapravo ne\u0107e djelovati na njih, nego na prijemnik (foto-senzor) svjetla ili zra\u010denja odre\u0111ene valne duljine.<\/p>\n<p>Svi silicijski prijemni senzori (foto-diode i foto-tranzistori) generalno gledano imaju dobru osjetljivost na vrlo \u0161iroki raspon valnih duljina u vodljivom i IC podru\u010dju, tipi\u010dno od 400 nm pa sve do 1100 nm. Trik je samo u tome \u0161to se kod nekih senzora koriste odre\u0111eni opti\u010dki filtri koji onda smanjuju osjetljivost na odre\u0111enom dijelu spektra, te isto tako opti\u010dke le\u0107e koje usmjeravaju osjetljivost senzora (su\u017eavaju kut osjetljivosti). Time \u0107e senzor biti najvi\u0161e osjetljiv na valno podru\u010dje i smjer iz kojeg dolazi korisno zra\u010denje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_01.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23689\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_01.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_01.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_01-768x311.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"527\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Spektralna osjetljivost foto-dioda SFH 203 (prozirno ku\u0107i\u0161te), SFH 203 FA (crno ku\u0107i\u0161te) i SGPD3027C (prozirno ku\u0107i\u0161te).<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na prvoj slici je prikazana osjetljivost kvalitetne foto-diode SFH 203 u prozirnom ku\u0107i\u0161tu. Osjetljivost je u podru\u010dju 400-1100 nm (10% od max), odnosno 550-1000 nm (50% od max). Kad se istoj diodi doda crni filtar (slika u sredini SFH 203 FA) osjetljivost znatno pada u vidljivom spektru do 750 nm. Tako \u0107e \u201ecrne\u201c foto-diode biti propusne za ne\u0161to u\u017ei spektar od 800-1100 nm, odnosno filtriran je i smanjen utjecaj vidljive svjetlosti. Me\u0111utim, u oba slu\u010daja senzor ima podjednaku osjetljivost za standardne IC vrijednosti od 850 i 940 nm, \u0161tovi\u0161e centralna frekvencija je upravo na 900 nm.<\/p>\n<p>Na tre\u0107oj slici je spektralna osjetljivost jedne foto-diode vrlo \u0161iroke propusnosti oznake SGPD3027C. Propusnost ove diode je 200-1200 nm (10%max), odnosno 350-1100 nm (50% od max). Time je ova foto dioda iskoristiva i za vidljivu svjetlost, a najve\u0107a osjetljivost je u podru\u010dju 600-800 nm.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_02.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23690\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_02.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"577\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Foto-dioda SGPD3027C za vidljive i bliske IC valne duljine.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pogledao sam tvorni\u010dke podatke i za nekoliko foto-tranzistora te zaklju\u010dujem da i oni imaju vrlo sli\u010dnu osjetljivost kao i foto-diode \u0161to ne \u010dudi jer se u oba slu\u010daja radi o silicijskim poluvodi\u010dima. Ovo me zaintrigiralo jer se kineski generi\u010dki foto-tranzistori ili foto-diode specifi\u010dno prodaju za frekvenciju 850 ili 940 nm. Me\u0111utim, specifikacije za foto-tranzistor PT333-3B, na kojem se vjerojatno baziraju ti generi\u010dki foto-tranzistori, pokazuju 80% osjetljivosti u podru\u010dju 840-1040 nm sa centralnom frekvencijom 940 nm, dakle prakti\u010dno je jednako prikladan za obje frekvencije.<\/p>\n<p>Nema sumnje da se odre\u0111enim postupcima u izradi foto-elementa i njegovog ku\u0107i\u0161ta mo\u017ee u odre\u0111enoj mjeri suziti prijemna osjetljivost i donekle pomaknuti frekvencija najve\u0107e osjetljivosti, no sve to se kre\u0107e u opsegu 800-1000 nm i ne vjerujem da postoji foto-senzor koji bi bitno druga\u010dije reagirao na zra\u010denje od 850 i 940 nm, osim ako se ne koriste neki specijalni uskopojasni opti\u010dki valni filtri \u0161to svakako nije isplativo za senzore standardne namjene.<\/p>\n<p>Ipak, kasnije \u0107emo vidjeti da su generi\u010dke IC diode i IC tranzistori deklarirani za 850 i 940 nm ra\u0111eni sa tolikim me\u0111usobnim tolerancijama da je prijenos i prijem zra\u010denja izme\u0111u pojedinih parova posve nepredvidljiv bez obzira na specifikacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Utjecaj_Suncevog_zracenja_na_rad_optickih_senzora\"><\/span><strong>Utjecaj Sun\u010devog zra\u010denja na rad opti\u010dkih senzora<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>S obzirom da \u0107e se na\u0161 projekt najvi\u0161e koristiti u vanjskim uvjetima, Sunce mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na senzore svjetlosne zavjese. Ovo je jedini razlog za\u0161to je upotreba IC dioda i lasera bolja od upotrebe lasera u vidljivom svjetlosnom spektru.<\/p>\n<p>Sunce zra\u010di u \u0161irokom rasponu valnih duljina, me\u0111utim, najve\u0107i dio zra\u010denja koji kroz atmosferu dopire do Zemlje nalazi se u relativno uskom rasponu valnih duljina koje padaju u vidljivi i bliski infracrveni spektar. U tom bliskom infracrvenom spektru postoji vi\u0161e uskih spektara valnih duljina koje na zemlju dolaze u bitno smanjenom intenzitetu jer su prigu\u0161ene (upijene) molekulama vodene pare prisutne u zraku, te na molekulama uglji\u010dnog dioksida, kisika, ozona i drugih plinova koji \u010dine atmosferu.<\/p>\n<p>Upravo za te prirodno prigu\u0161ene dijelove IC spektra se rade IC diode za vanjske senzore kako bi utjecaj Sun\u010devog zra\u010denja na njih bio \u0161to manji. Valna duljina od 940 nm je jedna od centralnih valnih duljina u apsorpcijskom spektru vodene pare \u0161to zna\u010di da do Zemlje dolazi u bitno smanjenom intenzitetu te je prikladna za vanjske opti\u010dke senzore. Valna duljina od 850 nm pak je ne\u0161to bli\u017ea vidljivom crvenom spektru i ova valna duljina je prihva\u0107ena kao industrijski standard za senzore CMOS\/CCD kamera jer one imaju najve\u0107u osjetljivost upravo na toj valnoj duljini.<\/p>\n<p>Koju valnu duljinu \u0107emo odabrati ovisi o samoj primjeni senzora. Ako je va\u017ena \u0161to ve\u0107a osjetljivost ili \u0161to ve\u0107i domet senzora onda je bolji izbor 850 nm jer su silicijski detektori najvi\u0161e osjetljivi upravo na toj valnoj duljini, a tu je i apsorpcija zra\u010denja od strane vodene pare u zraku manja. Ako je va\u017eno \u0161to vi\u0161e smanjiti ne\u017eeljeni utjecaj Sun\u010devog zra\u010denja na senzor onda je bolji izbor 940 nm jer je tu zra\u010denje sa Sunca slabije. Tako\u0111er, zra\u010denje od 940 nm je potpuno nevidljivo ljudskom oku pa senzori mogu biti posve neprimjetni, dok se zra\u010denje od 850 nm jo\u0161 mo\u017ee primijetiti kao blago tamnocrveno svjetlo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_15.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23703\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_15.png\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_15.png 800w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_15-768x571.png 768w\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"595\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Intenzitet Sun\u010devog zra\u010denja, preuzeto sa Wikimedia Commons, Robert A. Rohde.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na slici preuzetoj sa Wikipedije mo\u017ee se vidjeti intenzitet Sun\u010devog zra\u010denja za valne duljine koje dopiru do Zemlje. Jasno se vide vi\u0161estruka uska prigu\u0161enja zra\u010denja oko pojedinih valnih duljina IC spektra uslijed apsorpcije atmosfere. Tako\u0111er vidimo da postoje i ve\u0107i pojasevi gu\u0161enja te da intenzitet Sun\u010devog zra\u010denja uvelike pada u UV spektru (ispod 300 nm) i valnim duljinama ve\u0107im od 2500 nm. Me\u0111utim, problem kori\u0161tenja ovih valnih duljina za opti\u010dke senzore le\u017ei u njihovoj cijeni proizvodnje. Sveprisutni jeftini silicijski senzori su najosjetljiviji upravo za vidljivo i blisko IC zra\u010denje. Izvan tog spektra tehnologija proizvodnje i materijali za izradu senzora postaju zna\u010dajno skuplji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Brzina_projektila_brzina_reakcije_senzora_brzina_elektronike\"><\/span><strong>Brzina projektila, brzina reakcije senzora, brzina elektronike\u00a0 <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Kad smo se ve\u0107 dotakli brzine reakcije, postavlja se pitanje mogu li senzori i elektronika uop\u0107e registrirati brzi prolazak projektila kroz zavjesu. Kratak odgovor je da senzori mogu bez problema detektirati i najbr\u017ee projektile, no ipak uz odre\u0111ene uvjete. Pull-up ili pull-down otpornik ne smije imati preveliku vrijednost jer to pove\u0107ava RC konstantu odaziva senzora. Tako\u0111er, ako se softverski mora obra\u0111ivati redom svaka od 128 linija onda bi tu ve\u0107 moglo do\u0107i do problema glede brzine obrade svih linija.<\/p>\n<p>Uzmimo za primjer najmanji projektil za zra\u010dnu pu\u0161ku kalibra 4,5 mm koji ima duljinu 5 mm. Ako takav projektil proleti kroz metu brzinom od 330 m\/s (\u0161to je stvarno pretjerana brzina), on \u0107e napraviti sjenu na senzoru u trajanju od 15 \u00b5s. Mo\u017eemo uzeti jo\u0161 jedan krajnji slu\u010daj, a to je da treba detektirati dijabolu za zra\u010dnu pu\u0161ku. Ta dijabola iako ukupne duljine 5 mm zbog svog oblika nema pravilnu debljinu: na po\u010detku je debela (glava), zatim prelazi u su\u017eenje (po\u010detak suknjice), a na kraju opet dobiva punu \u0161irinu. Ako pretpostavimo scenarij da \u0107e samo 1 mm du\u017eine projektila sigurno prekinuti senzorsku zraku, taj prekid \u0107e pri brzini 330 m\/s jo\u0161 uvijek trajati \u010ditavih 3 \u00b5s.<\/p>\n<p>Vrijeme reakcije (vrijeme preklapanja, prelaska iz jednog stanja u drugo) tranzistora i \u010dipova pak se mjeri u nano-sekundama (ns) i u prosjeku iznosi 20 ns. \u0160to se ti\u010de foto-senzora, foto-diode imaju puno br\u017ee vrijeme reakcije od foto-tranzistora. Vjerojatno najsporiji foto-tranzistor koji danas mo\u017eete kupiti je upravo onaj generi\u010dki kineski (PT333-3B) i njegovo vrijeme reakcije je 15 \u00b5s. To je nekoj granici upotrebljivosti za podzvu\u010dne projektile. Me\u0111utim, ako uzmete bilo koju foto diodu, vrijeme reakcije u najgorem slu\u010daju iznosi do 20 ns. Vrijeme reakcije foto-diode SGPD3027C koju \u0107emo koristiti u kombinaciji sa crvenim laserima je 5 ns. To je 1000 puta br\u017ee nego je nama potrebno. Ne postoji ni blizu tako mali i tako brz vi\u0161estruko nadzvu\u010dni projektil da bi bio br\u017ei od vremena reakcije ove foto-diode.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovo vrijedi samo ako je foto-dioda osvjetljena dovoljnom koli\u010dinom energije da se ve\u0107 na malom otporniku mo\u017ee dobiti zna\u010dajan pad napona za detekciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<h3><\/h3>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Balans_izmedu_cijene_i_performansi\"><\/span><strong>Balans izme\u0111u cijene i performansi <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Iz dosada\u0161nje analize i vaganja opcija posve je jasno da treba prona\u0107i neki balans izme\u0111u cijene i performansi.<\/p>\n<p><strong>IC laseri: <\/strong>Kori\u0161tenje IC lasera za prototip je preskupo i na ovu opciju mo\u017eemo i\u0107i samo ako sve ostalo bude funkcioniralo prema zamisli. Tu mislim na razvoj upravlja\u010dke elektronike, be\u017ei\u010dni prijenos podataka, softver i displej. Ako sve bude dobro radilo sa jednim tipom senzora, raditi \u0107e i sa bilo kojim drugim tipom uz eventualne minimalne preinake ulaznih linija. Tako\u0111er, eksperimentiranje sa IC laserima i diodama u ovoj fazi nije preporu\u010dljivo jer je sa nevidljivim zra\u010denjem daleko te\u017ee raditi pokuse i testiranja nego sa vidljivom svjetlosti.<\/p>\n<p><strong>IC diode:<\/strong> Glede IC dioda, svakako u obzir dolaze samo kvalitetne diode uskog snopa zra\u010denja. Me\u0111utim, s obzirom da je ovo tek projekt u nastajanju, jednako kao i kod IC lasera mo\u017eda je za po\u010detak bolje izbje\u0107i rad sa nevidljivom svjetlosti.<\/p>\n<p><strong>Crveni laseri:<\/strong> Crveni laseri su dvostruko jeftiniji od kvalitetnih IC dioda i sa njima je neusporedivo lak\u0161e raditi nego sa nevidljivim IC svjetlom. Ovdje se svakako ne isplati ulagati u 10 puta skuplje laserske glave promjera 4 mm, iako bi nam puno vi\u0161e odgovarale od laserskih glava promjera 6 mm. Bolje je napraviti kombinaciju naizmjeni\u010dnog ili cik-cak uzorka postavljanja debljih lasera u liniju da se dobije gu\u0161\u0107a mre\u017ea. Crvenim laserima dobivamo savr\u0161enu svjetlosnu mre\u017eu koju je vrlo lako precizno podesiti, kako po kutu tako i po fokusu jer svaka glava dolazi sa svojom podesivom fokusnom le\u0107om.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de utjecaja Sun\u010devog zra\u010denja, utjecaj se vjerojatno mo\u017ee svesti u zadovoljavaju\u0107e okvire upotrebom crvenih filtara, sjenila i sli\u010dnih jeftinih dodataka. Pretpostavljam da \u0107e na razmaku do 30 cm svjetlo na senzoru iz direktno usmjerenog lasera (5 mW) uvijek biti vi\u0161estruko ja\u010de od vanjskog svjetla, koje se eventualno mo\u017ee probiti do senzora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_11.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23699\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_11.jpg\" alt=\"\" width=\"385\" height=\"384\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Jeftini laseri za crvenu valnu duljinu (650 nm) podesivog fokusa i sa tijelom promjera 6 mm.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Genericke_IC_diode_od_3_i_5_mm\"><\/span><strong>Generi\u010dke IC diode od 3 i 5 mm <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Priprema_za_prvi_test\"><\/span><strong>P<\/strong><strong>riprema za prvi test\u00a0<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Za sada u svom elektroni\u010dkom labu imam samo generi\u010dke IC diode od 3 i 5 mm za 850 i 940 nm. Kao \u0161to smo opisali, to je najjeftiniji ali i najgori mogu\u0107i izbor za ovaj projekt. Stoga moramo iskoristiti sve mogu\u0107e trikove da me\u0111usobni utjecaji izme\u0111u linija budu minimalni. Ovo iskustvo nam kasnije mo\u017ee poslu\u017eiti i za konstrukciju svjetlosne zavjese sa kvalitetnijim IC diodama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_07.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23695\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_07.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1447px) 100vw, 1447px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_07.gif 1447w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_07-768x299.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1447\" height=\"564\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Problem ogiba (difrakcije) i interferencije nekoherentnog svjetla pod \u0161irokim kutom zra\u010dena iz IC dioda.<\/em><\/span><\/p>\n<p><em>Slika lijevo:<\/em> Idealna svjetlosna zavjesa mo\u017ee se izvesti jedino sa koherentnim izvorima svjetla kakve daju laseri. <em>Slika u sredini:<\/em> Obi\u010dne IC diode daju raspr\u0161eno nekoherentno svjetlo koje na senzore pada pod razli\u010ditim kutovima. <em>Slika desno:<\/em> Ovo je idealan prikaz sjene predmeta osvijetljenog sa jednom IC diodom. U stvarnosti nastaju ogibi (difrakcije) i interferencije zbog kojih sjena nikad nije o\u0161tra, odnosno nastaju samo odre\u0111ena smanjenja intenziteta zra\u010denja iza predmeta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_08.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23696\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_08.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1567px) 100vw, 1567px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_08.gif 1567w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_08-768x290.gif 768w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_08-1536x580.gif 1536w\" alt=\"\" width=\"1567\" height=\"592\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Nekoliko na\u010dina za smanjenje ne\u017eeljenih utjecaja ra\u0161irenog nekoherentnog osvjetljenja susjednih IC dioda.<\/em><\/span><\/p>\n<p>Na slici lijevo vidimo da na svaki pojedina\u010dni senzor pada svjetlost iz vi\u0161e IC dioda i pod razli\u010ditim kutovima \u010dime sjena predmeta koji se nalazi to\u010dno iznad senzora nikad ne\u0107e biti o\u0161tra. Ovo se mo\u017ee malo ubla\u017eiti naizmjeni\u010dnim rasporedom TX i RX dioda \u010dime na svaku RX diodu pada manji intenzitet svjetla pod kutom (slika u sredini). Dodatno pobolj\u0161anje se mo\u017eda mo\u017ee posti\u0107i naizmjeni\u010dnim postavljanjem TX dioda za valne duljine od 850 nm i 940 nm, no to ni u teoriji nema neku potporu (slika lijevo). IC diode, pogotovo one generi\u010dke, iako su deklarirane za valne duljine 850 nm i 940 nm, vrlo vjerojatno jednako zra\u010de na obje valne duljine. Tako\u0111er, svi prijemni IC senzori imaju vrlo \u0161irok spektar osjetljivosti i jednako \u0107e reagirati na obje valne duljine. Ovo mo\u017ee funkcionirati samo ako se koriste skupi IC pojasni filtri za pojedine frekvencije.<\/p>\n<p>Treba re\u0107i da su na mojim skicama iscrtani prili\u010dno idealni prikazi kutova zra\u010denja i selektivnosti pojedinih elemenata na valne duljine od\u00a0 850 nm i 940 nm dok u praksi zna\u010dajan utjecaj na pouzdanost i to\u010dnost detekcije mo\u017ee imati i niz drugih realnih faktora. Znamo da su kod generi\u010dkih IC elementa velike tolerancije glede ja\u010dine, maksimuma i kutova zra\u010denja, a jednako tako i glede valnog spektra kako IC diode (TX) tako i IC senzora (RX). Teoretski je osjetljivost IC para prakti\u010dki jednaka za obje valne duljine od 850 nm i 940 nm, odnosno i puno \u0161ire.<\/p>\n<p>Svakako \u0107emo napraviti testove sa time \u0161to imamo, no ako se pojedina\u010dni parovi ne\u0107e mo\u0107i selektivno kontrolirati onda je jedno od rje\u0161enja dodatna modulacija zra\u010denja svakog para. Ovo bi mogao biti problem zbog velike brzine projektila (kratkog vremena detekcije) s jedne strane i velikog broja linija koje je treba u kratkom vremenu obraditi. Naravno, modulacijom se i prilik\u010dno komplicira hardver (driver). Stoga, ako sa IC diodama ne postignemo dovoljno razdvajanje kanala, preostaju nam samo laseri.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prvi_testovi_sa_generickim_diodama\"><\/span><strong>Prvi testovi sa generi\u010dkim diodama<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>U prvim testovima moramo utvrditi koliki je kut zra\u010denja generi\u010dkih IC dioda, kako se prenosi energija na kombinacije parova 850 i 940 nm i kako je dodatno mogu\u0107e fokusirati zra\u010denje generi\u010dkih IC dioda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kut_zracenja\"><\/span><strong>Kut zra\u010denja<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Prvo sam izmjerio kut zra\u010denja generi\u010dkih IC dioda. Kut zra\u010denja je o\u010dekivanih oko 40\u00b0 nakon \u010dega prijenos energije (otvaranje senzora) padne na polovicu maksimalne vrijednosti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim senzor detektira zra\u010denje (po\u010dinje se otvarati) \u010dak i kad je kut oko 150\u00b0 (75\u00b0 u oba smjera). To za na\u0161 projekt zna\u010di da jedna IC dioda na udaljenosti od cca 28 cm osvjetljava foto senzore u \u0161irini od 20 cm sa 50% intenziteta. To opet zna\u010di da \u0107e svaki senzor dobivati do 50% svjetla sa barem 50 IC dioda (25 ako ih postavimo naizmjeni\u010dno).<\/p>\n<p>Jo\u0161 gore je \u0161to generi\u010dki IC elementi pokazuju \u201etrokraki\u201c maksimum (kao \u0161to smo vidjeli kod IC diode VSLY 3943). To zna\u010di da \u0107e jedna IC dioda jednakim intenzitetom osvjetljavati vi\u0161e prijemnih senzora. Ovo je prili\u010dno obeshrabruju\u0107e i morati \u0107emo kako opti\u010dki tako i elektroni\u010dki nekako poni\u0161titi ovaj efekt.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Reakcija_senzora\"><\/span><strong>Reakcija senzora<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>U slijede\u0107em testu sam mjerio koliko se otvaraju foto senzori od 850 i 940 nm osvijetljeni u kombinacijama sa IC diodama od 850 i 940 nm, na udaljenosti 28 cm, \u0161to je neka procijenjena \u0161irina okvira za na\u0161u elektroni\u010dku metu. Cilj mi je vidjeti da li se ove kombinacije mogu iskoristiti za \u0161to manji me\u0111usobni utjecaj izme\u0111u susjednih linija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_17a.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23739\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_17a.gif\" alt=\"\" width=\"682\" height=\"191\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dobiveni rezultati su vrlo \u010dudni i posve neo\u010dekivani ali zapravo u skladu sa prija\u0161njim opisima tolerancije generi\u010dkih IC elemenata. Rezultati su toliko zbunjuju\u0107i da sam ponovio test u posve kontroliranim uvjetima, tako da sam TX i RX elemente stavio u neprozirnu cijev duljine 28 mm i promjera 3 mm. Me\u0111utim, i ovaj test je pokazao isti odnos prijenosa zra\u010denja (TEST 2).<\/p>\n<p>Glede IC para od 3 mm daleko najlo\u0161ije se otvorio par 850\/850 nm iako bi o\u010dekivali da \u0107e ovdje otvaranje biti najve\u0107e. Najbolje otvaranje je kod IC para TX 850 \/ RX 940 nm gdje bi o\u010dekivali najlo\u0161ije otvaranje. Jedna od mogu\u0107nosti je da su Kinezi pomije\u0161ali TX ili RX diode glede valne duljine jer bi jedino tada rezultati bili o\u010dekivani. Me\u0111utim, kod kombinacija IC parova od 5 mm ni to ne poma\u017ee. Razlika kod razli\u010ditih kombinacija o\u010dito ima, ali te razlike ne slijede nikakvu logiku \u0161to se ti\u010de valnih duljina.<\/p>\n<p>Ovo potvr\u0111uje ranije navode kako generi\u010dki IC elementi imaju velike me\u0111usobne tolerancije glede osnovnih karakteristika i \u201ekompatibilne\u201c parove mo\u017eete na\u0107i samo pokusima, bez obzira na specifikacije. Trebali bi testirati nekoliko stotina ovih IC dioda da na\u0111emo donekle ujedna\u010denih 128 parova. Nakon toga nema nikakvog smisla dalje raditi naizmjeni\u010dne i cik-cak kombinacije za opti\u010dku zavjesu jer tko zna kako reagiraju ti pojedini linijski elementi opet sa susjednim elementima.<\/p>\n<p>Prijenos zra\u010denja izme\u0111u generi\u010dkih IC elemenata je vrlo mali \u0161to i ne \u010dudi s obzirom na malu snagu IC dioda i malu foto struju IC senzora. Senzor \u0107e se potpuno otvoriti samo do 5 cm udaljenosti (kod najbolje kompatibilnih parova), a na 28 cm udaljenosti otvaranje je u najboljem slu\u010daju 20%. To zna\u010di da \u0107emo na 5 V napajanja imati razliku napona (detekciju) do 1 V \u0161to je premalo za sigurnu logi\u010dku detekciju stanja, \u010dak i za logi\u010dke sisteme na 3,3 V. To zna\u010di da za svaku od 128 linija moramo koristiti neki brzi komparator \u0161to prili\u010dno komplicira hardver.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prvi_test_IC_zavjese\"><\/span><strong>Prvi test IC zavjese<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Ipak, napravit \u0107emo barem tri linije sa tri IC para koji me\u0111usobno dobro (kompatibilno) rade, \u010disto da vidimo kako \u0107e to funkcionirati.<\/p>\n<p>Za po\u010detak sam svaki TX i RX IC element stavio u cijev duljine 2 cm koja djeluje kao sjenilo \u010dime bi trebao malo smanjiti kut zra\u010denja i kut primanja zra\u010denja. Zatim sam podesio emiterski otpornik (potenciometar) na foto-tranzistoru tako da se sve tri linije potpuno jednako otvaraju kad su osvijetljene svojim senzorima. Onda sam na osciloskopu (zbog brzine mjerenja) pratio reakciju pojedine linije kada preko njih prelazi predmet.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_09.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23697\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_1_09.gif\" alt=\"\" width=\"613\" height=\"582\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rezultati mjerenja su bili \u010dak i bolji od o\u010dekivanih. Polovica povr\u0161ine zavjese bli\u017ee prijemnim senzorima radi odli\u010dno, a no kako se sve vi\u0161e pribli\u017eavamo TX IC diodama reakcija postaje sve lo\u0161ija. Predmet koji prolazi u blizini TX IC dioda zasjeniti \u0107e sva tri senzora. Me\u0111utim, na polovici bli\u017ee RX senzorima reakcija je vrlo \u010dista, prakti\u010dki savr\u0161ena, \u010dak i kod prolaska predmeta manjeg od 0,5 mm.<\/p>\n<p>Ovdje bi sada trebalo eksperimentirati sa ve\u0107om duljinom cjevastog zaslona, boljim opti\u010dkim poravnanjem senzora i sli\u010dno, no za ovako nezgrapne diode to stvarno nema smisla. Svakim pove\u0107anjem sjene (produ\u017eenjem cijevi) smanjuje se intenzitet zra\u010denja koji dolazi do senzora i reakcija je slabija.<\/p>\n<p>Poku\u0161avao sam i postepeno smanjivati struju IC dioda kako bi se time latica zra\u010denja smanjivala i dostizala intenzitet samo na vrhu prijemnog senzora. Ovo nije dalo neko ve\u0107e pobolj\u0161anje, smanjenjem zra\u010denja je svakako primjetan i veliki pad napona detekcije, a i nema smisla raditi senzor gdje \u0107e svaki IC par morati imati poja\u010dalo za RX signal i regulaciju struje za TX diode. Onda je jeftinije staviti IC lasere i problem rije\u0161en.<\/p>\n<p>Postoji naravno opcija dodavanja IC fokusnih le\u0107a umjesto obi\u010dne cijevi za sjenilo, no ono \u0161to se mo\u017ee kupiti je ili previ\u0161e skupo ili dimenzijama posve neodgovaraju\u0107e za ovu primjenu.<\/p>\n<p>Naravno, mo\u017eemo odmaknuti TX diode i koristiti samo polovicu zavjese koja dobro reagira ali ovo nepotrebno pove\u0107ava veli\u010dinu potrebnog okvira za metu. Isto tako, pove\u0107anjem udaljenosti smanjuje se intenzitet zra\u010denja te je napon detekcije sve slabiji i pribli\u017eava se granici \u0161uma.<\/p>\n<p>Sve u svemu, ovo je bio ohrabruju\u0107i eksperiment i imamo razloga vjerovati da bi sa kvalitetnim IC diodama velike snage i uskog kuta zra\u010denja situacija bila daleko bolja. Me\u0111utim, prije nego krenem u takav tro\u0161ak, naru\u010dio sam dvostruko jeftinije crvene lasere i foto-diode SGPD3027C koje imaju dobru osjetljivost za crvenu svjetlost. Ovo \u0107e odli\u010dno poslu\u017eiti za eksperimente, a mogu\u0107e je da \u0107e uz domi\u0161ljat dizajn okvira sve skupa dobro raditi i vani na Sun\u010devom svjetlu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_08.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23748\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_08.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_08.gif 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_08-768x770.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"1303\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Mogu\u0107e kombinacije dizajniranja svjetlosne zavjese sa IC diodama promjera 5 ili 3 mm.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kako_sam_radio_prve_testove_%E2%80%9Cu_zraku%E2%80%9D\"><\/span><strong>Kako sam radio prve testove &#8220;u zraku&#8221;<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_01.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23708\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_01.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_01.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_01-768x236.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"399\" \/><\/a><\/p>\n<p>Svjetlosna zavjesa se sastoji od tri IC para (IC dioda i IC foto-tranzistor) debljine 3 mm. Na svaki IC element je navu\u010deno malo sjenilo duljine 2 cm napravljeno od cijevi unutra\u0161njeg promjera 3 mm. Sve je postavljeno u zrak tako da okolo nema prepreka od kojih bi se zra\u010denje moglo dodatno odbijati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_02.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23709\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_02.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_02.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_02-768x509.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"862\" \/><\/a><\/p>\n<p>Napajanje IC dioda je sa strujom od 25 mA (CH2). To je najvi\u0161e \u0161to se usudim i\u0107i jer je maksimalna kontinuirana struja za ove generi\u010dke diode u najboljem slu\u010daju 35 mA. Napajanje foto-tranzistora je tako\u0111er 5 V (CH1), me\u0111utim ovi generi\u010dki foto-tranzistori propu\u0161taju tako malu struju da ju ampermetar na napajanju ni ne registrira (struja je manja od 1 mV). Otpor mjernog instrumenta od 1 M\u03a9 u krugu foto-tranzistora je ve\u0107 prili\u010dno optere\u0107enje za struju foto-tranzistora. U najboljem slu\u010daju se sa foto elementima promjera 3 mm (sa sjenilom), na udaljenosti 28 cm\u00a0mjeri pad napona od oko 1 V \u0161to odgovara struji od 1 \u03bcA.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_03.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23710\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_03.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_03.png 1024w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_2_03-768x450.png 768w\" alt=\"\" width=\"1024\" height=\"600\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na osciloskopu pratim napon na emiteru svakog od tri foto-tranzistora. Prije mjerenja potenciometrima uskladim napone za sva tri foto-tranzistora na jednaku vrijednost. Vidi se da na udaljenosti od 28 cm i sa strujom IC diode od 25 mA dobivam jedva 200 mV napona na emiterima foto-tranzistora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"electronic target\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/wKJOKOKSB68?feature=oembed\" width=\"1170\" height=\"658\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\" data-mce-fragment=\"1\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Snimak pokazuje tijek testiranja. Odvija\u010d debljine 2 mm simulira pu\u0161\u010dani metak. Mo\u017ee se uo\u010diti slijede\u0107e: Kada simulaciju vr\u0161imo na polovici zavjese koja je bli\u017ee foto-tranzistorima vrlo lijepo se razlu\u010duje svaki kanal. Kako odvija\u010d prolazi popre\u010dno preko tri IC zrake, tako redom sjene padaju samo na jedan senzor (napon pada na nulu), dok su druga dva susjedna osvijetljena i na njima je napon konstantan. Me\u0111utim, \u0161to se vi\u0161e pribli\u017eavamo dijelu zavjese bli\u017ee IC diodama to \u010dista razlu\u010divost kanala postaje sve lo\u0161ija. Mogli bi re\u0107i da je kriti\u010dnih prvih 5 cm od IC dioda, nakon toga je razlu\u010divost ve\u0107 dovoljno dobra za sigurnu detekciju.<\/p>\n<p>Bez obzira \u0161to ovi po\u010detni rezultati nisu lo\u0161i, generi\u010dki IC parovi iz niza drugih opisanih razloga ipak nisu dobro rje\u0161enje za prakti\u010dnu izradu svjetlosne zavjese.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kvalitetne_IC_diode\"><\/span><strong>Kvalitetne IC diode<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>U prethodnim pokusima sa generi\u010dkim IC diodama zaklju\u010dili smo da takva opti\u010dka zavjesa funkcionira, me\u0111utim, funkcionira tek na polovici ili u najboljem slu\u010daju na 2\/3 povr\u0161ine zavjese, bli\u017ee prijemnim senzorima. To zna\u010di da oda\u0161ilja\u010dke IC diode treba \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e udaljiti od prijemnih senzora kako bi se dobila potrebna aktivna povr\u0161ina na drugoj polovici traga zra\u010denja. Ovo pak zna\u010di da treba ugraditi ja\u010de IC diode i osigurati napajanje ja\u010dom strujom kako bi intenzitet zra\u010denja bio dovoljno jak na foto-diodama. \u010cak i kad to osiguramo, intenzitet zra\u010denja \u0107e biti puno slabiji nego od lasera, \u0161to zna\u010di da se foto-diode moraju podesiti na maksimalnu osjetljivost, a time \u0107e onda biti i vi\u0161e osjetljive na okolne smetnje. Postoji mogu\u0107nost da i ne\u0107e biti dovoljno osvijetljene da proizvedu napon za prepoznavanje logi\u010dke jedinice pa \u0107e trebati ugra\u0111ivati operacijska poja\u010dala (komparatore).<\/p>\n<p>Intenzitet zra\u010denja kvalitetne IC diode (SFH 4550) je 200-500 puta manji od intenziteta zra\u010denja jeftinog kineskog lasera (5 mW). Prema specifikacijama, pri struji od 100 mA IC dioda SFH 4550 daje intenzitet zra\u010denja od oko 1100 mW\/sr, dok 5 mW laser zbog ekstremne kolimacije daje intenzitet zra\u010denja preko 500000 mW\/sr.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Priprema_za_test_sa_kvalitetnim_IC_diodama\"><\/span><strong>Priprema za test sa kvalitetnim IC diodama<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Vrlo te\u0161ko je raditi opti\u010dke prora\u010dune samo na osnovu tvorni\u010dkih podataka, no za po\u010detak barem teoretski moramo vidjeti \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati od kvalitetnih IC dioda.<\/p>\n<p>Uzmimo da kao izvor zra\u010denja koristim kvalitetne IC diode SFH 4550 koje pri struji od 100 mA imaju intenzitet zra\u010denja 1100 mW\/sr. Radi ujedna\u010denosti svjetla i pokrivanja uskog kuta zra\u010denja moram i dalje koristiti svih 2\u00d764 dioda kao i za lasere. Napajanje maksimalnom strujom tih 128 dioda bi zahtijevalo vrlo sna\u017ean izvor (26 A) \u0161to je neprihvatljivo. Stoga \u0107emo odrediti da maksimalna struja po diodi mo\u017ee biti 20 mA (5,2 A). Po\u0161to je to pet puta manja struja onda \u0107e i intenzitet svjetla biti proporcionalno manji, dakle 220 mW\/sr. To zna\u010di da bi ozra\u010denost senzora SFH 213FA udaljenih 33 cm bila 0,202 mW\/cm2 \u010dime se iz istih dobiva fotostruja od 27 \u00b5A. Iz ovoga proizlazi da je za pad napona od 4 V (sigurno prepoznavanje logi\u010dke jedinice) potreban otpornik od cca 150 k\u2126. Tako veliki otpornik zna\u010dajno usporava vrijeme reakcije senzora i ono bi se produ\u017eilo na 1,3 \u00b5s. Ovo vrijeme je i dalje dovoljno brzo za detekciju standardne dijabole koja pri brzini 300 m\/s zavjesu prolazi za 16 \u00b5s, no to je ipak ve\u0107 na rubu pouzdanosti. Tako\u0111er, kad se u prora\u010dun uvrste sve tolerancije, gre\u0161ke poravnanja, \u0161umovi i sli\u010dno kona\u010dni rezultat mo\u017ee biti druga\u010diji. Iako teoretski prora\u010dun daje naznake da bi ovo moglo funkcionirati, sve je ipak treba isprobati u praksi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_02.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23776\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_02.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_02.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_02-768x324.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"548\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>IC parovi SFH 4550 \/ SFH 213FA<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Testovi_sa_kvalitetnim_IC_parovima_SFH_4550_SFH_213FA\"><\/span><strong>Testovi sa kvalitetnim IC parovima SFH 4550 \/ SFH 213FA<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Testovi sa kvalitetnim IC parovima SFH 4550 \/ SFH 213FA, kratko re\u010deno, nisu pro\u0161li dobro. IC diode SFH 4550 istina imaju daleko ja\u010de zra\u010denje od generi\u010dkih IC dioda, no to im je ujedno prednost i nedostatak. Prednost je \u0161to IC diode SFH 4550 na udaljenosti 33 cm mogu potpuno otvoriti senzore. Me\u0111utim, zbog ja\u010deg zra\u010denja ja\u010de je i prodiranje svjetla na susjedne senzore, tako da svjetlosna zavjesa sa ovim diodama u kona\u010dnici ima lo\u0161iji odraz sjena od generi\u010dkih IC dioda. Sa generi\u010dkim IC diodama smo imali upotrebljivu 2\/3 povr\u0161ine zavjese, a sa ja\u010dim SFH 4550 diodama upotrebljivost zavjese pada 1\/2 povr\u0161ine.<\/p>\n<p>Nadalje, dijagram zra\u010denja IC dioda SFH 4550 nije onakav kakav smo o\u010dekivali. Iako je kut zra\u010denja doista uzak (deklariranih 3\u00b0), projekcija intenziteta na 33 cm udaljenosti umjesto jednoli\u010dnog kruga opisuje svojevrsni pravokutnik dimenzija 3\u00d73 cm (oblik IC \u010dipa).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_18.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23766\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_18.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_18.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_18-768x155.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"262\" \/><\/a><em>Zra\u010denje u obliku segmentiranog pravokutnog okvira IC dioda SFH 4550.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao \u0161to se vidi na snimkama IC kamerom, najja\u010di intenzitet zra\u010denja \u010dak i ne projicira \u010disti pravokutnik nego svojevrsne segmente koji opisuju pravokutni okvir. Time je u samom sredi\u0161tu intenzitet IC zra\u010denja zapravo najmanji, a za na\u0161 projekt bi intenzitet u sredi\u0161tu trebao biti najve\u0107i. Nadalje, oko tog pravokutnog okvira \u0161iri se aureola sporednog zra\u010denja promjera oko 11 cm.<\/p>\n<p>Kada se diode sa njihovim opisanim oblicima zra\u010denja posla\u017eu u paralelne linije, dobivamo intenzivne maksimume zra\u010denja na preklapanju bo\u010dnih stranica pravokutnog zra\u010denja i minimume izme\u0111u njih. Jednostavno re\u010deno, zra\u010denje je najja\u010de na mjestu gdje bi trebalo biti najslabije i obrnuto, zra\u010denje je najslabije na mjestu gdje bi trebalo biti najja\u010de. Nadalje, sli\u010dno kao kod lasera, postaje i neke interne nesavr\u0161enosti u geometriji samih IC dioda tako da \u0107e svaka dioda zra\u010diti pod ne\u0161to druga\u010dijim kutom, tako da centri zra\u010denja na 33 cm udaljenosti mogu odstupati do 1,5 cm. Ovo je manje odstupanje od generi\u010dkih lasera, me\u0111utim dovoljno da posve poremeti paralelnost svjetlosnih linija u mre\u017ei. Stoga bi i ovdje svaku diodu pojedina\u010dno trebalo podesiti po pravcu i visini. Osim toga, potrebno im je fokusirati zra\u010denje da se smanji ne\u017eeljen utjecaj na susjedne senzore te da se poni\u0161ti ona \u201ecrna rupa\u201c u sredini zra\u010denja.<\/p>\n<p>Generi\u010dke diode emitiraju slabo zra\u010denje pod \u0161irokim kutom, me\u0111utim to zra\u010denje do senzora obi\u010dno dolazi u obliku jednoliko osvijetljenog kruga. Ipak, kod nekih lo\u0161ih dioda umjesto kruga se dobiva oblik \u201ekrafne\u201c \u0161to stvara sli\u010dne probleme kao i oblik pravokutnog okvira kod SFH 4550.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_19.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23767\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_19.jpg\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"379\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Zra\u010denje u obliku \u201ckrafne\u201d nekih genere\u010dkih IC dioda na udaljenosti 33 cm.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u0160iroki kut zra\u010denja donekle opra\u0161ta gre\u0161ke s to\u010dnim opti\u010dkim poravnanjem dioda po paralelnim osima, me\u0111utim detekcija sjene je vrlo upitna na polovici zavjese bli\u017ee IC diodama. Kad je predmet bli\u017ee IC diodama on zaklanja svjetlo samo sa jedne diode, no dvije ili tri susjedne diode svojim bo\u010dnim zra\u010denjima daju dovoljno svjetla da i taj pripadaju\u0107i senzor dr\u017ee otvorenim. Bo\u010dno zra\u010denje se mora ograni\u010diti dodatnim le\u0107ama, opti\u010dkim tunelima ili rupi\u010dastim maskama. Le\u0107e bi bilo vrlo te\u0161ko nabaviti i precizno podesiti, pa ostaju mehani\u010dke metode. Me\u0111utim, za to moramo u prvom redu imati zra\u010denje koje projicira homogeni oblik sa najja\u010dim intenzitetom u sredini i svi elementi zra\u010denja moraju biti poravnati u paralelnim osima.<\/p>\n<p>S prakti\u010dne strane gledano, \u010dini se da je na kraju jedina prednost IC dioda pred laserima mo\u017eda njihova trajnost. Glede toga, ostavio sam 64 lasera da svijetle 24 sata i u tom vremenu ni jedan laser nije pregorio, niti im se smanjio intenzitet zra\u010denja. Tako\u0111er, zagrijavanje je bilo zanemarivo. Razlog tome je \u0161to je ovdje dovoljna puno manja struja lasera (oko 12 mA) od maksimalno deklarirane. \u010cini se da ni trajnost ne bi bila veliki problem kod upotrebe jeftinih generi\u010dkih lasera.<\/p>\n<p>Ukoliko svakako \u017eelim izbje\u0107i kori\u0161tenje opti\u010dkih le\u0107a, onda \u0107e mehani\u010dko pode\u0161avanje lasera zapravo biti manji problem od mehani\u010dkog pode\u0161avanja IC dioda u kombinaciji sa svjetlosnim maskama. Svakako je lak\u0161e defokusirati lasersku to\u010dku sa 3 mm na 10 mm, nego fokusirati IC zra\u010denje sa 30 mm na 10 mm. Generalno gledano, svaki kut zra\u010denja koji projicira svjetlosnu aureolu promjera ve\u0107eg od 10 mm stvara ozbiljne tehni\u010dke probleme za suzbijanje \u201eparazitskog\u201c zra\u010denja na susjedne senzore.<\/p>\n<p>Nadalje, koje god IC diode koristili (ja\u010de ili slabije), za svaki senzorski kanal moramo koristiti brzi komparator (MCP 6561, MCP 6562, MCP 6564) jer uz sve mehani\u010dke filtre koji su potrebni ne\u0107emo dobiti ni dovoljno jak ni dovoljno konstantan naponski odziv na senzoru. Ovih problema nema sa laserima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Crveni_laseri\"><\/span><strong>Crveni laseri<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Stigla su dva tipa PIN foto-dioda i crveni laseri pa mo\u017eemo napraviti neka preliminarna mjerenja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_03.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23729\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_03.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_03.jpg 1000w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_03-768x675.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"879\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Generi\u010dke laserske glave snage do 5 mW, foto-diode promjera 5 mm (SGPD5086R6) i foto-diode promjera 3 mm (PD204R6), obje sa crvenim filtrom.\u00a0\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Elektricne_specifikacije_lasera\"><\/span><strong>Elektri\u010dne specifikacije lasera <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Jeftini generi\u010dki laseri su deklarirani za maksimalnu struju od 40 mA, napone napajanja od 3 V ili 5 V te snage do 1 mW (Klasa 2) ili do 5 mW (Klasa 3A\/3R). To su prakti\u010dki jedini podaci koji mo\u017eete za njih na\u0107i na kineskim stranicama, no bez obzira na razli\u010dite specifikacije sve su to zapravo posve isti laseri, samo sa razli\u010ditim dodanim otpornikom za ograni\u010denje struje. Tim otpornikom se kompenzira pad napona za prilagodbu na razli\u010dite visine napajanja, kao i ograni\u010dava maksimalna struja za dobivanje razli\u010ditih izlaznih snaga.<\/p>\n<p>Crveni laseri su uvijek deklarirani za valnu duljinu od 650 nm, no budu\u0107i da jeftini moduli nemaju temperaturnu kompenzaciju, valna duljina i snaga se mogu lagano mijenjati s promjenom temperature okoline. Sre\u0107om, za na\u0161u primjenu ti mali \u201edriftovi\u201c nisu problem jer foto-diode imaju vrlo \u0161irok spektar osjetljivosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_01.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23725\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_01.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_01.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_01-768x223.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"377\" \/><\/a><\/p>\n<p><em>Rastavljena laserska glava. Mjedeno tijelo se sastoji od dva djela koja se spajaju navojem kako bi se mogla podesiti duljina cilindri\u010dnog tijela i time fokus (udaljenost laserske diode od le\u0107e). Na prednjem otvoru tijela je akrilna le\u0107a koju priti\u0161\u0107e opruga. Opruga slu\u017ei kao protusila okretanju navoja za fokus (sprje\u010dava odvrtanje navoja nakon pode\u0161avanja) i ujedno priti\u0161\u0107e le\u0107u tako da se ne mora lijepiti na prednji otvor. Na drugom kraju su dvije tiskane plo\u010dice, na jednoj je otpornik (minus pol), a na drugoj je laserska dioda (plus pol). Preko bakrene povr\u0161ine tiskane plo\u010dice odvla\u010di se toplina sa laserske diode i vodi na mjedeno ku\u0107i\u0161te koje onda slu\u017ei i kao pasivni hladnjak.\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_02.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-23728\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_02.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_02.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_02-768x301.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"509\" \/><\/a><\/p>\n<p><em>Dimenzije samog laserskog kristala su mikroskopski malene. Na slici lijevo se vidi tiskana plo\u010dica dimenzija cca 6\u00d76 mm, na kojoj se gore u sredini nalazi sama laserska dioda. Na slici lijevo sam pove\u0107ao taj laserski kristal koliko je to mogu\u0107e pod mojim mikroskopom. Stranice pravokutnog kristala su cca 0,2 x 0,3 mm (200 x 300 mikrona), a debljina oko 0,1 mm (100 mikrona). Me\u0111utim, sama aktivna povr\u0161ina (emiter svjetla) je jo\u0161 daleko manja i mo\u017ee se vidjeti u obliku sitnog pravokutnika na toj maloj povr\u0161ini. Tako su dimenzije same aktivne povr\u0161ine svega 1 x 5 mikrona ili 1 x 10 mikrona. To su ekstremno male dimenzije.<\/em><\/p>\n<p><em>Zbog tako sitnog to\u010dkastog izvora laserskog svjetla izra\u017een je fizikalni zakon difrakcije (\u0161to je izvor svjetlosti manji, to se svjetlost br\u017ee \u0161iri nakon izlaska). Stoga laserska svjetlost na izlazu iz diode ima veliku divergenciju (\u0161irenje) tako da ve\u0107 na 10 cm udaljenosti dobivamo svjetlosnu mrlju \u0161iroku nekoliko centimetara. Nadalje, kao \u0161to se vidi na slici, izlazni otvor (emiter) na samom kristalu diode nije okrugao, ve\u0107 je u obliku uskog pravokutnika. Zbog toga se svjetlost ne \u0161iri jednako u svim smjerovima. \u0160iri se puno br\u017ee po okomitoj osi nego po vodoravnoj.<\/em><\/p>\n<p><em>Fokusna le\u0107a u mjedenom ku\u0107i\u0161tu korigira to raspr\u0161eno i nejednako svjetlo te poku\u0161ava formirati \u0161to pravilniju usku zraku svjetlosti. Bez te dodatne le\u0107e, laserska dioda sama po sebi ne mo\u017ee dati takvu zraku svjetlosti. Problem je \u0161to je nemogu\u0107e fizi\u010dki napraviti upotrebljivu le\u0107u ni blizu tako malih promjera kao \u0161to je promjer laserske diode. Le\u0107e promjera ispod 3 mm su ve\u0107 vrlo skupe za izradu i nabavu te ne mogu biti efikasne kao ve\u0107e le\u0107e. Stoga laserski modul ne mo\u017ee biti ni pribli\u017eno tako malih dimenzija kao sama laserska dioda.\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Testovi su pokazali da se laseri na napajanju od 3 V pale ve\u0107 na struji od 2 mA. Jednom kad se upali, laser \u0107e nastaviti raditi \u010dak i ako struja padne na 1 mA. Na toj maloj struji crvena to\u010dka je jasno vidljiva na preko 10 metara udaljenosti. Pove\u0107anjem struje pove\u0107ava se ja\u010dina zrake, a nakon 10 mA to pove\u0107anje postaje vrlo intenzivno i svaki dodatni mA rezultira ogromnim pove\u0107anjem intenziteta svjetla. Mogli bi re\u0107i da je prag laserskog djelovanja (Threshold Current) ovih lasera negdje na 9 mA nakon \u010dega dolazi do izra\u017eenog laserskog efekta. Mi bi na\u0161e lasere stoga trebali napajati strujom negdje izme\u0111u 10-20 mA.<\/p>\n<p>Na\u0161i laseri su deklarirani za napon napajanja 3 V i imaju ugra\u0111en otpornik za ograni\u010denje struje od 33 \u2126. Pad napona na laserskoj diodi je oko 2,2 V tako da je na otporniku napon od oko 0,8 V \u010dime je struja ograni\u010dena na 24 mA. Mo\u017eete kupiti i module deklarirane za napon 5 V koji imaju ugra\u0111en otpornik od 91 \u2126. To zna\u010di da je na otporniku napon od 2,8 V \u0161to ograni\u010dava struju na 30 mA. To je unutar specifikacija o maksimalnoj dozvoljenoj struji od 40 mA. Ako kupite lasere deklarirane za 5 V vjerojatno \u0107e ne\u0161to ja\u010de svijetliti od onih za 3 V, me\u0111utim, razlog tome nije ja\u010da ili druga\u010dija laserska dioda nego manje ograni\u010denje struje pridodanim serijskim otpornikom.<\/p>\n<p>Ono sa \u010dime treba svakako ra\u010dunati to je da se plus pol napajanja ovih lasera tako\u0111er nalazi i na mjedenom tijelu (masa je na plus polu). To mo\u017ee biti problem ako lasere stavljamo u neki metalni nosa\u010d i kombiniramo serijske i paralelne spojeve napajanja 128 lasera. Mjedeno tijelo lasera tako\u0111er slu\u017ei kao pasivni hladnjak za lasersku diodu. Pri struji do 20 mA zagrijavanje je minimalno, tako da u na\u0161em slu\u010daju nosa\u010d lasera ne mora biti nu\u017eno metalni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Mehanicke_specifikacije_lasera\"><\/span><strong>Mehani\u010dke specifikacije lasera <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Kod jeftinih generi\u010dkih laserskih modula tako\u0111er mo\u017eemo o\u010dekivati i neke mehani\u010dke tolerancije izme\u0111u pojedinih primjeraka. Za izradu preciznog nosa\u010da (okvira) za lasere va\u017eno je da svi budu istih vanjskih dimenzija. Izmjerio sam dimenzije nekoliko desetaka lasera i sve su u zadovoljavaju\u0107im tolerancijama unutar \u00b10,1 mm. Nama je najva\u017eniji promjer mjedenog tijela od 6 mm (\u00b10,1 mm) jer \u0107e to biti osnova dr\u017ea\u010da samih lasera (rupa od 6 mm). Manji problem bi mogla biti \u0161irina tiskane plo\u010dice umetnuta u mjedeno tijelo koja je \u0161irine 6,08-6,4 mm. Ako \u0107e ovo smetati (zapinjati) kod monta\u017ee u le\u017ei\u0161ta (rupe), morati \u0107emo malo izbrusiti rubove tih plo\u010dica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_04.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23726\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_04.gif\" alt=\"\" width=\"768\" height=\"491\" \/><\/a><em>Fizi\u010dke dimenzije generi\u010dkih laserskih modula.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mjedeno tijelo ima dva dijela spojena navojem kojim se pode\u0161ava fokus laserske zrake. Ako laser umetnemo u neku rupu promjera 6 mm, onda vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107e pode\u0161avati fokus. Stoga je fokus lasera (na 28 cm) potrebno podesiti prije umetanja u nosa\u010d. Ovi laseri se na udaljenosti od 28 cm mogu bez problema fokusirati u to\u010dke promjera manjeg od 3 mm \u0161to je dovoljno za na\u0161u primjenu. Le\u0107e kod na\u0161ih lasera su naravno jeftine plasti\u010dne (akrilne) tako da laserska to\u010dka ne\u0107e biti savr\u0161eno okrugla, no to i nije bitno za na\u0161u primjenu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Razlicite_serije_jeftinih_kineskih_lasera\"><\/span><strong>Razli\u010dite serije jeftinih kineskih lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>\u0160to se ti\u010de jeftinih kineskih lasera, tu treba biti malo oprezan i imati malo sre\u0107e. Prva serija lasera koju sam naru\u010dio imala je na mjedenom ku\u0107i\u0161tu plus pol napajanja. Me\u0111utim, druga serija vizualno potpuno istih lasera ima na mjedenom ku\u0107i\u0161tu minus pol napajanja. Moj dizajn plo\u010dice podr\u017eava oba sistema tako da to nije problem.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan problem druge serije, u odnosu na prvu, je u pode\u0161avanju fokusa. Kod prve serije fokus se u ve\u0107ini slu\u010daja posti\u017ee na po\u010detku navoja dok je kod druge serije fokus pri kraju navoja. To zna\u010di da ostaje svega 2-3 navoja prije nego se dio sa le\u0107om potpuno odvoji od ostatka tijela lasera. S obzirom da se dva dijela tijela lasera dr\u017ee na samo 2-3 navoja to je ve\u0107 klimav spoj i ako se malo pritisne laser navoj lako isko\u010di i fokus se opet poremeti.<\/p>\n<p>Ovdje je stoga potrebno prvo podesiti fokuse na \u017eeljenu daljinu, a zatim pokretni dio tijela sa le\u0107om trajno fiksirati ljepilom ili ne\u010dim sli\u010dnim kako bi ostao \u010dvrst i postojan spoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Specifikacije_foto-dioda\"><\/span><strong>Specifikacije foto-dioda<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Foto-diode u crvenom ku\u0107i\u0161tu SGPD5086R6 (5 mm) i PD204R6 (3 mm) imaju prakti\u010dki iste elektri\u010dne karakteristike, a razlika je samo u struji kratkog spoja i reverznoj struji osvjetljenja. To je i o\u010dekivano zbog razli\u010dite fizi\u010dke veli\u010dine samih dioda, odnosno veli\u010dine foto-senzora unutar njih. Foto-diode od 5 mm tipi\u010dno imaju foto-osjetljivi silicijski \u010dip dimenzija od 0,8 x 0,8 mm do 1,5 x 1,5 mm. Foto-diode od 3 mm pak tipi\u010dno imaju \u010dip dimenzija od 0,6 x 0,6 mm do 1 x 1 mm. Kad se uzme u obzir tijelo foto-dioda u obliku fokusne le\u0107e, najbolje ih je osvjetljavati laserskom to\u010dkom promjera oko 3 mm.<\/p>\n<p>U tvorni\u010dkim podacima za na\u0161e foto-diode nema specifikacija o veli\u010dini aktivne povr\u0161ine, no reverzna struja kod 5 mm dioda je vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107a od struje dioda od 3 mm pa mo\u017eemo pretpostaviti da je i takav odnos veli\u010dina aktivnih povr\u0161ina unutar dioda. Tako je struja kratkog spoja i reverzna struja osvjetljenja na 5 V reverznog napona oko 150 \u00b5A za 5 mm diode i oko 60 \u00b5A za 3 mm diode, mjereno kod osvjetljenja intenziteta 5 mW\/cm2.<\/p>\n<p>Za na\u0161u primjenu je va\u017ena reverzna struja osvjetljenja (struja kratkog spoja ima prakti\u010dki istu vrijednost) jer \u0107emo foto diodu svakako koristiti u reverznom (foto-konduktivnom) modu. U reverznom spoju foto-dioda ima ve\u0107u brzinu odziva (dioda radi kao sklopka), ve\u0107e linearnost i bolju digitalnu kompatibilnost izlaznog napona za okidanje Schmitt invertera, nego da se foto-dioda koristi spojena u propusnom smjeru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_05.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23731\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_05.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 773px) 100vw, 773px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_05.jpg 773w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_05-768x582.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"773\" height=\"586\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Vanjske fizi\u010dke dimenzije foto-dioda mogu varirati \u00b10,25 mm.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Izracun_pull-up_otpornika_za_foto-diodu\"><\/span><strong>Izra\u010dun pull-up otpornika za foto-diodu<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Na osnovu tvorni\u010dkih podataka o reverznim strujama mo\u017eemo izra\u010dunati vrijednost pull-up otpornika koji povezuje anodu prema masi. Ovaj prora\u010dun vjerojatno ne\u0107e viti to\u010dan jer laser daje puno ve\u0107u energiju svjetla od 5 mW\/cm2 za koju su date specifikacije. Me\u0111utim, neku polazi\u0161nu to\u010dku moramo imati.<\/p>\n<p>Prema Ohmovom zakonu, ako na pull-up otporniku \u017eelimo napon od oko 4,5 V njegova vrijednost mora biti oko 30 k\u2126 za 5 mm foto-diodu (150 \u00b5A), odnosno oko 75 k\u2126 za 3 mm foto-diodu (60 \u00b5A). Ovo su prili\u010dno veliki otpornici koji \u0107e znatno usporiti odziv (brzinu) diode. Naime, dodatkom otpornika dobivamo serijski RC krug gdje vremensku konstantu definira pridodati otpornik i unutra\u0161nji kapacitet diode koji je na naponu 5 V oko 12 pF (elektri\u010dni kapacitet se to sporije prazni \u0161to je otpornik ve\u0107e vrijednosti). Sa otpornikom 75 k\u2126 vremenska konstanta se sa po\u010detnih 25 ns pove\u0107ava na preko 5 \u00b5s, \u0161to je ogromno usporenje brzine rada foto senzora.<\/p>\n<p>Da bi ovo ubla\u017eili, svakako nam je cilj \u0161to ja\u010de osvijetliti foto-diodu da izvu\u010demo \u0161to ve\u0107u reverznu struju kako bi nam bio potreban \u0161to manji pull-up otpornik. Mi smo ra\u010dunali s tvorni\u010dkim podacima za gusto\u0107u energije svjetla od 5 mW\/cm2, no laser snage 5 mW fokusiran u to\u010dku promjera cca 3 mm tipi\u010dno daje gusto\u0107u energije ve\u0107u od 70 mW\/cm2, \u0161to je svakako velika razlika. Stoga, bez obzira na tvorni\u010dke podatke mi ovdje imamo specifi\u010dan slu\u010daj koji treba provjeriti u praksi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_06.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23732\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_06.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 915px) 100vw, 915px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_06.gif 915w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_06-768x295.gif 768w\" alt=\"\" width=\"915\" height=\"351\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Testovi_napona_na_foto-diodama\"><\/span><strong>Testovi napona na foto-diodama<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Prema preliminarnim prora\u010dunima potenciometar od 100 k\u2126 \u0107e biti optimalan za prve testove pa da vidimo kako se na\u0161a kombinacija crvenog lasera i PIN foto-dioda sa crvenim filtrom pona\u0161a u praksi.<\/p>\n<p>Rezultati su bolji od o\u010dekivanih. Laser sukladno o\u010dekivanjima daje doista intenzivnu koncentraciju svjetla tako da je ve\u0107 na struji lasera od 12 mA dovoljan otpornik od 10 k\u2126, a na struji lasera od 20 mA je dovoljan otpornik vrijednosti 3,1 k\u2126 da se na njima dobije pad napona od cca 4,7 V. To zna\u010di da foto-diode osvijetljene laserom realno daju struju od 0,5 do 1,5 mA.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, to nije sve. Osim napona napajanja od 5 V same foto-diode kad su osvijetljene proizvode i odre\u0111eni vlastiti napon (pona\u0161aju se poput male solarne \u0107elije). Taj napon iznosi oko 0,5 V te se pribraja naponu napajanja tako da ukupni napon na izlazu mo\u017ee biti i 5,5 V. Ovo svakako poma\u017ee da anodni otpornik bude manje vrijednosti.<\/p>\n<p>Testove smo radili tako da izlazni napon bude optimalnih 4,6-4,8 V \u0161to je sigurno za logi\u010dko prepoznavanje visokog stanja, a s druge strane ne\u0107e do\u0107i do naponskog zasi\u0107enja i usporavanja rada senzorskih krugova.<\/p>\n<p>Disipacija snage na foto-diodi je ovdje u svakom slu\u010daju ispod 0,5 mW (0,3 V x 0,0015 A) \u0161to ne predstavlja problem za foto-diode (pregrijavanje) jer su iste deklarirane za snagu do 150 mW.<\/p>\n<p>Testove sam radio provizorno, trude\u0107i se \u0161to bolje opti\u010dki usmjeriti laser na foto-diodu, odnosno na\u0107i to\u010dku usmjerenja sa najve\u0107im padom napona na otporniku. Iako se radi sa vidljivim svjetlom, precizno poravnanje je dosta te\u0161ko napraviti na diodama od 3 mm, tako da sam tu koristio male cjev\u010dice (sjenila) za lak\u0161e fokusiranje laserske zrake to\u010dno frontalno na diodu. Za 5 mm diode nisam koristio nikakva pomagala tako da sam na kraju dobio gotovo iste rezultate za 3 mm i 5 mm diode.<\/p>\n<p>Prema specifikacijama, unutra\u0161nji kapacitet dioda od 3 mm i 5 mm je isti\u00a0 iznosi oko 12 pF mjereno na 3 V napajanja i frekvenciji 1 MHz kada dioda nije osvijetljena, iako bi za 5 mm diode o\u010dekivali ne\u0161to ve\u0107i kapacitet zbog ve\u0107e povr\u0161ine senzora. Uglavnom, iz prakti\u010dnih razloga \u0107emo vjerojatno koristiti diode od 5 mm jer daju ve\u0107u reverznu struju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Teoretsko_vrijeme_odziva\"><\/span><strong>Teoretsko vrijeme odziva<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Vrijeme odziva sa otpornikom od 10 k\u2126 je 400 ns, a sa otpornikom od 3 k\u2126 odziv je 80 ns. Vrijeme odziva RS-Latcheva CD4044 na 5 V je 160-350 ns. To zna\u010di da bi na\u0161e senzore bilo optimalno prilagoditi na odziv ne kra\u0107i od 150 ns, jer kra\u0107i odziv nema smisla s obzirom na brzinu odziva CD4044.<\/p>\n<p>To bi uklju\u010divalo anodni otpornik od oko 3,5-4 k\u2126 i struju lasera od oko 17 mA. Svaki miliamper vi\u0161e struje za lasere donosi i ve\u0107u gusto\u0107u energije, no iznad neke granice taj porast gusto\u0107e svjetla vi\u0161e nema zna\u010dajan utjecaj na porast struje foto-dioda. To zna\u010di da bi na svakom laseru postoje\u0107em otporniku od 33 \u2126 trebalo serijski dodati jo\u0161 jedan otpornik od oko 13 \u2126.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_10.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23750\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_10.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_10.gif 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_10-768x768.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"1300\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Laseri tvore \u010distu i pravilnu opti\u010dku mre\u017eu gdje prakti\u010dno ne postoji mogu\u0107nost pogre\u0161ne ili neprecizne detekcije.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Napon_napajanja_foto-dioda\"><\/span><strong>Napon napajanja foto-dioda<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Glede napona napajanja, idealno bi bilo senzore napajati sa 3,3 V jer se onda ni u kom slu\u010daju na CPLD \u010dipu ne mo\u017ee pojaviti napon ve\u0107i od 3,3 V. Me\u0111utim, teorija ka\u017ee da bi vrijeme odziva (rise time\/fall time) bilo ne\u0161to sporije na 3,3 V u odnosu na 5 V ili 10 V napajanja jer se interni kapacitet diode mijenja sa naponom napajanja.<\/p>\n<p>Napon foto dioda nije problem pove\u0107ati (maksimalni nominalni napon za foto diode SGPD5086R6 je 30 V), no kod ve\u0107eg napajanja postoji mogu\u0107nost da kod proboja foto-diode ili sli\u010dnog kvara na I\/O pinove CPLD-a do\u0111e preveliki napon (preko 3,3 V) i uni\u0161ti ga. Trebali bi ugraditi za\u0161titne diode (dvostruke Schottky diode BAT54S ili sli\u010dne), a to za 128 kanala opet komplicira PCB, uslo\u017enjava monta\u017eu i podi\u017ee cijenu potrebnog materijala.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_07.png\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23993\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_07.png\" alt=\"\" width=\"1093\" height=\"517\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_07.png 1093w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_07-768x363.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1093px) 100vw, 1093px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Grafikoni iz tvorni\u010dkih specifikacija foto diode SGPD5086R6 pokazuju kako se mijenja unutra\u0161nji kapacitet diode u odnosu na napon napajanja i kako se mijenja vrijeme odziva u odnosu na katodni otpornik. Jasno se vidi da je na ni\u017eem naponu napajanja unutarnji kapacitet diode vi\u0161i \u0161to rezultira sporijim vremenom odziva diode. Tako\u0111er, \u0161to je katodni otpornik ve\u0107i, pove\u0107ava se RC konstanta sa unutarnjim kapacitetom diode, \u0161to opet rezultira sporijim vremenom odziva diode.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zasto_se_interni_kapacitet_svake_diode_mijenja_u_ovisnosti_o_naponu_na_terminalima_diode\"><\/span><strong>Za\u0161to se interni kapacitet svake diode mijenja u ovisnosti o naponu na terminalima diode?<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>To se doga\u0111a zbog promjene \u0161irine osiroma\u0161enog sloja (depletion region) unutar p-n spoja fotodiode. Fotodioda, kao i bilo koja druga dioda, mo\u017eete se zamisliti kao plo\u010dasti kondenzator. Plo\u010de su vodljivi p i n slojevi, a osiroma\u0161eni sloj izme\u0111u njih u kojem nema slobodnih nosilaca naboja i koji je stoga nevodljivi, mo\u017ee se promatrati kao izolator (dielektrik).<\/p>\n<p>Kada pove\u0107amo napon (npr. s 3,3 V na 10 V), elektri\u010dno polje &#8220;odguruje&#8221; slobodne nosioce naboja dalje od spoja. To uzrokuje da se osiroma\u0161eni sloj pro\u0161iri, a samim time se pove\u0107a razmak izme\u0111u vodljivih slojeva (plo\u010da). Kapacitet kondenzatora je obrnutno je proporcionalan razmaku izme\u0111u plo\u010da. Zato na 10 V imamo manji kapacitet (8 pF) nego na 3,3 V (13 pF). Manji kapacitet zna\u010di da se on br\u017ee isprazni kroz katodni otpornik, \u0161to rezultira br\u017eim vremenom odziva.<\/p>\n<p>Kapacitivne diode (poznate i kao varaktorske ili varikap diode) konstruirane su specifi\u010dno da maksimalno iskoriste opisani fenomen promjene kapaciteta. Kod njih \u0107e ista promjena napona uzrokovati puno ve\u0107u promjenu kapaciteta. Kod kapacitivnih dioda dizajniranih za AM\/FM radio prijemnike, kapacitet mo\u017ee pasti s 500 pF (pri 1 V) na svega 30 pF (pri 25 V).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Testovi_brzine\"><\/span><strong>Testovi brzine<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Tra\u017eimo dakle kombinaciju katodnog otpornika i napona napajanja foto-diode koja daje najbolji odziv za daljnje pouzdano prepoznavanje promjene logi\u010dkih stanja. Tako\u0111er, svakako bi ukupno vrijeme odziva bilo dobro zadr\u017eati ispod 500 ns.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_05.gif\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23991\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_05.gif\" alt=\"\" width=\"1233\" height=\"319\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_05.gif 1233w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_05-768x199.gif 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1233px) 100vw, 1233px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Tablica prikazuje rezultate mjerenja za 3,3 V logi\u010dki sistem (sigurna logi\u010dka jedinica na 2,9 V) i 5 V logi\u010dki sistem (sigurna logi\u010dka jedinica na 4,5 V). Pove\u0107anjem napona se smanjuje kapacitet i time brzina diode. Me\u0111utim, da bi se dobio isti logi\u010dki nivo ili iskoristio ve\u0107i napon napajanja, mora se pove\u0107ati katodni otpornik. Pove\u0107anje otpora pak gotovo potpuno poni\u0161tava dobitak koji se dobije smanjenjem kapaciteta.<\/p>\n<p>Isto tako, vidi se da je potro\u0161nja struje foto-dioda kod oba sistema (3,3 V i 5 V) podjednaka. To je i za o\u010dekivati jer potro\u0161nja struje u ovom sustavu ovisi isklju\u010divo o intenzitetu laserskog svjetla, a ne o naponu napajanja (sve dok je dioda u fotokonduktivnom re\u017eimu).<\/p>\n<p>Stoga se \u010dini da je 3,3 V sustav najbolji odabir jer je najjednostavniji za izravno spajanje na CPLD, nema potrebe za za\u0161titnim diodama na ulazu CPLD-a, ne\u0107e se stvarati nepotrebna toplina na ve\u0107im otpornicima, a u kona\u010dnici nema nekih zna\u010dajnih razlika u brzini odziva i potro\u0161nji struje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prakticno_mjerenje_brzine_odziva\"><\/span><strong>Prakti\u010dno mjerenje brzine odziva <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Pouzdano mjerenje vremena odziva nije lako napraviti za sustave koji su ovako osjetljivi na kapacitet. Iako moj osciloskop bez problema mjeri brzine reda nano-sekunde, da bi mjerenje bilo to\u010dno, potrebno je kompenzirati bilo kakav parazitski kapacitet i induktivitet koji mogu unijeti mjerni kablovi, konektori, spojevi, sam osciloskop i drugi elementi mjernog kruga. To onda uklju\u010duje upotrebu posebnih mjernih sondi, kompenzacijskih elemenata i vrlo pa\u017eljivo spajanje \u010ditavog mjernog kruga, odnosno upotrebu mjerne opreme koja nije ba\u0161 cjenovno pristupa\u010dna.<\/p>\n<p>Prvo preliminarno mjerenje sam izveo posve \u201eneuredno\u201c sa duga\u010dkim standardnim kablovima, grubo pode\u0161enom sondom i uz kori\u0161tenje protoboarda koji sam po sebi unosi zna\u010dajan parazitski kapacitet. Napajanje, mase i signali priru\u010dno su povezani krokodil \u0161tipaljkama. Izmjereni rezultati su sukladno tome bili vrlo lo\u0161i sa vremenima odziva i preko 20 \u00b5s. U drugom mjerenju sam skratio kablove (koliko je bilo mogu\u0107e), izbacio protoboard i pobolj\u0161ao spojeve te dobio oko 40% bolje rezultate.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_04.gif\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23990\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_04.gif\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"177\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na prikazanim rezultatima mjerenja brzine odziva jasno se vidi kako je odziv br\u017ei \u0161to je napon napajanja diode ve\u0107i. Brzine rastu dva do tri puta ako se napon sa 3,3 V pove\u0107a na 10 V. Me\u0111utim, rezultati mjerenja pokazuju brzine koje su jo\u0161 uvijek daleko sporije od o\u010dekivanih.<\/p>\n<p>Rise i fall time samog pravokutnog napona kojim se napaja laser iznosi 35\/42 ns u prvom slu\u010daju, odnosno 12\/12 ns u drugom urednijem mjernom krugu. Ovo onda svakako nije krivac za vremena odziva koja dosti\u017eu 10 \u00b5s, pa i preko 20 \u00b5s. U same foto diode tako\u0111er ne mo\u017eemo sumnjati jer odstupanje ne mo\u017ee biti puno ve\u0107e od deklariranih 120 ns.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kompenzacija_kasnjenja_paljenja_lasera\"><\/span><strong>Kompenzacija ka\u0161njenja paljenja lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Da bi laserska dioda po\u010dela zra\u010diti lasersku zraku, prvo mora pre\u0107i struju praga (threshold). To zna\u010di da \u0107e na ni\u017eim naponima (strujama) raditi kao obi\u010dna LED dioda (spontana emisija), a tek pove\u0107anjem napona iznad odre\u0111enog praga dolazi do laserskog efekta. Ovo ka\u0161njenje mo\u017ee biti reda \u00b5s, no op\u0107enito gledano ako paljenje i ga\u0161enje lasera iz bilo kojeg razloga nije dovoljno brzo onda \u0107e se to svakako odraziti i na brzinu odziva kojeg mjerimo na foto-diodi.<\/p>\n<p>Kako bi kompenzirao mogu\u0107e ka\u0161njenje u paljenju lasera koje ide od 0-5 V, podigao sam donju razinu pravokutnog napona napajanja lasera (DC bias) tako da se laser nikad potpuno ne gasi, nego samo mijenja intenzitet zrake u stalnom laserskom modu rada. Ovo je zapravo bilo prili\u010dno te\u0161ko namjestiti jer ve\u0107 koristim laser na grani\u010dnoj struji paljenja.<\/p>\n<p>Stoga sam se odlu\u010dio za sigurniju opciju, a to je zamjena lasera obi\u010dnom crvenom LED diodom. LED diode, ovisno o tipu, mogu imati vrijeme paljenja u rasponu 2-500 ns (tipi\u010dno do 100 ns) \u0161to je svakako dovoljna brzina da se vidi da li problem u laseru.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Test_sa_crvenim_LED_diodama\"><\/span><strong>Test sa crvenim LED diodama<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Na obi\u010dnoj crvenoj LED diodi brzina odziva se skra\u0107uje sa 10,3 \u00b5s na oko 600 ns. U tih 600 ns je ura\u010dunato ka\u0161njenje zbog strmina pravokutnog napona napajanja, odziva LED diode, kapaciteta kablova, katodnog otpornika, te napona napajanja i odziva foto-diode. Ovo je dobar pokazatelj da bi sustav mogao raditi prema teorijskim prora\u010dunima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, test sa LED diodama nisam mogao provesti u potpunosti, odnosno nisam mogao izmjeriti kako se vrijeme odziva mijenja sa porastom napona napajanja foto-diode. Naime, LED diode daju neusporedivo manji intenzitet svjetla od lasera \u0161to utje\u010de na na\u010din rada same foto-diode.<\/p>\n<p>U na\u0161em slu\u010daju, pad napona na otporniku od 3,3 k\u2126 je svega 0,2 V \u0161to zna\u010di da svjetlost iz LED diode generira samo oko 60 \u00b5A struje na foto-diodi. S obzirom da je struja koju generira foto-dioda proporcionalna isklju\u010divo intenzitetu svjetlosti, a ne naponu kojim se napaja, onda ovdje podizanje napona napajanja ne mijenja gotovo ni\u0161ta glede napona na otporniku i glede vremena odziva diode.<\/p>\n<p>Mjerenje je pokazalo da napon od 0,2 V na otporniku 3,3 k\u2126 ostaje gotovo nepromijenjen kada je dioda posve bez napajanja (fotonaponski re\u017eim rada) i kada se napaja naponom 3,3 \u2013 10 V (fotokonduktivni re\u017eim rada). Napon na otporniku mo\u017ee jedino pove\u0107ati ja\u010di intenzitet svjetla kojom se osvjetljava foto-dioda. Isto tako, u svim uvjetima brzina odziva ostaje prakti\u010dno nepromijenjena (600 ns) ili se pove\u0107a na nekoliko \u00b5s.<\/p>\n<p>Razlog ovome je premala foto-struja diode s jedne strane i preveliki parazitski kapaciteti mjernog kruga s druge strane. LED dioda je u na\u0161oj primjeni slab izvor fotona te stvara malo nosioca naboja (elektrona) u foto-diodi, a mali broj elektrona stvara malu foto struju (60 \u00b5A). Pove\u0107anje napona napajanja sa 3,3 V na 10 V ne mo\u017ee &#8220;izvu\u0107i&#8221; vi\u0161e struje iz diode jer jednostavno fali elektrona, odnosno nema dovoljno fotona koji bi stvorili nove elektrone.<\/p>\n<p>Mala struja ne mo\u017ee dovoljno brzo napuniti sve kapacitete u mjernom krugu i na osciloskopu se vidi zna\u010dajno ka\u0161njenje odziva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Parazitski_i_interni_kapaciteti_elementa_mjernog_kruga\"><\/span><strong>Parazitski i interni kapaciteti elementa mjernog kruga<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Kada sam \u201eo\u010distio\u201c mjerni krug koliko je to bilo mogu\u0107e, preostala su tri glavna kapaciteta u mjernom krugu:<\/p>\n<ul>\n<li>interni kapacitet foto-diode SGPD5086R6, prema tvorni\u010dkim specifikacijama cca 12 pF na 3,3V i 8 pF na 10 V<\/li>\n<li>interni kapacitet mjerne sonde osciloskopa, prema tvorni\u010dkim specifikacijama 85-125 pF na x1 i 14-18 pF na x10<\/li>\n<li>ulazni interni kapacitet osciloskopa Siglent SDS2104X, prema tvorni\u010dkim specifikacijama (oznaka na ulaznim priklju\u010dnicama) 17 pF<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ono \u0161to se odmah mo\u017ee primijetiti to je da kapaciteti sonde i osciloskopa uvelike prema\u0161uju interni kapacitet same foto-diode. Stoga ovakvim mjernim krugom ne mo\u017eemo ni o\u010dekivati \u201eo\u010dekivane\u201c rezultate.<\/p>\n<p>Mala foto struja ovdje ne treba vrijeme samo za &#8220;napuniti&#8221; interni kapacitet foto-diode, ve\u0107 treba i nekoliko puta vi\u0161e vremena za napuniti dominantne interne kapacitete sonde i osciloskopa.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, kapacitet unutar na\u0161eg mjernog kruga nije oko 10 pF nego oko 45 pF kad se pribroje kapaciteti sonde i osciloskopa. Za \u010detiri ili pet puta ve\u0107i kapacitet svakako je potrebno i isto toliko vi\u0161e vremena za punjenje i pra\u017enjenje. Dovoljno je da samo malo pomaknem LED diodu pa da intenzitet svjetla dodatno padne, a time se redoslijedom kako smo opisali u kona\u010dnici izmjereno vrijeme odziva na osciloskopu odmah zna\u010dajno pove\u0107a.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zakljucak_mjerenja_odziva_foto_diode\"><\/span><strong>Zaklju\u010dak mjerenja odziva foto diode<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Kod mjerenja pomo\u0107u lasera o\u010dito je da nastaju odre\u0111ena ka\u0161njenja (reda nekoliko \u00b5s) u samom procesu paljenja i ga\u0161enje lasera. Na ovo ka\u0161njenje lasera otpada veliki postotak ukupnog ka\u0161njenja te je time uz pomo\u0107 lasera onemogu\u0107eno mjerenje stvarnog odziva foto-diode.<\/p>\n<p>Kod mjerenja pomo\u0107u LED diode, kombinacija slabe foto-struje i velikog (dominantnog) parazitskog kapaciteta elemenata mjernog kruga opet onemogu\u0107ava to\u010dno mjerenje odziva na\u0161e foto diode. Ipak, rezultati od 600 ns jasno pokazuju da je stvarna brzina vrlo blizu teoretskih 120 ns, odnosno pet puta ve\u0107a vrijednost odgovara pet puta ve\u0107em kapacitetu koji u mjerni krug unosi osciloskop i sonda.<\/p>\n<p>Kada foto-dioda nije priklju\u010dena na napajanje ona se pona\u0161a kao mala foto (solarna) \u0107elija koja pod utjecajem svjetlosti proizvodi vlastiti napon. To je fotonaponski re\u017eim rada diode. U na\u0161em slu\u010daju, osvijetljena laserom foto-dioda na otporniku 3,3 k\u2126 stvara pad napona od 500 mV, a dok je osvijetljena LED diodom taj napon je oko 200 mV.\u00a0\u00a0\u00a0 <strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Kada se foto diodi doda napon (3,3 V &#8211; 10 V), ona radi u fotokonduktivnom re\u017eimu. Kod slabog osvjetljenja (LED), broj generiranih parova elektron-\u0161upljina je toliko malen da pove\u0107anje elektri\u010dnog polja (ve\u0107i napon) ne donosi mjerljivo br\u017ee prikupljanje naboja. Jednostavno nema dovoljno &#8220;materijala&#8221; da bi se osjetila razlika u brzini protoka. Laser s druge strane stvara puno naboja. Tamo ja\u010de elektri\u010dno polje (10 V) doslovno &#8220;ispucava&#8221; te naboje van, \u0161to rezultira vidljivim smanjenjem vremena odziva na osciloskopu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Nosaci_senzora\"><\/span><strong>Nosa\u010di senzora<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Nakon ovih preliminarnih testova moramo izraditi precizne nosa\u010de ili okvire za lasere i senzore. Daljnja mjerenja i razvoj projekta je nemogu\u0107 bez \u010dvrsto i precizno postavljenih lasera i foto-dioda.<\/p>\n<p>S obzirom da lasere napajamo paralelno, mo\u017eemo ih smjestiti u metalni okvir (aluminijski) gdje \u0107e plus pol napajanja biti prisutan na samom okviru. Standardne aluminijske \u0161ipke 30x30x300 mm ko\u0161taju oko 75 eura (puni kvadratni profil lako obradivog 2011 aluminija). Ipak, zbog tog nesretnog pozitivnog napajanja na masi trebat \u0107e posebna konstrukcija da okvir ne do\u0111e u kontakt sa uobi\u010dajenom negativnom masom kod ostatka sklopova.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je za po\u010detak najbolje rje\u0161enje napraviti 3D ispis \u010ditavog okvira sa nekom boljom, \u010dvr\u0161\u0107om, otpornijom i postojanijom plastikom (na primjer ASA).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_07.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23733\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_07.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1030px) 100vw, 1030px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_07.jpg 1030w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_4_07-768x414.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1030\" height=\"555\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Trazenje_optimalnog_rjesenja_za_opticki_nosac\"><\/span><strong>Tra\u017eenje optimalnog rje\u0161enja za opti\u010dki nosa\u010d <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Razmatrane su tri opcije izrade nose\u0107eg okvira za lasere i senzore vanjskih dimenzija 340x340x30 mm: CNC bu\u0161enje u drvu, CNC bu\u0161enje u aluminiju i 3D ispis sa nekim kvalitetnijim filamentom. Mali CNC stroj koji imam u svojoj radioni mo\u017ee savr\u0161eno izbu\u0161iti rupe u obi\u010dnom drvu (jela) sa stjenkama debljine 0,4 mm i to bu\u0161enje ide vrlo brzo. Me\u0111utim, drvo nije ba\u0161 najbolji materijal za bazu okvira s obzirom da je prirodno sklono deformaciji. Ovo bi se moglo ubla\u017eiti stavljanjem drvenog nosa\u010da u neki aluminijski ili \u010deli\u010dni profil.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_04.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23744\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_04.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_04.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_04-768x107.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"181\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za bu\u0161enje istih 256 rupa u aluminiju je svakako potreban bolji (skuplji) alat, puno du\u017ee vrijeme rada i svaka gre\u0161ka mo\u017ee skupo ko\u0161tati tako da ovo ostavljam kao posljednju mogu\u0107nost.<\/p>\n<p>Usluga profesionalnog 3D ispisa ovakvog okvira preko popularnih kineskih tvrtki (JLCPCB, PCBWay) kre\u0107e se oko 80 eura (PLA), 120 eura (PETG), 230 eura (ABS), 410 eura (ASA). Doma\u0107e tvrtke su u prosjeku dvostruko skuplje od toga. Ovo je ogromni tro\u0161ak i ne isplati se ako nemate svoj 3D printer. Iako je cijena potrebnog filamenta 10-30 eura, sam ispis traje oko dva dana ako se \u017eeli najbolja kvaliteta i preciznost. Na\u0161ao sam neko kompromisno rje\u0161enje sa smanjenom debljinom okvira (umjesto 30\u00d730 mm smanjenje na 20\u00d730 mm) kako bi se u\u0161tedjelo na materijalu i vremenu ispisa (42 sata) te sa zasebnim ispisom svake stranice okvira kako bi se dobila bolja preciznost i smanjila\u00a0 mogu\u0107nost deformacije cijelog okvira tijekom ispisa.<\/p>\n<p>Ina\u010de, \u0161to se ti\u010de profesionalne kineske usluge, za cijenu od 1350 eura ovakav okvir mo\u017eete dobiti izra\u0111en u aluminiju (cijena samog materijala oko 30 eura), za 2350 eura u nehr\u0111aju\u0107em \u010deliku, a za 10300 eura mo\u017eete naru\u010diti izradu okvira u titanu <img decoding=\"async\" class=\"emoji\" role=\"img\" draggable=\"false\" src=\"https:\/\/s.w.org\/images\/core\/emoji\/17.0.2\/svg\/1f642.svg\" alt=\"\ud83d\ude42\" \/> Usluge izrade namjenskih komada su dakle prili\u010dno skupe i uvelike nadma\u0161uju cijenu materijala. Stoga je uvijek potrebno te\u017eiti vlastitoj izradi sa alatima koje posjedujete.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"3D_ispis_okvira_sa_ASA_filamentom\"><\/span><strong>3D ispis okvira sa ASA filamentom <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_01.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23741\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_01.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_01.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_01-768x330.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"558\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_02.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23742\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_02.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_02.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_02-768x495.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"838\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>3D ispis okvira sa ASA filamentom je naizgled ispao vrlo dobro i ostavlja dojam visoke \u010dvrsto\u0107e i postojanosti. Ipak, primjetno je karakteristi\u010dno skupljanje ASA filamenta od 0,5 do 0,8 %. Okvir je trebao biti duljine to\u010dno 340 mm, no u stvarnosti je oko 2,3 mm kra\u0107i \u0161to je tipi\u010dno skupljanje od oko 0,7 %. Naravno, zbog ovog skupljanja su i rupe ne\u0161to bli\u017ee jedna drugoj, pa je udaljenost izme\u0111u dvije krajnje rupe (niz od 32 rupe) kra\u0107a za nekih 1,5 mm. Iako se ovo mo\u017ee korigirati kod slijede\u0107eg ispisa, to zapravo i nije najve\u0107i problem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_03.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23743\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_03.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_03.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_03-768x501.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"848\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Geometrijska_preciznost_rupa_i_lasera\"><\/span><strong>Geometrijska preciznost rupa i lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Laseri vrlo lijepo sjedaju u rupe, gotovo idealno. Sa ovim okvirom udaljenost izme\u0111u lasera i foto-dioda \u0107e biti oko 33 cm, pa daljnje testove radim na tom razmaku. Umetnuo sam svih 64 lasera u okvir i snimio njihovu projekciju na udaljenosti 33 cm.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_07.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23747\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_07.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_07.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_07-768x220.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"372\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Laserska projekcija sa ASA okvira.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_05.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23745\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_05.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_05.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_05-768x197.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"334\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Laserska projekcija sa drvenog okvira. Ovdje je malo poja\u010dan kontrast slike tako da se jasno uo\u010davaju dobro fokusirane to\u010dke, to\u010dke koje potrebno fokusirati i neke skroz \u201crazmrljane\u201d nepravilne to\u010dke koje ukazuju na lo\u0161e ili prljave elemente lasera te njihovu posebno lo\u0161u geometriju poravnanja po osi tijela lasera (tvorni\u010dki fu\u0161).\u00a0 \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_06.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23746\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_06.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_06.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_06-768x555.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"940\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rezultat je, kao \u0161to se vidi, katastrofalan. Devijacija pojedinih to\u010dki dosti\u017ee i \u00b12,5 cm. Idemo prvo vidjeti kolika preciznost je potrebna da laserske to\u010dke nemaju devijaciju ve\u0107u od 1 mm.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_13.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23754\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_13.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_13.gif 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_13-768x129.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"218\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ova skica nacrtana u mjerilu pokazuje sada\u0161nje stanje. Mo\u017ee se vidjeti da pomak tijela lasera od samo 1 mm, na udaljenosti od 330 mm uzrokuje pomak projicirane to\u010dke od \u010dak 33 mm (plava linija). To zna\u010di da su na\u0161i laseri poravnati unutar tolerancija od 0,75 mm \u0161to nije ni blizu dovoljno za kreiranje funkcionalne opti\u010dke mre\u017ee (devijacija je i dalje visokih \u00b12,5 cm). Pomak tijela lasera od samo 1 mm uzokuje pomak projicirane to\u010dke za 5,76 mm. Ako uzmemo da devijacija projicirane to\u010dke ne bi smjela biti ve\u0107a od 1 mm (kut gre\u0161ke manji od 0,17\u00b0) onda laseri moraju biti poravnati unutar tolerancija od 0,03 mm (zelena linija). Za posve to\u010dnu opti\u010dku mre\u017eu poravnanje bi trebalo biti takvo da projicirana to\u010dka ne odstupa za vi\u0161e od 0,1 mm \u0161to zahtijeva poravnanje lasera na stoti dio milimetra. Ovako precizan okvir ne mo\u017ee izvesti niti jedna standardna tehnologija, no \u010dak i da mo\u017ee, to nije jedini \u010dimbenik koji utje\u010de na devijaciju laserske to\u010dke.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Problem_interne_geometrije_jeftinih_kineskih_lasera\"><\/span><strong>Problem interne geometrije jeftinih kineskih lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Iako ovo ne mogu odvojeno testirati, vjerojatno je da na devijaciju kuta laserske zrake osim rupa unutar samog okvira jednako (ako ne i vi\u0161e) utje\u010de i nesavr\u0161ena geometrija konstrukcije samog lasera. Opti\u010dka os le\u0107e i pozicija (kut monta\u017ee) laserske diode unutar ku\u0107i\u0161ta jeftinih lasera jednostavno nisu dovoljno precizno poravnati sa geometrijskom osi ku\u0107i\u0161ta. Tako\u0111er, opruga neravnomjerno priti\u0161\u0107e le\u0107u te ona mijenja kut nagiba kako se okre\u0107e (pode\u0161ava) vijak za fokus. Sve su to vrlo mali kutovi pomaka i male devijacije ali uzrokuju zna\u010dajna odstupanja izlaznog kuta zrake, vjerojatno i do \u00b12\u00b0 u odnosu na centralnu os tijela lasera.<\/p>\n<p>Neki laseri su toliko lo\u0161e sastavljeni da izlazna zraka osim crvene to\u010dke kreira i kru\u017enice (aureole) oko te to\u010dke (pojava difrakcija i parazitskih refleksija). Neki laseri uop\u0107e ne posti\u017eu dovoljan intenzitet svjetla, mogu\u0107e zbog lo\u0161e laserske diode ili lo\u0161e le\u0107e ili pak zbog neke pra\u0161ine (prljav\u0161tine) koja je dospjela u unutra\u0161njost. \u010cini se da i neki ugra\u0111eni otpornici za ograni\u010denje struje pokazuju ve\u0107e tolerancije, pa onda taj laser znatno manje ili znatno vi\u0161e svijetli od ostalih.<\/p>\n<p>Jeftine plasti\u010dne le\u0107e o\u010dekivano uzrokuju nagla\u0161en astigmatizam projicirane to\u010dke, tako da su to uglavnom elipse i elipsasti nepravilni oblici, a ne savr\u0161ene kru\u017enice. Neke lasere na 33 cm udaljenosti mo\u017eete fokusirati u to\u010dku veli\u010dine 1 mm, a sa nekima ne mo\u017eete dobiti to\u010dku ispod 3 mm promjera. Sve su ovo posljedice lo\u0161e (jeftine) unutra\u0161nje konstrukcije tijela lasera i le\u0107e, mogu\u0107e mikro-ogrebotine i ne\u010disto\u0107e na optici, sfernih aberacija le\u0107a i sli\u010dno. Moram re\u0107i da \u0107ete u stotinjak lasera na\u0107i i neke koji imaju vrlo dobro poravnanje geometrije, no takvih je manje od 30%. S druge strane njih oko 5% ima tako lo\u0161u projekciju to\u010dke da se moraju odbaciti kao neispravni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kako_rijesiti_problem_geometrije_laserskih_zraka\"><\/span><strong>Kako rije\u0161iti problem geometrije laserskih zraka <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ve\u0107ina ovih tolerancija ne smeta ako laserski modul koristite kao pokaziva\u010d, za igru ili za kreiranje jednog opti\u010dkog para, no za precizne i slo\u017eene opti\u010dke sisteme ovo svakako nije najbolji odabir. Ja si ovdje ne mogu priu\u0161titi 128 preciznih lasera koji \u0107e ko\u0161tati tisu\u0107e eura, tako da moram na\u0107i rje\u0161enje kojima \u0107u iskoristiti ove jeftine lasere.<\/p>\n<p>Svakako nema drugog rje\u0161enja, nego je za svaki pojedina\u010dni laser potrebno osmisliti neki mehanizam kojim \u0107e se mo\u0107i vrlo precizno podesiti njegov kut nagiba. Laseri moraju biti gusto naslagani i ovdje jednostavno nema mjesta za izradu nekih ekscentri\u010dnih \u010dahura ili dodavanje vijaka za pode\u0161avanje (metoda \u201etri to\u010dke\u201c) za svaki pojedina\u010dni laser.<\/p>\n<p>Ipak, razmi\u0161ljam o dva mogu\u0107a rje\u0161enja ovog problema. Prvi na\u010din bi bio pro\u0161iriti rupe za lasere sa 6 mm na 6,5 mm ili na maksimalno mogu\u0107ih 7 mm. Na prednji kraj lasera se zatim stavi gumeni prsten (o-ring) vanjskog promjera 7 mm ili termo bu\u017eir. Ovo \u0107e usidriti prednji kraj tijela lasera u rupu. Zadnji kraj lasera pak se pri tome mo\u017ee slobodno pomicati za \u00b10,5 mm u svim smjerovima (2,86\u00b0). Zahvaljuju\u0107i kratkom tijelu lasera od 10 mm, to bi onda na 33 cm udaljenosti omogu\u0107ilo korekciju pozicije crvene to\u010dke za \u00b116,5 mm u svim smjerovima. Svaki laser bi prvo trebalo okretati u njegovoj rupi da se time na\u0111e najmanji i najpovoljniji odmak, a onda se si\u0107u\u0161nim klinovima (iglicama) precizno namjesti zadnji kraj tijela lasera. Kasnije se sve mo\u017ee trajno zaliti u vru\u0107u plastiku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_14.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23755\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_14.gif\" alt=\"\" width=\"620\" height=\"268\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drugi na\u010din bi bio mo\u017eda jo\u0161 i prakti\u010dniji. Umjesto postoje\u0107ih vi\u0161e\u017eilnih savitljivih \u017eica, na kontakte lasera se zaleme ne\u0161to deblji jedno\u017eilni vodi\u010di. Oni moraju biti savitljivi i dovoljno \u010dvrsti da dr\u017ee te\u017einu lasera. Laser je te\u017eine 1,12 grama i \u017eice deblje od 0,5 mm su posve dovoljne da dr\u017ee tu te\u017einu. Laser se precizno usmjeri savijanjem \u017eica, a zatim se zalije i trajno fiksira vru\u0107im ljepilom.<\/p>\n<p>Koji god sistem isprobao, suo\u010davam se sa problemom mukotrpnog preciznog pozicioniranja svakog od 128 lasera. Sre\u0107a \u0161to radim sa crvenim laserima jer bi nevidljive IC lasere bilo gotovo nemogu\u0107e podesiti u ku\u0107noj radinosti. Kako god bilo, uspjeh ovog projekta sa laserima je postao upitan zbog slo\u017eenosti pode\u0161avanja geometrije. Drugi problem, koji je i vi\u0161e zabrinjavaju\u0107i, to je \u0161to \u0107e bilo kakvi kasniji pomaci poput deformacija, izobli\u010denja, uvijanja i naprezanja svih elemenata opti\u010dkog senzora (uslijed starenja, promjene temperature i sli\u010dno) uzrokovati pomak opti\u010dkih osi. Ovdje govorimo o mehani\u010dkim deformacijama reda 1\/100 mm koje ve\u0107 mogu poremetiti prijenos energije sa lasera na senzore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Novi_okvir_mete_i_PCB\"><\/span><strong>Novi okvir mete i PCB<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>U novoj fazi razvoja senzora za elektroni\u010dku metu osmislio sam ne\u0161to druga\u010diji dizajn okvira za lasere i foto-diode. Laseri moraju biti opti\u010dki podesivi i zamjenjivi u slu\u010daju otkaza. Stoga stranice 3D printanog okvira na koje idu laseri sadr\u017ee samo kanale u koje \u0107e se umetati ulo\u017eak sa laserima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_02.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23988\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_02.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"663\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_02.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_02-768x392.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_01.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23987\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_01.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"860\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_01.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_01-768x508.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tiskana_plocica_za_opticke_elemente\"><\/span><strong>Tiskana plo\u010dica za opti\u010dke elemente<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Sve \u0161to sam mogao razviti na eksperimentalnim plo\u010dicama je do\u0161lo do svojih granica i sada moram po\u010deti montirati komponente na namjenske tiskane plo\u010dice. Prvo sam u KiCadu osmislio univerzalni dizajn tiskanih plo\u010dica za sve kombinacije elemenata svjetlosne zavjese. Plo\u010dice su dizajnirane da ne prelaze \u0161irinu od 4 cm jer \u017eelimo da dubina okvira mete bude \u0161to manja. Tako \u0107e projektili u silaznoj putanji manje poga\u0111ati unutra\u0161nji okvir mete. Stoga \u0107e se plo\u010dice sa senzorskom elektronikom nastavljati jedna na drugu u \u201esendvi\u010d\u201c modulima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor1.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23784\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor1.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor1.png 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor1-768x127.png 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"215\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23772\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1301px) 100vw, 1301px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor.png 1301w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor-768x130.png 768w\" alt=\"\" width=\"1301\" height=\"221\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na prvu plo\u010dicu se mogu montirati IC diode, IC senzori ili pak laseri. Ostavljeni su \u017eenski konektori za svaki senzor u koji se lako utaknu LED diode za brzu op\u0107u dijagnostiku rada senzora, privremeni otpornici razli\u010ditih vrijednosti za ispitivanje foto-struje ili se utakne slijede\u0107a plo\u010dica sa trajnim pull-down potenciometrima ili fiksnim otpornicima. Ista plo\u010dica se mo\u017ee koristiti za oda\u0161ilja\u010dku i senzorsku stranu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm1.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23774\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm1.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm1.png 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm1-768x131.png 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"221\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23773\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1301px) 100vw, 1301px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm.png 1301w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_senzor_3mm-768x123.png 768w\" alt=\"\" width=\"1301\" height=\"209\" \/><\/a><\/p>\n<p>Ovo je testna senzorska plo\u010dica ukoliko se koristi izvor sa linijskim laserom i linearnom Fresnelovom le\u0107om. U tom slu\u010daju je svih 64 senzora u jednom redu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23770\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot.png 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot-768x136.png 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"231\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot1.png\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23771\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot1.png\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot1.png 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/laser_pot1-768x134.png 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"227\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na drugu plo\u010dicu se mogu trajno montirati pull-down potenciometri ili fiksni otpornici za senzore i sa nje vode gotove senzorske linije. Ako bude potrebe, na ovu plo\u010dicu se mo\u017ee nastaviti plo\u010dica sa komparatorima. Na kraju dolazi plo\u010dica sa CPLD, ESP32 i LoRa modulom koju jo\u0161 moram dizajnirati kad zavr\u0161e svi testovi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_03.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23989\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_03.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"661\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_03.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_03-768x390.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Lemljenje i pode\u0161avanje geometrije svakog lasera je \u010dak pro\u0161lo br\u017ee, bolje i lak\u0161e od o\u010dekivanog. No, kako to obi\u010dno biva, \u010dim rije\u0161i\u0161 jedan problem \u2013 pojavi se novih pet.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u0160to jo\u0161 treba napraviti<\/strong><\/p>\n<p>Sada \u0107u nekoliko dana nastaviti testirati i fino pode\u0161avati sve lasere, te kad budem zadovoljan, zaliti \u0107u lasere i trajno fiksirati silikonom. Naravno, ne mo\u017ee se upotrijebiti bilo kakav silikon. To mora biti silikon koji ne sadr\u017ei nagrizaju\u0107e supstance za metal i bakar i koji se kod stvrdnjavanja minimalno ste\u017ee. Silikon u po\u010detnom stanju mora biti \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e teku\u0107 kako bi se lak\u0161e ulio i popunio sitne prostore izme\u0111u gustih no\u017eica lasera. U stvrdnutom stanju, silikon ne smije biti previ\u0161e mekan (kao za kalupe) ali ni previ\u0161e tvrd tako da se u slu\u010daju potrebe zamjene kojeg lasera silikon mo\u017ee rezati (poput tvr\u0111e gume).<\/p>\n<p>U Hrvatskoj nisam na\u0161ao silikon koji bi zadovoljio moje zahtjeve, tako da sam isti naru\u010dio iz Nizozemske. Oznaka silikona je \u201eAS40 Addition Cure Silicone Rubber\u201c. To je dvokomponentni silikon, pa \u0107emo vidjeti kako \u0107e pro\u0107i zalijevanje.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, sada kada jedna os od 64 opti\u010dkih parova radi, potrebno je sve isto ponoviti i za drugu os sa tako\u0111er 64 opti\u010dkih parova. Iskreno, najvi\u0161e sam se pribojavao kako \u0107u opti\u010dki podesiti sve te lasere sa minimalnim tolerancijama, no na kraju je to bio jedan od najlak\u0161ih poslova oko \u010ditave svjetlosne zavjese. Daleko vi\u0161e vremena treba za pripremiti sve te lasere (zalemiti no\u017eice i osigurati da se ne potrgaju spojevi kod savijanja tijekom pode\u0161avanja), a onda zalemiti te lasere na plo\u010dice zajedno sa 128 potenciometara, 128 otpornika, 128 foto-dioda i za po\u010detak 256 konektora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"AS40_Addition_Cure_Silicone_Rubber\"><\/span><strong>AS40 Addition Cure Silicone Rubber<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p><strong>Novi problemi sa geometrijom lasera<\/strong><\/p>\n<p>Nakon \u0161to sam rije\u0161io problem monta\u017ee i opti\u010dkog poravnanja lasera, krenuo sam u zalijevanje lasera silikonskom gumom. Kako bi silikon bolje popunio praznine izme\u0111u kontakata lasera, lagano sam kuckao po utoru za lasere. Ovo kuckanje je bilo dovoljno da se na ve\u0107ini lasera posve poremeti interna geometrija zbog lo\u0161ih navoja sistema fokusa, lo\u0161eg mehanizma prianjanja le\u0107e na prednji otvor lasera i sli\u010dnih lo\u0161ih (jeftinih) mehani\u010dkih konstrukcijskih rje\u0161enja lasera. Nekako sam uspio sve poravnati prije nego se silikon stvrdnuo.<\/p>\n<p>Sada je posve jasno kako najjeftiniji laserski moduli nisu dobar izbor za ovaj projekt. Pode\u0161avanje fokusa je izuzetno nespretno i nestabilno. \u010cak i ako nakon jednom pode\u0161enog fokusa zalijete navoj u ljepilo, ni\u0161ta ne garantira da je sistem opruge i le\u0107e u unutra\u0161njosti dobro sjeo i da vanjske vibracije ne\u0107e uzrokovati (mikro) pomake le\u0107e koji su dovoljni da posve naru\u0161e fokus i smjer izlaska laserske zrake.<\/p>\n<p>Najbolje bi bilo ovdje ugraditi neke lasere sa fiksnim fokusom, no takvi laseri i op\u0107enito bilo koji bolji laseri su vi\u0161estruko skuplji. Najjeftiniji laseri koje ovdje koristim ko\u0161taju oko 25 eura za 128 komada. Slijede\u0107i po ni\u017eoj cijeni koje sam uspio na\u0107i ko\u0161taju ve\u0107 100 eura za 128 komada. Kupio sam radi testa 10 tih skupljih lasera i definitivno su bolji izbor za ovaj projekt.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_01.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24086\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_01.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"350\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_01.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_01-768x207.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Usporedba najjeftinih lasera na tr\u017ei\u0161tu (0,2 eura po komadu) i slijede\u0107ih cjenovno najpovoljnijih (0,8 eura po komadu). Prvi po redu je jeftini generi\u010dki laser, u sredini je isti laser kojem sam UV ljepilom i epoksi smolom fiksirao kontaktne \u017eice kako bi se preko njih mogla pode\u0161avati usmjerenost lasera. Desno pak je skuplji laser sa pode\u0161avanjem fokusa s prednje strane i fiksno montiranom laserskom diodom unutar tijela lasera.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_02.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24087\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_02.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"296\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_02.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_02-768x175.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Interna konstrukcija le\u0107e sa oprugom je sli\u010dna kod oba lasera. Me\u0111utim, kod 10 testnih primjeraka skupljih lasera dobiva se puno pravilnija to\u010dka nego kod jeftinih lasera.<\/span> <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prednosti skupljih lasera su slijede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li>Fokus se pode\u0161ava s prednje strane pomo\u0107u odvija\u010da \u0161to je vrlo prakti\u010dno za na\u0161 sistem gusto naslaganih lasera (razmak 2 mm) gdje je bo\u010dni zahvat lasera vrlo nespretan.<\/li>\n<li>Laserska dioda je zalemljena izravno na mesingano tijelo izra\u0111eno iz jednog komada (drugi dio tijela je samo vijak za fokus). Kod jeftinog lasera pak je dioda zalemljena na posebnu mjedenu plo\u010dicu koja je mehani\u010dki utisnuta u okruglo mesingano tijelo. Time jeftina konstrukcija tijela ima tri elementa koji se mogu pomaknuti uslijed vibracija.<\/li>\n<li>Iako su le\u0107e na oba lasera plasti\u010dne, \u010dini se da su kod skupljih lasera ipak ne\u0161to kvalitetnije. Na 10 testnih primjeraka dobili smo vrlo pravilne krugove (projekcijske to\u010dke) bez okolnih sjena, aureola i sli\u010dnih rasipanja zra\u010denja.<\/li>\n<li>Skuplji laseri imaju tre\u0107i pin za internu foto-diodu. Ona slu\u017ei za mjerenje stvarne ja\u010dine laserske zrake, te se mo\u017ee preko TIA poja\u010dala spojiti u krug automatske regulacije (stabilizacije) ja\u010dine svjetla iz lasera. Za na\u0161 slu\u010daj bi bilo previ\u0161e komplicirano i skupo raditi ovakve krugove (trebaju barem dva operacijska poja\u010dala po kanalu ili namjenski \u010dipovi), no postoji mogu\u0107nost \u201ezonske\u201c kontrole tako da se uzorci uzmu samo sa nekoliko lasera.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sada ve\u0107 nekoliko dana razvijam softver za svjetlosnu zavjesu i op\u0107enito gledano konstrukcija sa jeftinim laserima se dr\u017ei stabilnom. Me\u0111utim, pitanje je da li bi se stabilnost zadr\u017eala i pod pove\u0107anim vibracijama koje se mogu o\u010dekivati kod upotrebe mete na terenu (prijevoz, postavljanje, udarci metaka u okvir).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Test_razlucivosti_svjetlosne_zavjese\"><\/span><strong>Test razlu\u010divosti svjetlosne zavjese<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Sada kada imamo gotov okvir sa svjetlosnom zavjesom, mogu se izvesti i neki prakti\u010dni testovi glede razlu\u010divosti same svjetlosne zavjese. Naime, ako metak kalibra 4,5 mm ili \u010dak 5,5 mm preleti to\u010dno izme\u0111u dvije zrake (na me\u0111usobnom razmaku 4 mm) one posve sigurno ne\u0107e biti potpuno prekinute \u010dime na senzore i dalje dolazi odre\u0111ena koli\u010dina laserske svjetlosti.<\/p>\n<p>Do sada smo optimizirali sistem koji najbolje odgovara \u010ditavom projektu, a odabrani sistem od 3,3 V je vjerojatno najbolji i za osjetljivost senzora jer reagira na najmanje promjene napona.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Logicke_granice_okidanja\"><\/span><strong>Logi\u010dke granice okidanja\u00a0\u00a0 <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Za Altera MAX II EPM570 CPLD na 3,3 V, logi\u010dke granice okidanja za Schmitt trigger ulaze su slijede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li>Gornji prag &#8211; prijelaz iz 0 u 1: tipi\u010dno oko 1,6 V do 1,9 V<\/li>\n<li>Donji prag &#8211; prijelaz iz 1 u 0: Tipi\u010dno oko 1,0 V do 1,2 V<\/li>\n<li>Histereza: obi\u010dno iznosi oko 0,6 V do 0,8 V.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u0161 cilj je da pri sje\u010denju zrake napon padne ispod donjeg praga okidanja. Ako laser dr\u017ei ulaz na 2,9 V, a sjena metka ga spusti samo na 1,5 V, CPLD ne\u0107e registrirati prekid jer nije pre\u0111en donji prag (1,0 V &#8211; 1,2 V). Tek kada napon padne ispod 1 V, interni Schmitt trigger \u0107e sigurno prebaciti stanje i RS latch \u0107e ga zaklju\u010dati.<\/p>\n<p>Ukoliko na CPLD-u ne bi koristili interne Schmitt triggere, napon praga bi bio oko 1,4 V (ili oko sredine napona napajanja). Ovo je ne\u0161to vi\u0161i prag, no tako\u0111er je i ne\u0161to vi\u0161a nesigurnost prebacivanja stanja ili \u010dak osciliranja ako napon padne ba\u0161 na razinu blizu grani\u010dne vrijednosti. Ova opcija se svakako mo\u017ee isprobati ako test poka\u017ee da dijabola 4,5 mm koja prolazi to\u010dno izme\u0111u dvije zrake ne mo\u017ee stvoriti pad napona ispod 1 V.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Testovi_kalibara_45_mm_i_55_mm\"><\/span><strong>Testovi kalibara 4,5 mm i 5,5 mm<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Kalibar od 4,5 mm ulazi u dvije susjedne laserske zrake sa rubnim \u0161irinama od svega 0,25 mm. Tako\u0111er, laseri ne mogu biti ba\u0161 100% paralelno poravnati, a i \u0161irina (fokus) same laserske zrake se mo\u017ee razlikovati. Stoga smo testove napravili na \u010detiri kanala kako bi rezultat bio pouzdaniji. Testovi su ra\u0111eni na slijede\u0107im pode\u0161enim pragovima logi\u010dkih jedinica:<\/p>\n<ul>\n<li>2,9 V (maksimalan napon za prepoznavanje, a da foto-diode ne u\u0111u u zasi\u0107enje)<\/li>\n<li>2,5 V (srednja vrijednost raspona za prepoznavanje logi\u010dke jedinice)<\/li>\n<li>2,2 V (jo\u0161 uvijek siguran prag za prepoznavanje logi\u010dke jedinice)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za kalibar od 5,5 mm nema problema ni sa jednim naponom, pad napona je uvijek u rasponu 0-0,9 V. Za kalibar od 4,5 mm smo izmjerili rubne vrijednosti pada napona koje se kre\u0107u od 0,8 V do rubnih 1,4 V.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_06.gif\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23992\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_06.gif\" alt=\"\" width=\"385\" height=\"154\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz izmjerenih rezultata se mo\u017ee primijetiti da smanjenje napona na foto-diodama ne prati smanjenje napona kod sjene laserske zrake. Iako smo napon logi\u010dke jedinice smanjili za 0,7 V, napon sjene je pao samo za 0,3 V. Ovo vrijedi samo za najgore slu\u010dajeve, no sa njima moramo i ra\u010dunati.<\/p>\n<p>Jedan od razloga za ovu nelinearnost je \u010dinjenica da laserska zraka nije &#8220;svjetle\u0107i valjak&#8221; s o\u0161trim rubovima, ve\u0107 ima najja\u010di intenzitet u samom sredi\u0161tu, koji opada prema rubovima (Gaussova krivulja). Kada dijabola okrzne zraku za 0,25 mm, ona sje\u010de samo vanjski, najslabiji dio te krivulje. \u010cak i ako smanji ukupna snaga lasera (\u0161to smo mi u\u010dinili), taj rubni dio zrake i dalje nosi vrlo malo energije u usporedbi s centrom, pa promjena s 2,9 V na 2,2 V ne uzrokuje drasti\u010dan linearni pad &#8220;sjene&#8221;.<\/p>\n<p>Razlike koje smo izmerili (raspon 0,9 V \u2013 1,4 V) potvr\u0111uju da neki laserski moduli imaju \u0161iri &#8220;struk&#8221; zrake, lo\u0161iji fokus ili koju desetinku milimetra susjedne zrake nisu posve paralelne. \u0160ira zraka pri sje\u010denju od 0,25 mm gubi manji postotak svoje povr\u0161ine, pa daje vi\u0161i napon sjene (onih kriti\u010dnih 1,4 V). Vjerojatno ne bi bilo lo\u0161e fokus svih lasera precizno podesiti na najmanju mogu\u0107u to\u010dku, no praksa je pokazala da barem 50% jeftinih lasera nije mogu\u0107e posve o\u0161tro fokusirati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Mogucnosti_detekcije_na_digitalnoj_razini\"><\/span><strong>Mogu\u0107nosti detekcije na digitalnoj razini<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Budu\u0107i da je 5,5 mm siguran, a 4,5 mm na granici, imamo dvije opcije:<\/p>\n<ul>\n<li>Smanjenje po\u010detnog praga logi\u010dke jedinice na 2,2 V. Ovdje su sve sjene (0,8 \u2013 1,1 V) ispod ili na samoj granici donjeg praga Schmitt triggera.<\/li>\n<li>Isklju\u010diti Schmitt triggere i koristiti standardni CMOS ulaz. Ovdje prag okidanja raste na oko 1,4 V &#8211; 1,5 V, \u0161to zna\u010di da bi \u010dak i najgora izmjerena sjena (1,4 V pri 2,9 V napajanja) bila prepoznata kao logi\u010dka nula.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Vjerojatno \u0107u koristiti obje kombinacije, smanjenje napona na 2,5 V ili \u010dak 2,3 V te kori\u0161tenje CMOS ulaza bez Schmitt triggera. \u0160to \u0107e u kona\u010dnici biti najbolje to mo\u017ee pokazati samo realan test, a CPLD nije nikakav problem reprogramirati i kad \u010ditava meta bude sastavljena.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_08.gif\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24004\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_08.gif\" alt=\"\" width=\"909\" height=\"725\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_08.gif 909w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_08-768x613.gif 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 909px) 100vw, 909px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na slici vidimo najgori mogu\u0107i slu\u010daj preleta dijabole 4,5 mm preko laserske mre\u017ee 4\u00d74 mm. Laserska zavjesa je postavljena u dva reda zbog same veli\u010dine tijela lasera (6 mm) tako da su dva reda me\u0111usobno razmaknuta 7,2 mm. Dijabola u svom preletu prvo glavom djelomi\u010dno sije\u010de prvi red zavjese, zatim se u struku suknjice laserska zraka gotovo ne prekida, a na kraju se prolaskom suknjice prva zraka ponovno postepeno zaklanja do odre\u0111ene razine. Nakon toga, isti obrazac zaklanjanja slijedi i preletom dijabole preko susjedne laserske zrake u drugom sloju zavjese.<\/p>\n<p>Ovakav obrazac zaklanjanja zraka osim \u0161to \u0107e generirati vi\u0161estruke promjene logi\u010dkih stanja i ka\u0161njenje signala izme\u0111u prvog i drugog reda zavjese, ima jo\u0161 jedan problem. Sje\u010denje zrake ni u kom slu\u010daju ne\u0107e trajati punom du\u017einom dijabole (5-9 mm) nego samo na duljini od oko 1 mm (rub glave i zavr\u0161etak suknjice). To pove\u0107ava zahtjev za brzinom detekcije.<\/p>\n<p>Ako projektil leti brzinom 330 m\/s i sije\u010de zraku \u010ditavom duljinom od 5 mm, vrijeme detekcije \u0107e biti oko 15 \u00b5s. Me\u0111utim, ako isti projektil zraku sije\u010de samo duljinom od 1 mm, vrijeme detekcije \u0107e biti oko 3 \u00b5s. Detektorska elektronika bi trebala biti barem dva puta br\u017ea od toga i to je razlog za\u0161to forsiramo najve\u0107u mogu\u0107u brzinu odziva samih foto-senzora. Na brzinu odziva foto-senzora kasnije se pridodaje usporenje zbog parazitskih kapaciteta (o\u017ei\u010denje) i usporenje samog CPLD-a (hardverska logika) tako da je iz svakog elementa detekcije potrebno izvu\u0107i najkra\u0107i mogu\u0107i odziv.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Realni_testovi_razlucivosti\"><\/span><strong>Realni testovi razlu\u010divosti<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Projekt je do\u0161ao do faze kada se mo\u017ee napraviti realan test na\u0161e svjetlosne zavjese s kalibrom 4,5 mm. O\u010dekivano, detekcija je u otprilike 40% slu\u010daja nepotpuna, odnosno metak se \u201eprovu\u010de\u201c izme\u0111u dvije zrake ne napraviv\u0161i dovoljan pad napona za detekciju. Kalibri od 5,5 mm se detektiraju bez problema, kao i kuglice od 6 mm.<\/p>\n<p>Ideja je bila da se problem detekcije malog kalibra (4,5 mm) rije\u0161i na na\u010din da se smanjenjem snage lasera prag napona na foto-senzorima dovede na samu granicu prebacivanja logi\u010dkog stanja (2 V). Zajedni\u010dku struju lasera mo\u017eemo kontrolirati digitalnim potenciometrom i programirati metu za kalibar 4,5 mm gdje \u0107emo imati ve\u0107u osjetljivost i manju otpornost na la\u017ene detekcije, odnosno programirati za ve\u0107e kalibre gdje \u0107e osjetljivost biti manja ali zato ve\u0107a otpornost na smetnje.<\/p>\n<p>Da bi realizirali ideju spu\u0161tanja napona detekcije na sam rub okidanja logi\u010dkih stanja, klju\u010dno je imati posve stabilne ja\u010dine lasera. Ve\u0107 vrlo mala promjena struje lasera mo\u017ee izazvati promjenu napona od nekoliko stotina mV. Me\u0111utim, test je pokazao da su na\u0161i laseri daleko od stabilnih. Kroz dvadesetak minuta rada, snaga lasera mo\u017ee pasti toliko da se napon na foto-diodama promjeni za vi\u0161e od 1 V.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Temperaturna_ovisnost_elektricnih_karakteristika_lasera\"><\/span><strong>Temperaturna ovisnost elektri\u010dnih karakteristika lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Trebalo je otkriti zbog \u010dega laseri imaju toliku nestabilnost. Logi\u010dki krivac je svakako zagrijavanje, no da li je to zagrijavanje internog otpornika koji je zalemljen odmah uz lasersku diodu, zagrijavanje preciznih potenciometara za regulaciju struje ili zagrijavanje samih lasera. Napravio sam selekcijske testove:<\/p>\n<ul>\n<li>pojedina\u010dni laser bez otpornika ima promjenu napona od svega 40 mV i napon se stabilizira kroz par minuta rada<\/li>\n<li>pojedina\u010dni laser sa internim otpornikom ima promjenu napona tako\u0111er od svega 40 mV s time da napon prvo pada, a zatim opet raste prije nego se stabilizira oko po\u010detne vrijednosti<\/li>\n<li>pojedina\u010dni laser sa internim otpornikom i potenciometrom ima promjenu napona do 60 mV<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve su ovo gotovo zanemarive promjene napona. Krivac dakle mo\u017ee jedino biti zagrijavanje samog tijela lasera kada svih 64 gusto naslaganih lasera rade u uskom kanalu okvira mete. Uzeo sam stoga puhalicu toplog zraka i definitivno potvrdio da je snaga lasera izuzetno ovisna o temperaturi. Laser se u tom smislu pona\u0161a prakti\u010dki kao termistor. Kako temperatura raste tako istovremeno pada snaga lasera, i obrnuto, kako se laser hladi tako snaga raste.<\/p>\n<p>Laserska dioda pokazuje dakle efekt kao i bilo koja druga poluvodi\u010dka dioda \u010dija elektri\u010dna svojstva (koncentracija nosilaca naboja) izrazito ovise o temperaturi. Iako je maksimalna temperatura svih lasera u radu do 26\u00b0C, \u0161to se \u010dini nisko, to je i dalje promjena od oko +10\u00b0C u odnosu kada su laseri hladni.<\/p>\n<p>Promjena temperature osim na snagu lasera utje\u010de i na valnu duljinu na kojoj zra\u010di kao i na struju praga za postizanje laserskog efekta. Kod ovakvih jeftinih lasera snage do 5 mW tipi\u010dni koeficijent pomaka valne duljine iznosi oko 0,2 do 0,3 nm\/\u00b0C (valna duljina se pove\u0107ava pove\u0107anjem temperature). Pove\u0107anje struje praga pove\u0107anjem temperature je oko 0,3 mA\/\u00b0C. I na kraju, ono \u0161to je nama najva\u017enije, tipi\u010dni koeficijent promjene snage je oko -0,05 %\/\u00b0C do -1 %\/\u00b0C, ovisno o stabilizacijskim krugovima unutar modula i uz odr\u017eavanje konstantne struje.<\/p>\n<p>To zna\u010di da promjena temperature od 10\u00b0C mo\u017ee smanjiti snagu lasera i do 10% \u0161to je veliko smanjenje. Treba ra\u010dunati da temperature unutar metalnog ku\u0107i\u0161ta mete, kada se primjerice cijeli dan koristi na suncu, mo\u017ee dose\u0107i i 60\u00b0C gdje \u0107e snaga lasera pasti na polovicu. Jasno je da ako \u017eelimo koliko-toliko stabilan sustav, onda moramo osigurati i nekakvo aktivno hla\u0111enje za sve lasere.<\/p>\n<p>Ideja je ina\u010de i u po\u010detku bila se meta opremi ventilatorima koji \u0107e slu\u017eiti za \u010di\u0161\u0107enje prozora optike ako na terenu primjerice na prozor\u010di\u0107 optike padne neki list, pra\u0161ina, kukac\u00a0 i sli\u010dno. Sada pak je ugradnja ventilacija obavezna i radi hla\u0111enja samih lasera. Tako\u0111er \u0107e trebati osmisliti sustav automatske regulacije snage lasera na osnovu promjene temperature.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kombinacije_sa_Fresnelovom_lecom\"><\/span><strong>Kombinacije sa Fresnelovom le\u0107om<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ukoliko sa laserima ili IC diodama ne\u0107emo mo\u0107i posti\u0107i potrebnu geometrijsku stabilost ili odgovaraju\u0107e razine svjetla za \u010distu detekciju, jedna od mogu\u0107nosti je dodavanje opti\u010dkih le\u0107a za poja\u010davanje i usmjeravanje svjetla.<\/p>\n<p>Kao najprakti\u010dnije rje\u0161enje izdvaja se upotreba linijske Fresnelove le\u0107e du\u017e zra\u010de\u0107ih IC dioda ili lasera. Takva le\u0107a bi kolimirala svjetlost koja se nekorisno raspr\u0161uje u vertikalnom smjeru u jednu usku horizontalnu crtu. Time bi se na senzorima dobio puno ve\u0107i intenzitet energije, dovoljan \u010dak i da senzore posve zasiti. Danas se Fresnelove le\u0107e mogu nabaviti u vi\u0161e veli\u010dina i fokusa jer se masovno koriste za moderna rasvjetna tijela i za solarne kolektore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kombinacija_IC_dioda_i_linearne_Fresnelove_lece\"><\/span><strong>Kombinacija IC dioda i linearne Fresnelove le\u0107e<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23763\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 2512px) 100vw, 2512px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b.gif 2512w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b-768x771.gif 768w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b-1530x1536.gif 1530w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_09b-2040x2048.gif 2040w\" alt=\"\" width=\"2512\" height=\"2522\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Mogu\u0107nosti za pobolj\u0161anje usmjerenosti i smanjenje raspr\u0161ivanja IC zra\u010denja.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_17.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23764\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_17.gif\" alt=\"\" width=\"718\" height=\"241\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Fokusiranje svjetla Fresnelovih le\u0107a gledano bo\u010dno na povr\u0161inu svjetlosne zavjese. Le\u0107a postavljena kod IC emitera \u0107e kolimirati svjetlo koje bi se ina\u010de raspr\u0161ilo izvan senzora. Dodatna le\u0107a kod senzora mo\u017ee ovo kolimirano svjetlo dodatno fikusirati to\u010dno na senzor. Time se maksimalno iskori\u0161tava energija koju zra\u010di IC emiter. Me\u0111utim, svako precizno fokusiranje smanjuje otpornost sustava na mehani\u010dke opti\u010dke pomake.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedna od mogu\u0107nosti je upotreba du\u017eih cjev\u010dica (sjenila) na strani IC oda\u0161ilja\u010da ili IC prijemnika (potrebno testirati efikasnost). Druga mogu\u0107nost je ugradnja Fresnelove le\u0107e koja ne\u0107e pobolj\u0161ati horizontalnu kolimaciju (paralelnost) zra\u010denja ali \u0107e fokusirati vertikalno zra\u010denje na senzore, koje bi ina\u010de neiskori\u0161teno prolazilo iznad i ispod senzora. Fresnelova le\u0107a stvara jednu usku horizontalnu crtu svjetla, tako da svi senzori moraju biti u jednom redu (foto diode 3 mm). Time dobivamo poja\u010danje svjetla le\u0107om ali moramo koristiti manje osjetljive senzore (foto-diode od 3 mm umjesto od 5 mm) tako da je potrebno u praksi provjeriti koliko je to isplativo. Isplativost se mo\u017ee razmatrati samo u slu\u010daju da sa le\u0107om ne moramo koristiti komparatore.<\/p>\n<p>Mo\u017eemo napraviti neki preliminarni izra\u010dun \u0161to bi dobili ugradnjom linearne Fresnelove le\u0107e. Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, linearna le\u0107a ne korigira horizontalno \u0161irenje, ali vertikalno divergentni snop IC diode od \u00b13\u00b0 sabija u usku traku. Tako bi bez le\u0107e, na udaljenosti 33 cm, visina snopa (svjetlosnog traga) bila oko 35 mm, dok se sa le\u0107om isti sabija na oko 3 mm \u0161to daje faktor poja\u010danja od oko 11,5. Time le\u0107a intenzitet ozra\u010denosti senzora pove\u0107ava na 2,32 mW\/cm2.<\/p>\n<p>Za prijemne senzore koristimo foto-diode SFH 213FA koje su upravo i dizajnirane za rad sa IC diodama SFH 4550. Osjetljivost SFH 213FA iznosi tipi\u010dno 135 \u00b5A pri 1 mW\/cm2 (uz napon napajanja 5 V). To zna\u010di da \u0107e generirana foto struja pri osvjetljenju 2,32 mW\/cm2 biti 313 \u00b5A. Ova struja stvara pad napona od 5 V na otporniku 16 k\u2126.<\/p>\n<p>Ako je ovaj prora\u010dun to\u010dan, senzor bez problema ulazi u zasi\u0107enje osvijetljen ovakvim sistemom. Zasi\u0107enje svakako \u017eelim izbje\u0107i jer se tu zna\u010dajno usporava vrijeme reakcije senzora. Stoga pad napona moram dr\u017eati na oko 4 V \u0161to odgovara otporniku od 15 k\u2126. Sa tim otpornikom bi vrijeme reakcije bilo 132 ns (foto-diode u inverznom spoju), dok bi u zasi\u0107enju vrijeme odziva bilo deset puta du\u017ee (1000-1500 ns).<\/p>\n<p>Vrijeme odziva od 132 ns nije problem za metak duljine 5 mm koji leti brzinom 300 m\/s jer njemu za prolaz zavjese treba vrijeme od barem 16,6 \u00b5s. Teoretski, sustav bi mogao detektirati metak duljine 5 mm koji leti brzinom 38462 m\/s \u0161to je Mach 113 <img decoding=\"async\" class=\"emoji\" role=\"img\" draggable=\"false\" src=\"https:\/\/s.w.org\/images\/core\/emoji\/17.0.2\/svg\/1f642.svg\" alt=\"\ud83d\ude42\" \/><\/p>\n<p>Naravno, postoji i problem. Iz prakti\u010dnih razloga ovdje bi trebalo koristiti le\u0107u sa \u0161to manjom \u017eari\u0161nom duljinom, tipi\u010dno od 10 mm do najvi\u0161e 50 mm. Me\u0111utim, kod tako kratkih \u017eari\u0161nih daljina opet dolazi do problema sa finim poravnanjem fokusa. Za na\u0161 projekt svjetlosne zavjese, ako koristimo le\u0107u sa \u017eari\u0161tem 12 mm, pomak izvan \u017eari\u0161ta od 0,091 mm ve\u0107 \u0107e uzrokovati pomak \u010ditave svjetlosne zavjese za 2,5 mm \u010dime \u0107e ona potpuno proma\u0161iti senzore. Za le\u0107u \u017eari\u0161ta od 50 mm pomak van fokusa od 0,38 mm uzrokovao bi isti problem. Iako bi jednu le\u0107u bilo lak\u0161e namjestiti od 128 lasera i dalje ostaje problem mogu\u0107ih kasnijih deformacija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kombinacija_linijskih_lasera_i_linearne_Fresnelove_lece\"><\/span><strong>Kombinacija linijskih lasera i linearne Fresnelove le\u0107e<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ve\u0107 smo spomenuli linearnu Fresnelovu le\u0107u koja bi se mogla koristiti za vertikalno fokusiranje IC snopa. Me\u0111utim, ta le\u0107a ni\u0161ta ne poma\u017ee glede kolimacije (paralelnosti) svjetla. Rje\u0161enje bi mogla biti vertikalna \u201epolarizacija\u201c le\u0107e, odnosno zakretanje iste za 90\u00b0. Kad\u00a0 bi se Fresnelova le\u0107a postavila okomito umjesto vodoravno na liniju lasera, ona bi djelovala kao kolimator svjetlosti du\u017e cijele svoje \u0161irine. Takva le\u0107a ne bi davala nikakvo poja\u010danje svjetla ali u kombinaciji sa sna\u017enim laserima to nije neki problem.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to sam istra\u017eio \u0161to se i po kojoj cijeni uop\u0107e mo\u017ee nabaviti, do\u0161ao sam da zaklju\u010dka da ovdje opet nema idealnog rje\u0161enja. Svako rje\u0161enje tra\u017ei neke svoje kompromise, bilo po slo\u017eenosti opti\u010dkog sistema ili po cijeni ko\u0161tanja istog.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_11.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23751\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_11.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_11.gif 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_11-768x766.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"1297\" \/><\/a><\/p>\n<p>Skica prikazuje jedan teoretski idealan opti\u010dki sustav za dobivanje kolimirane svjetlosne zavjese. Sustav je jednostavan i sadr\u017ei samo dva elementa koje potrebno opti\u010dki podesiti. Dobiva se gotovo posve paralelna svjetlosna zavjesa. Me\u0111utim, postoje i neki kompromisi.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de izbora linijskog lasera, postoje tri razine kvalitete:<\/p>\n<ul>\n<li>Jeftini kineski linijski laserski moduli sa plasti\u010dnim hologramskim filtrom (Diffractive Optical Element \u2013 DOE). Ovi laseri \u010desto stvaraju crtu koja se sastoji od niza sitnih to\u010dkica i mogu stvarati puno okolnog parazitskog svjetla (aureole).<\/li>\n<li>Linijski laseri sa cilindri\u010dnom le\u0107om. Stvaraju crtu nejednakog intenziteta, ona je najja\u010da u sredi, a blijedi prema krajevima.<\/li>\n<li>Linijski laseri sa Powellovom le\u0107om. Dobiva se vrlo ujedna\u010dena i \u010dista laserska crta. Powellove le\u0107e je mogu\u0107e kupiti i zasebno.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u0160to se ti\u010de cijena linijskih lasera, najjeftiniji se mogu nabaviti za 20-tak eura, a oni kvalitetni sa Powellovom le\u0107om idu od 120 eura na vi\u0161e. Linijski laseri se standardno prodaju za kutove zra\u010denja od 5\u00b0, 15\u00b0, 30\u00b0, 45\u00b0, 60\u00b0, 90\u00b0, 110\u00b0 i 130\u00b0 i snage od 0,5, 1, 5, 10, 30, 50, 100 i 150 mW.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de izbora Fresnelove le\u0107a, one se mogu nabaviti u razli\u010ditim veli\u010dinama, me\u0111utim niti jedna nije savr\u0161ena za na\u0161 projekt.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_16.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23757\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_16.gif\" alt=\"\" width=\"483\" height=\"1226\" \/><\/a><\/p>\n<p>Ovdje sam izvadio tipi\u010dne veli\u010dine i cijene linearnih Fresnelovih le\u0107a. Mo\u017ee se primijetiti da na cijenu ne utje\u010de samo veli\u010dina le\u0107e, nego i veli\u010dina fokusa za koju su napravljene. \u0160to je le\u0107a ve\u0107a, a njezin fokus kra\u0107i, to je i cijena le\u0107e ve\u0107a. Postoji odre\u0111eni odnos veli\u010dine i fokusa do kojeg se fizi\u010dki mo\u017ee napraviti linearna Fresnelova le\u0107a. Za na\u0161u \u0161irinu zavjese od 260 mm, u obzir dolaze samo le\u0107e \u0161irine 300 mm (slijede\u0107a manja \u0161irina je 200 mm). Me\u0111utim, problem je \u0161to minimalni fokus za le\u0107u \u0161irine 300 mm mora tako\u0111er biti barem 300 mm (fizi\u010dki je nemogu\u0107e posti\u0107i manji fokus). To zna\u010di da linijski laser mora biti udaljen 300 mm od aktivne zavjese \u0161to vi\u0161e nego dvostruko pove\u0107ava ukupne gabarite mete, a to sa sobom nosi probleme dizajniranja za\u0161tite od udarca projektila.<\/p>\n<p>Postoji mogu\u0107nost opti\u010dkog skra\u0107enja fokusne duljine preko sistema zrcala ili preko dodatnih le\u0107a. To su naravno novi elementi za fino pode\u0161avanje. Ako \u017eelimo da okvir mete ne bude \u0161iri od 10 cm, trebalo bi barem 4 zrcala da se kompenzira duljina od 30 cm, a to je prili\u010dno slo\u017een opti\u010dki sistem za samogradnju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_15a.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23760\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_15a.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 944px) 100vw, 944px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_15a.gif 944w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_15a-768x259.gif 768w\" alt=\"\" width=\"944\" height=\"318\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kod sistema zrcala trebalo bi ugraditi i fino podesiti najmanje tri zrcala. Na vi\u0161estrukom prelamanju svjetla na zrcalima bi se svakako izgubilo oko 15% intenziteta svjetla. Bilo bi dobro koristiti zrcala sa \u0161to tanjim staklom da bi se izbjegle ne\u017eeljene refleksije i veliko prigu\u0161ivanje svjetla. Sistem treba dobro za\u0161titi od pra\u0161ine jer ona prili\u010dno raspr\u0161uje vidljivo svjetlo, a jo\u0161 vi\u0161e IC zra\u010denje. Najbolje je koristiti zrcala koja imaju reflektiraju\u0107u povr\u0161inu na prednjoj strani (koriste se u skenerima i laserskim pisa\u010dima) no ona su jo\u0161 vi\u0161e osjetljiva na prljav\u0161tinu i ogrebotine. Iako bi u ku\u0107noj radinosti bilo mogu\u0107e dizajnirati ku\u0107i\u0161te optike za 3D ispis i ugraditi jednostavne mehanizme finog pode\u0161avanja, to je i dalje prili\u010dno zahtjevno rje\u0161enje za realizaciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Vise_lasera_vise_leca_%E2%80%A6\"><\/span><strong>Vi\u0161e lasera, vi\u0161e le\u0107a \u2026<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_12.gif\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23752\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_12.gif\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_12.gif 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_5_12-768x772.gif 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"1307\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za izbjegavanje zrcala i velikih fokusa, mogli bi koristiti vi\u0161e Fresnelovih le\u0107a manjih dimenzija i manjeg fokusa. Iz tablice se vidi da bi to mogle biti dvije le\u0107e 300\u00d7130 F50 mm ili tri le\u0107e 300\u00d7100 F40 mm. Du\u017eina od 300 mm je ovdje daleko ve\u0107a od potrebne, nama je dovoljna uzdu\u017ena \u0161irina od 1 cm. To zna\u010di da bi se iz jedne le\u0107e moglo izrezati na desetke onakvih kakve su nama dovoljne, no rezanje akrilnih (plasti\u010dnih) le\u0107a mo\u017ee biti tako\u0111er problemati\u010dno. Ako se izrezani rubovi dobro ne obrade, na njima mogu nastati parazitske refleksije i druga ne\u017eeljena opti\u010dka prelamanja.<\/p>\n<p>Naravno, za svaku Fresnelovu le\u0107u potreban je i zaseban linijski laser koji sada osim savr\u0161eno poravnat u fokus tako\u0111er moraju biti i ograni\u010den u \u0161irini snopa. Linija s jednog lasera ne smije prelaziti na susjednu le\u0107u, dakle potrebno je kreirati tri posve nezavisna opti\u010dka sistema poravnata u jednoj liniji.<\/p>\n<p>Linijski laseri dolaze u veli\u010dinama 40-45 mm te ih je i dalje te\u0161ko ugurati u neki opti\u010dki okvir ukupne \u0161irine 100 mm, pogotovo \u0161to je potrebno osmisliti i neki sistem prihvata i finog pode\u0161avanja.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, kako smo ve\u0107 uvjerili kod IC dioda i lasera, jeftina kineska optika \u010desto mo\u017ee biti posve neupotrebljiva za neke projekte. Tko zna kakve su kvalitete (relativno) jeftine kineske Fresnelove le\u0107e i kako \u0107e kolimirati svjetlost, posebno na samim rubovima. Ovo ipak nisu precizne i kvalitetne opti\u010dke le\u0107e, nego jednostavni plasti\u010dni usmjeriva\u010di svjetla za ambijentalnu rasvjetu i solarne kolektore. Mogu opet potro\u0161iti stotinjak eura (ili nekoliko stotina eura) na linijske lasere i Fresnelove le\u0107e i opet utvrditi da se iz toga ne mo\u017ee napraviti ni\u0161ta korisno.<\/p>\n<p>\u010cak i najbolje Fresnelove le\u0107e dobro rade samo ako je izvor svjetla (laser) poravnat to\u010dno u fokus le\u0107e. Kod vertikalno polarizirane le\u0107e tolerancija na gre\u0161ku je svakako ve\u0107a nego kad se le\u0107a koristi horizontalno. Tu se tolerancija od 0,09 mm kod horizontalne le\u0107e bez problema pove\u0107ava na barem 2-3 mm.<\/p>\n<p>Kad bi si ba\u0161 htjeli zakomplicirati \u017eivot mogli bi prvo koristiti vertikalno polariziranu le\u0107u za kolimaciju svjetlosti, a nakon nje horizontalno polariziranu le\u0107u za poja\u010danje svjetlosti. Ne \u017eelim ni zami\u0161ljati kako bi bilo podesiti takvu optiku u ku\u0107noj radinosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Pokusi_sa_Fresnelovom_lecom_i_linijskim_laserom\"><\/span><strong>Pokusi sa Fresnelovom le\u0107om i linijskim laserom<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Jednako kao i kod pokusa sa to\u010dkastim laserima i IC parovima, tako i kod kolimacije zra\u010denja pomo\u0107u Fresnelove le\u0107e prakti\u010dna izvedba prili\u010dno odstupa od idealne teorije. Osim \u0161to laser i le\u0107u treba postaviti to\u010dno u fokus, i ovdje postoji problem jeftinijih i skupljih opcija, kao i tehni\u010dki i opti\u010dki problemi koji se samo mno\u017ee kako dalje razvijate i testirate projekt.<\/p>\n<p>Generalno gledano, \u010dak i sa najjeftinijim linijskim laserom i plasti\u010dnom Fresnelovom le\u0107om mo\u017eete dobiti kolimiranu svjetlosnu zavjesu. Na nekoj dimnoj zavjesi vrlo lijepo \u0107ete vidjeti kako se lepezasto zra\u010denje iz linijskog lasera savr\u0161eno pretvara u paralelno (pravokutno) zra\u010denje nakon le\u0107e. Me\u0111utim, kad u takvo svjetlosno polje postavite neki predmet (veli\u010dine metka) sjena na kraju zavjese \u0107e biti jedva primjetna.<\/p>\n<p>To se doga\u0111a jer linijski laser nije to\u010dkasti izvor, nego na samom izlazu (na svojoj le\u0107i) ve\u0107 projicira malu liniju. Tako u \u017eari\u0161tu Fresnelove le\u0107e nije to\u010dka nego mala linija. Fresnelova le\u0107a pak najbolje kolimira svjetlost koja dolazi iz jedne beskona\u010dno male to\u010dke u njenom \u017eari\u0161tu. S obzirom da linijski laser ne zra\u010di to\u010dku nego liniju (skup to\u010daka), svaka to\u010dka na toj liniji lasera stvara svoj snop pod malo druga\u010dijim kutom. Ti snopovi se preklapaju nakon le\u0107e, &#8220;ispiru&#8221; rubove sjene i \u010dine je blijedom.<\/p>\n<p>O\u0161trini sjene svakako ne poma\u017ee ni difrakcija i nesavr\u0161enost jeftine Fresnelove le\u0107e. Fresnelova le\u0107a ima stepenastu strukturu (prstenove ili linije). Te linije uzrokuju raspr\u0161enje svjetlosti (scatter). Dio svjetlosti ne odlazi ravno, nego se lomi pod nepredvi\u0111enim kutovima. Ta &#8220;lutaju\u0107a&#8221; svjetlost osvjetljava podru\u010dje gdje bi trebala biti sjena, smanjuju\u0107i njezin kontrast.<\/p>\n<p>Da bi se dobila upotrebljivo o\u0161tra sjena, neposredno na izlaznu le\u0107u linijskog lasera potrebno je staviti prorez koji \u0107e \u0161irinu linije svesti na najmanju mogu\u0107u mjeru. \u0160irinu proreza treba pode\u0161avati tako da se s jedne strane dobije najve\u0107a sjena ali da se s druge strane ne po\u010dne skra\u0107ivati aktivna lepeza zbog uskog proreza. \u0160to je prorez manji, sjena \u0107e biti o\u0161trija, ali prorez se ne mo\u017ee dalje skra\u0107ivati nakon \u0161to po\u010dne zasjenjivati rubove aktivnog zra\u010denja.<\/p>\n<p>Ve\u0107 po\u010detni prakti\u010dni pokusi pokazali su niz problema sa osjetljivom geometrijom Fresnelove le\u0107e, problem velikih \u017eari\u0161nih daljina, to\u010dkastih izvora, nejednake snage laserskog svjetla na rubovima u odnosu na centar i tako dalje. Trebalo bi kupiti skupe lasere, skupe le\u0107e, a i tada bi optika funkcionirala samo u laboratorijskim uvjetima. Za terenske uvjete bi trebalo osmisliti jo\u0161 niz rje\u0161enja da \u010ditav sustav bude otporan na vibracije, promjenu temperature, starenje i tako dalje.<\/p>\n<p>Koliko god se \u010dini da je stabilizacija temperature veliki problem kod sistema sa 128 lasera, jednako veliki, a vjerojatno i skuplji problemi pojavili bi se i kod sistema sa \u010detiri ili \u0161est linijskih lasera u kombinaciji sa Fresnelovom le\u0107om.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_03.jpg\" rel=\"lightbox[23791]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24090\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_03.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"479\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_03.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_81_03-768x283.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zasto_sam_odustao_od_IC_dioda\"><\/span><strong>Za\u0161to sam odustao od IC dioda<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Da smo projekt razvijali sa IC diodama i IC foto-senzorima \u0161ireg kuta zra\u010denja (3\u00b0 i vi\u0161e) vrlo vjerojatno ne bi uspjeli na\u0107i balans izme\u0111u razlu\u010divosti i to\u010dnosti s jedne strane te energetske u\u010dinkovitosti s druge strane.<\/p>\n<p>IC dioda \u010dak i kad se napaja sa 100 mA struje, ona tu energiju raspr\u0161uje u \u0161iroki sto\u017eac. Na udaljenosti od 260 mm, samo mali postotak tih fotona poga\u0111a aktivnu povr\u0161inu fotodiode. Posebno je bilo lo\u0161e \u0161to su testovi pokazali da je najve\u0107a koncentracija zra\u010denja na rubovima sto\u0161ca, a ne u sredini. Laser s druge strane svu svoju energiju pri samo 15-17 mA \u0161alje izravno u senzor. To omogu\u0107uje kori\u0161tenje manjih otpornika i postizanje ve\u0107ih brzina odziva bez potrebe za poja\u010dalima.<\/p>\n<p>Zbog \u0161irokog kuta zra\u010denja IC diode, projektil ne stvara o\u0161tru sjenu, ve\u0107 postupan prijelaz. To uzrokuje &#8220;preblage sjene&#8221; ili polusjene jer svjetlost sa susjednih IC dioda ili s rubova iste IC diode &#8220;obilazi&#8221; projektil i dosvjetljava senzor. Neki je put sjena sa susjednih IC izvora (pod kutom) ja\u010da od sjene iz okomitog IC izvora \u0161to rezultira krivom pozicijom detekcije. Kod lasera je zraka posve okomita i rub sjene savr\u0161eno o\u0161tar.<\/p>\n<p>Sa 100 mA na IC diodi, na udaljenosti od 30 cm na IC senzoru se jedva dobije neki napon, dok laser na 17 mA omogu\u0107uje \u010distih 2,9 V na 3,3 k\u2126. To izravno eliminira potrebu za 128 brzih komparatora, \u0161to bi prili\u010dno poskupilo i zakompliciralo projekt.<\/p>\n<p>Da bi od IC diode dobili zraku sli\u010dnu laserskoj, trebali bi 128 preciznih le\u0107a savr\u0161eno fokusiranih na svaku diodu, koje je te\u0161ko i skupo nabaviti, a njihova pojedina\u010dna monta\u017ea bi bila opto-mehani\u010dka no\u0107na mora u usporedbi s jednostavnim usmjeravanjem laserskih modula. Dodavanje opti\u010dkih tunela, rupi\u010dastih maski i sli\u010dnih mehani\u010dkih prepreka (sjenila) za sprje\u010davanje la\u017enih susjednih detekcija dodatno ograni\u010dava koli\u010dinu svjetla koje pada na foto-senzor i pove\u0107ava dimenzije okvira jer ti tuneli moraju biti duga\u010dki preko 10 cm da bi bili u\u010dinkoviti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Multipleksiranje\"><\/span><strong>Multipleksiranje<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ovdje bi jedino rje\u0161enje bilo multipleksiranje opti\u010dkih parova tako da ne rade svi u isto vrijeme, nego da se sinkronizirano u jednom trenutku pali samo onaj IC izvor i onaj IC senzor koji u tom trenutku mo\u017ee primiti svjetlo samo sa svojeg izvora.<\/p>\n<p>Ovu mogu\u0107nost nisam ni poku\u0161ao testirati u praksi jer ve\u0107 i teoretski se mo\u017ee predvidjeti niz problema. U prvom redu, za ovako veliku svjetlosnu zavjesu, multipleksiranje svih 2&#215;64 kanala bi trajalo previ\u0161e dugo i drasti\u010dno bi se smanjila brzina detekcije.<\/p>\n<p>Da bi se detektirao projektil koji sije\u010de zraku u trajanju od barem 1 \u00b5s, ve\u0107 se ulazi u podru\u010dje visokih frekvencija koje donosi niz hardverskih problema. Naime, da bi bili sigurni da sustav ne\u0107e propustiti projektil dok je zraka uga\u0161ena, svaka grupa kanala mora se upaliti i o\u010ditati barem jednom unutar tih 1 \u00b5s. Me\u0111utim, prema Nyquistovom teoremu (i sigurnosnoj margini), po\u017eeljno je da to bude i br\u017ee, barem 2 puta unutar 1 \u00b5s.<\/p>\n<p>U najboljem slu\u010daju trebali bi multipleksirati grupe sa svakim 4. kanalom (\u010detiri grupe), a da bi bili posve sigurni od ne\u017eeljenog svjetla sa susjednih IC izvora dobro bi bilo miltipleksirati grupe sa svakim 6. kanalom (\u0161est grupa). U prvom slu\u010daju svaka grupa ima samo 250 ns da se upali, \u010dime je potrebna frekvencija multipleksiranja od 4 MHz, a u drugom slu\u010daju svaka grupa ima 166 ns, dakle potrebna je frekvencija preklapanja od 6 MHz.<\/p>\n<p>Iako se ove frekvencije ne \u010dine visoke, ipak bi ovo bilo problemati\u010dno realizirati u praksi. Vidjeli smo da smo kod na\u0161eg laserskog sustava uspjeli izmjeriti najbr\u017ee vrijeme od 600 ns. Iako je ovo vjerojatno posljedica parazitskih kapaciteta, realno najbr\u017ee vrijeme i uz najbolje optimiziran hardver (izvedba poveznih \u017eica sa minimalnim parazitskim kapacitetima) ne\u0107e biti br\u017ee od 200 ns.<\/p>\n<p>Dakle, ako takav sustav multipleksiramo brzinom od 6 MHz (ciklus 166 ns), fotodioda se ne\u0107e sti\u0107i ni po\u010deti paliti prije nego \u0161to je sustav ve\u0107 ugasi i prije\u0111e na sljede\u0107i kanal. \u010cak i da se foto-dioda stigne upaliti, u istom vremenu se mora upaliti i pripadaju\u0107i IC izvor, a on ima jo\u0161 dulje vrijeme paljenja i ga\u0161enja. Napon na otporniku pri tim brzinama bi izgledao vi\u0161e kao impulsni \u0161um, a ne kao jasno logi\u010dko stanje.<\/p>\n<p>Kod multipleksiranja, IC dioda svijetli samo mali dio vremena (1\/4 ili 1\/6 ciklusa). Da bi se zadr\u017eao isti prosje\u010dni intenzitet svjetla na senzoru, morali bi IC diode napajati vi\u0161im vr\u0161nim strujama (pulse current), \u0161to bi skratilo njihov vijek trajanja i uvelo golem elektri\u010dni \u0161um u sustav. Naime, \u010dak i da se grupe IC dioda napajaju sa samo 100 mA po diodi, to je preklapanje struja od 1,8 A ili 0,8 A \u0161to bi na frekvenciji od 4 ili 6 MHz pretvorilo bi \u010ditav okvir u sna\u017ean radio-predajnik koji bi generirao ogromne smetnje u CPLD-u i okolini. Frekvencije od 4 i 6 MHz ina\u010de ulaze u kratkovalni radio opseg.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, trebalo bi elektroni\u010dki precizno sinkronizirati paljenje grupa IC izvora sa paljenjem grupa odgovaraju\u0107ih IC senzora. Svako ka\u0161njenje u sinkronizaciji pri tim brzinama uzrokovalo bi fazni pomak, pa bi senzor o\u010ditavao signal dok se IC izvor tek pali ili se ve\u0107 gasi.<\/p>\n<p>Prelazak na lasere bila je kako se \u010dini ispravna odluka za dizajn svjetlosne zavjese. Laserska zraka je dovoljno uska da omogu\u0107uje paralelni rad (uvijek upaljeno) bez ikakvog preslu\u0161avanja. Time se eliminira potreba za kompleksnom i brzom logikom skeniranja, smanjuju se izvori EM \u0161umova, omogu\u0107ava se da CPLD trenutno reagira na prekid bilo koje zrake i zaobilazi se potreba za brzim komparatorima, za\u0161titnim diodama i drugom elektronikom za osiguranje ispravnih logi\u010dkih izlaza iz senzora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Rezime\"><\/span><strong>Rezime<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Ulo\u017eeno je puno vremena, truda, istra\u017eivanja i testiranja kako bi se prona\u0161lo najbolje prakti\u010dno rje\u0161enje za konstrukciju svjetlosne zavjese za elektroni\u010dku metu. Zahtjevi nisu ba\u0161 bili skromni:<\/p>\n<ul>\n<li>polje detekcije: 260&#215;260 mm<\/li>\n<li>brzina detekcije: mogu\u0107nost detekcije najkra\u0107ih dijabola i najbr\u017eih pu\u0161\u010danih zrna (&gt;1500 m\/s)<\/li>\n<li>razlu\u010divost: svi kalibri od 4,5 mm na vi\u0161e<\/li>\n<li>preciznost: bolja od 4 mm<\/li>\n<li>robusnost: otpornost na sve vanjske utjecaje<\/li>\n<li>dimenzije: minimalne mogu\u0107e, prednja \u0161irina vanjskog za\u0161titnog okvira do 10 cm (sa detekcijom udara zrna u okvir), dubina okvira do 5 cm.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Maksimalna brzina koju posti\u017ee najbr\u017ee komercijalno dostupno pu\u0161\u010dano zrno iznosi oko 1422 m\/s, \u0161to je rekord koji dr\u017ei kalibar .220 Swift. Za postizanje ovih ekstremnih brzina koriste se vrlo lagana i tanka zrna, tipi\u010dno mase oko 1,9 do 2,6 grama i kalibra 5,56 mm. Prosje\u010dna du\u017eina takvog zrna iznosi otprilike 17 do 18 mm. Glede mogu\u0107nosti detekcije, zrno du\u017eine 17,5 mm pri brzini od 1422 m\/s sije\u010de lasersku zraku na\u0161e svjetlosne zavjese u vremenu od 12,3 \u00b5s.<\/p>\n<p>Zanimljivo je primijetiti kako je ovo sli\u010dan izazov kao i detekcija dijabole iz zra\u010dne pu\u0161ke (4,5 mm) koja leti maksimalnom brzinom od oko 330 m\/s (granica zvu\u010dnog zida) i sje\u010de zraku u vremenu od 15,15 \u00b5s.<\/p>\n<p>Na\u0161 sustav u najgorem slu\u010daju pokazuje brzinu odziva od barem 600 ns, tako da u oba slu\u010daja ima barem 25 puta vi\u0161e vremena nego \u0161to mu je potrebno da &#8220;vidi&#8221; cijelo zrno dok ono prolazi kroz zraku. Time je dizajn s brzinom odziva od 600 ns teoretski sposoban detektirati bilo koje pi\u0161toljsko ili pu\u0161\u010dano zrno na svijetu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META Uvod Senzori Detektorska elektronika (diskretna) Detektorska elektronika (CPLD) Monitor Be\u017ei\u010dni link &nbsp; &nbsp; &nbsp; Senzori pozicije preleta zrna Glede senzora za detekciju pozicije preleta zrna mo\u017eemo razvijati akusti\u010dne, slikovne, radarske ili svjetlosne senzore. &nbsp; Akusti\u010dni senzori ili senzori vibracija Najjeftinije i najjednostavnije za izvedbu su akusti\u010dne elektroni\u010dke mete. Me\u0111utim, takve mete nisu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23989,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23791","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-samogradnja","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_7_03.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23791"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23791\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24091,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23791\/revisions\/24091"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}