{"id":23801,"date":"2026-04-02T18:26:37","date_gmt":"2026-04-02T17:26:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=23801"},"modified":"2026-06-03T19:53:12","modified_gmt":"2026-06-03T18:53:12","slug":"projekt-elektronicka-meta-monitor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/","title":{"rendered":"Projekt elektroni\u010dka meta &#8211; Monitor"},"content":{"rendered":"<p><strong>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-uvod\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Uvod<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-senzori\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Senzori<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-detektorska-elektronika\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (diskretna)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/03\/projekt-elektronicka-meta-cpld\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Detektorska elektronika (CPLD)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Monitor<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-bezicni-link\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Be\u017ei\u010dni link<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-custom ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Sadr\u017eaj stranice<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Obrada_i_prikaz_podataka_na_monitoru_strijelca\" >Obrada i prikaz podataka na monitoru strijelca<\/a><ul class='ez-toc-list-level-2' ><li class='ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#CrowPanel_Advanced_sa_ESP32-P4_i_7%E2%80%B3_zaslonom_razlucivosti_1024%C3%97600_piksela_model_DHE04107D\" >CrowPanel Advanced sa ESP32-P4 i 7\u2033 zaslonom razlu\u010divosti 1024&#215;600 piksela (model DHE04107D)<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Zasto_CrowPanel_koje_su_alternative\" >Za\u0161to CrowPanel, koje su alternative?<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Tehnicke_specifikacije_CrowPanel_Advanced_sa_ESP32-P4\" >Tehni\u010dke specifikacije CrowPanel Advanced sa ESP32-P4<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#ESP32-P4_RISC-V\" >ESP32-P4 RISC-V<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#FreeRTOS\" >FreeRTOS<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-7\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Pomocna_LP-jezgra_na_40_MHz\" >Pomo\u0107na LP-jezgra na 40 MHz<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-8\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Dva_mikrokontrolera_ESP32-P4_i_ESP32-C6\" >Dva mikrokontrolera ESP32-P4 i ESP32-C6<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-9\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#32_MB_PSRAM_i_16_MB_NOR_Flash_memorije\" >32 MB PSRAM i 16 MB NOR Flash memorije<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-10\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#MIPI-DSI_2_trake_za_zaslon_i_MIPI-CSI_2_trake_za_kameru\" >MIPI-DSI (2 trake) za zaslon i MIPI-CSI (2 trake) za kameru<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-11\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Zvuk_i_SD_kartica\" >Zvuk i SD kartica<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-12\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#GPIO_pinovi_i_komunikacijski_protokoli\" >GPIO pinovi i komunikacijski protokoli<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-13\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Programiranje_CrowPanela\" >Programiranje CrowPanela<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-14\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Dokumentacija_i_podrska\" >Dokumentacija i podr\u0161ka<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-15\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Iskustva_tijekom_programiranja\" >Iskustva tijekom programiranja<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-16\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#CrowPanel_hardver\" >CrowPanel hardver<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-17\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Sto_AI_moze_a_sto_ne_moze\" >\u0160to AI mo\u017ee, a \u0161to ne mo\u017ee?<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-18\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Tri_nadogradnje_koje_nisam_uspio_pokrenuti\" >Tri nadogradnje koje nisam uspio pokrenuti<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-19\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Simulacija_koda_na_Windowsima\" >Simulacija koda na Windowsima<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-20\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Screenshot_funkcija\" >Screenshot funkcija<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-21\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Pokretanje_kamere\" >Pokretanje kamere<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-22\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Reklamne_zamke\" >Reklamne zamke<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-23\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#SUCELJE_ELEKTRONICKE_METE\" >SU\u010cELJE ELEKTRONI\u010cKE METE<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-24\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Glavni_prozor_%E2%80%93_Meta\" >Glavni prozor \u2013 Meta<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-25\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#_Prozor_za_Postavke_SISTEM\" >\u00a0Prozor za Postavke (SISTEM)<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-26\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Prozor_sa_Statistikom\" >Prozor sa Statistikom<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-27\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Prozor_sa_Meteoroloskim_podacima_u_realnom_vremenu\" >Prozor sa Meteorolo\u0161kim podacima u realnom vremenu<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-28\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Prozor_Balistika_u_realnom_vremenu\" >Prozor Balistika u realnom vremenu<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-29\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Prozor_sa_Balistickim_kalkulatorom\" >Prozor sa Balisti\u010dkim kalkulatorom<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-30\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/04\/02\/projekt-elektronicka-meta-monitor\/#Prozor_sa_Balistickom_trajektorijom\" >Prozor sa Balisti\u010dkom trajektorijom<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Obrada_i_prikaz_podataka_na_monitoru_strijelca\"><\/span><strong>Obrada i prikaz podataka na monitoru strijelca<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na prijemnoj strani svakako \u017eelimo neki displej na kojem \u0107e biti prikazana meta, pogoci i druge informacije. Pretra\u017eivanjem Interneta u u\u017ei izbor su u\u0161le dvije MCU razvojne platforme sa 7-in\u010dnim LCD displejima osjetljivim na dodir: Waveshare ESP32-S4-Touch-LCD-7&#8243; i Elecrow CrowPanel ESP32-S4-Touch-LCD-7&#8243; Display.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"CrowPanel_Advanced_sa_ESP32-P4_i_7%E2%80%B3_zaslonom_razlucivosti_1024%C3%97600_piksela_model_DHE04107D\"><\/span><strong>CrowPanel Advanced sa ESP32-P4 i 7\u2033 zaslonom razlu\u010divosti 1024&#215;600 piksela (model DHE04107D)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_03.jpg\" rel=\"lightbox[23688]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-23777\" src=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_03.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" srcset=\"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_03.jpg 1300w, https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/meta_6_03-768x261.jpg 768w\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"442\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">CrowPanel Advanced sa 7\u2033 zaslonom razlu\u010divosti 1024&#215;600 piksela, pogonjem mikrokontrolerom ESP32-P4 (Espressif Systems) je trenutno vode\u0107i proizvod tvrtke Elecrow, \u0161to se ti\u010de razvojnih MCU platformi sa displejom. Potpuno isti MCU sustav, osim sa displejom od\u00a0 7\u201c, dobavljiv je i sa displejima od 9\u201c ili 10,1\u201c iste razlu\u010divosti.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zasto_CrowPanel_koje_su_alternative\"><\/span><strong>Za\u0161to CrowPanel, koje su alternative?<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>U osnovi, \u0161to se ti\u010de ovakvih kompletnih mikrokontrolerskih sustava sa displejima, imate izbor izme\u0111u Elecrow CrowPanela, gotovo identi\u010dnih Waveshare plo\u010da, te Raspberry Pi i Arduino Mega sustava.<\/p>\n<p>Arduino Mega (s \u010dipom ATmega 2560) je prastari, bazi\u010dni 8-bitni mikrokontroler koji radi na svega 16 MHz. Dobra je stvar \u0161to se lako programira i uglavnom sve radi iz prve. Me\u0111utim, Arduino Mega jedva gura male ekrane rezolucije 320&#215;240 piksela, malo slo\u017eeniji kod \u0107e vidno usporiti osvje\u017eavanje ekrana i RAM memorija jednostavno nije dovoljna za bilo kakav napredniji projekt.<\/p>\n<p>Raspberry Pi (4 ili 5) je u osnovi minijaturno ra\u010dunalo koje u pozadini vrti operacijski sustav (naj\u010de\u0161\u0107e Linux\/Raspbian). Na ovakvom sustavu se bez puno muke rje\u0161avaju napredna grafi\u010dka su\u010delja, obra\u0111uju video i audio datoteke te stvaraju napredna su\u010delja. Rezolucija ekrana mo\u017ee biti i puna 4K. Me\u0111utim, kao i svako drugo ra\u010dunalo, kod paljenja se \u010deka na podizanje sustava (boot traje izme\u0111u 20 i 40 sekundi) i potro\u0161nja struje je velika (5V, 5A). To je vrlo ograni\u010davaju\u0107i faktor za prijenosni terenski ure\u0111aj. \u0160to je najgore, Linux nije operacijski sustav u realnom vremenu (Real-Time). Ako operacijski sustav u pozadini odlu\u010di primjerice raditi a\u017euriranje memorije, mo\u017ee potisnuti primanje podataka o pogotku sa mete preko LoRa sustava. Cijena ovakvih platformi mo\u017ee biti prili\u010dno visoka, nekoliko stotina eura.<\/p>\n<p>CrowPanel sa ESP32-P4 je takozvani napredni mikrokontroler vrlo mo\u0107nom grafikom i negdje je u sredini izme\u0111u ATmega i Raspberry sustava. Radi izravno na hardveru preko FreeRTOS-a, bez ikakvog operacijskog sustava u pozadini. Stoga se sustav podi\u017ee vrlo brzo (prakti\u010dki trenutno kad se uklju\u010di napajanje), a potro\u0161nja struje je vrlo mala. CrowPanel ESP32-P4 sa 7\u2033 zaslonom ko\u0161ta oko 75 eura, a sa 10\u2033 zaslonom je ne\u0161to preko 100 eura. Za projekt elektroni\u010dke mete ovo je optimalan izbor glede cijene i performansi. Arduino Mega je prespor i preslabih specifikacija za bilo kakav ozbiljniji projekt, a Raspberry Pi je ra\u010dunalo kod kojeg su tromost, ka\u0161njenja, velika potro\u0161nja i zagrijavanje ve\u0107i nedostatak od prednosti sirove snage.<\/p>\n<p>Waveshare plo\u010de su hardverski identi\u010dne CrowPanel plo\u010dama i mo\u017eete birati koje procesore, ekrane, periferije i komunikacijske portove \u017eelite imati na plo\u010di. Razlika je jedino \u0161to \u0107ete morati prilago\u0111avati programiranje (bibiloteke) Elecrow ili Waveshare specifikacijama, pa je dobro izabrati plo\u010du za koju prona\u0111ete vi\u0161e prakti\u010dnih primjera i dokumentacije.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tehnicke_specifikacije_CrowPanel_Advanced_sa_ESP32-P4\"><\/span><strong>Tehni\u010dke specifikacije CrowPanel Advanced sa ESP32-P4<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Tehni\u010dke specifikacije ovog panela su prili\u010dno visoke:<\/p>\n<ul>\n<li>SoC : Espressif ESP32-P4 (dvojezgreni RISC-V @360 MHz + LP-jezgra @40 MHz)<\/li>\n<li>ESP32-C6: poseban mikrokontroler samo za be\u017ei\u010dnu komunikaciju (WiFi 6, Bluetooth 5.4, podr\u0161ka za Zigbee\/Thread\/Matter)<\/li>\n<li>Memorija : 32 MB PSRAM, 16 MB NOR Flash<\/li>\n<li>Zaslon : 7-in\u010dni IPS panel (1024 x 600 piksela, 400 cd\/m\u00b2), kapacitivni dodirni (GT911)<\/li>\n<li>Su\u010delja : MIPI-DSI (2 trake) za zaslon i MIPI-CSI (2 trake) za kameru<\/li>\n<li>Periferni ure\u0111aji : 1x USB 2.0 (OTG), 1x USB-UART, utor za microSD karticu, priklju\u010dak i kontroler punjenja za LiPo bateriju, razni GPIO-i (I2C , UART), utor za be\u017ei\u010dne module, mikrofon, stereo zvu\u010dnici sa poja\u010dalom<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pojasnimo malo ove specifikacije kroz sam projekt elektroni\u010dke mete.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"ESP32-P4_RISC-V\"><\/span><strong>ESP32-P4 RISC-V<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada je Espressif lansirao ESP32-P4 \u010dip, napravio je ogroman tehnolo\u0161ki skok u odnosu na starije generacije (poput klasi\u010dnog ESP32 na 240 MHz). Podignuli su brzinu na 360 MHz (na obje jezgre) i ugradili potpuno novu, moderniju arhitekturu procesora pod nazivom RISC-V.<\/p>\n<p>RISC-V (izgovara se &#8220;risk-five&#8221;) je otvorena i besplatna arhitektura (ISA &#8211; Instruction Set Architecture) za dizajn \u010dipova. Za razliku od ARM-a ili Intela gdje tvrtke moraju pla\u0107ati velike iznose za kori\u0161tenje njihove arhitekture, s RISC-V arhitekturom bilo tko mo\u017ee dizajnirati i proizvesti vlastiti \u010dip bez pla\u0107anja naknada (royalty-free).<\/p>\n<p>Kratica RISC ina\u010de stoji za Reduced Instruction Set Computer (ra\u010dunalo s reduciranom skupom instrukcija). Ideja je da procesor koristi vrlo jednostavne i brze naredbe. Umjesto jedne komplicirane instrukcije, on izvr\u0161ava nekoliko malih, ali iznimno brzo i uz malu potro\u0161nju energije. ESP32-P4 je jedan od najnaprednijih \u010dipova tvrtke Espressif temeljen upravo na RISC-V arhitekturi. Budu\u0107i da je arhitektura otvorena, in\u017eenjeri mogu dodavati vlastite &#8220;naredbe&#8221; za ubrzanje specifi\u010dnih zadataka, poput obrade slike s kamere ili grafike na ekranu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"FreeRTOS\"><\/span><strong>FreeRTOS<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>ESP32-P4 koristi FreeRTOS (Free Real-Time Operating System). To je minijaturni operacijski sustav ugra\u0111en u sam ESP32-P4 koji mu omogu\u0107ava obavljanje vi\u0161e zadataka odjednom (Task). FreeRTOS je dakle samostalan komad programskog koda koji se unutar procesora izvr\u0161ava paralelno i neovisno o drugim dijelovima programa.<\/p>\n<p>U obi\u010dnom Arduinu procesor radi strogo odozgo prema dolje, liniju po liniju. Ako primjerice moj k\u00f4d u\u0111e u petlju koja \u010dita BME280 senzor ili pi\u0161e po SD kartici, ostatak sustava za to vrijeme stoji i \u010deka. To mo\u017ee uzrokovati prekide u radu ostalih sustava \u0161to se primjerice manifestira kao \u201etrzanje\u201c osvje\u017eavanja grafike ekrana ili reprodukcije zvuka, a mo\u017ee do\u0107i i do nereagiranja na neke doga\u0111aje koji se u tom trenutku mogu dogoditi u pozadini.\u00a0 Stoga se u FreeRTOS-u k\u00f4d razbije na nekoliko neovisnih cjelina (niti) i svakoj se dodijeli odre\u0111eni prioritet. Na primjer:<\/p>\n<ul>\n<li>Nit 1 (Prioritet 5 &#8211; Najvi\u0161i): Slu\u0161a DIO1 pin na LoRa komunikaciji i \u010deka signal pogotka sa mete.<\/li>\n<li>Nit 2 (Prioritet 2 &#8211; Srednji): Vrti LVGL grafiku i osvje\u017eava gumbe na ekranu.<\/li>\n<li>Nit 3 (Prioritet 1 &#8211; Niski): \u010cita temperaturu s BME280 senzora svake 2 sekunde.<\/li>\n<\/ul>\n<p>ESP32-P4 ima dvije procesorske jezgre (Core 0 i Core 1). FreeRTOS raspore\u0111uje zadatke po jezgrama (Multicore) tako da dva prioritetna zadatka ne moraju \u010dekati jedan drugoga. Naredbom xTaskCreatePinnedToCore doslovno u kodu definirate da se primjerice grafika vrti na jezgri 1, a brza radijska LoRa komunikacija a jezgri 0. Time grafika vi\u0161e fizi\u010dki ne mo\u017ee usporiti ili blokirati pakete sa podacima koji dolaze od mete.<\/p>\n<p>Naravno, \u010dak i moj sustav ima vi\u0161e paralelnih zadataka i ne mo\u017ee se za svaki imati zasebna jezgra procesora. Uvijek na jednoj jezgri mora biti vi\u0161e niti i cilj je da se one izvr\u0161avaju \u0161to br\u017ee, bez da jedna drugu ometaju. Stoga kada vi\u0161e niti radi na istoj jezgri, FreeRTOS dijeli vrijeme na tisu\u0107e si\u0107u\u0161nih isje\u010daka (milisekundi). On u letu prebacuje jezgru s jedne niti na drugu toliko brzo da ljudskom oku izgleda kao da ure\u0111aj radi sve odjednom. Ako se primjerice u stotinki sekunde dok tipkam po touch ekranu (Nit 2) dogodi prekid na LoRa anteni, FreeRTOS \u0107e trenutno i nasilno pauzirati grafiku i prepustiti procesor radijskoj niti (Nit 1) da u mikrosekundi spasi koordinate pogotka, i nakon toga vratiti grafiku to\u010dno tamo gdje je stala.<\/p>\n<p>U mojem konkretnom projektu elektroni\u010dke mete jedna jezgra je zadu\u017eena za LGVL grafiku, rendersko crtanje linija koje predstavljaju stvarne opti\u010dke senzore na meti, crtanje balisti\u010dkih tablica i vi\u0161ejezi\u010dnu podr\u0161ku (prebacivanje 4 europska jezika u RAM-u). Druga jezgra istovremeno, bez ikakvog ka\u0161njenja, vrti FreeRTOS niti, obradu LoRa paketa koji pristi\u017eu s mete i balisti\u010dku matematiku pada zrna. Frekvencija od 360 MHz zna\u010di da svaka od ove dvije jezgre mo\u017ee izvr\u0161iti 360 milijuna operacija u jednoj jedinoj sekundi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Pomocna_LP-jezgra_na_40_MHz\"><\/span><strong>Pomo\u0107na LP-jezgra na 40 MHz <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Kratica LP ozna\u010dava Low-Power (niska potro\u0161nja). To je tre\u0107a, minijaturna i neovisna jezgra unutar istog ESP32-P4 \u010dipa. Njezin jedini posao je da podr\u017eava sustav u stanju mirovanja (Sleep mod). Tada se dvije glavne jezgre od 360 MHz potpuno ugase kako ne bi tro\u0161ile bateriju. Ova mala LP-jezgra na 40 MHz ostaje aktivna, tro\u0161i mikroskopske koli\u010dine struje i samo \u010deka pritisak na gumb ili radijski LoRa signal da u stotinki sekunde &#8220;probudi&#8221; glavne jezgre.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Dva_mikrokontrolera_ESP32-P4_i_ESP32-C6\"><\/span><strong>Dva mikrokontrolera ESP32-P4 i ESP32-C6<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>CrowPanel dolazi sa dva odvojena mikrokontrolera, glavni ESP32-P4 i pomo\u0107ni ESP32-C6. Budu\u0107i da je Espressif dizajnirao ESP32-P4 sa primarnim naglaskom na grafiku, on nema ugra\u0111enu Wi-Fi, Bluetooth ili neku drugu radijsku komunikaciju. Stoga je dodan ESP32-C6 koji slu\u017ei kao be\u017ei\u010dni koprocesor (modem). Njegov jedini posao na plo\u010dici je upravljanje radio komunikacijom. On u sebi dr\u017ei ultra-moderni hardver za Wi-Fi 6, Bluetooth 5.4 te protokole male potro\u0161nje za pametne ure\u0111aje (Zigbee \/ Thread \/ Matter).<\/p>\n<p>Ovakav dual-\u010dip sustav omogu\u0107ava potpuni &#8220;Real-Time&#8221; rad. Uobi\u010dajeni problem kod standardnih ESP32 \u010dipova je taj \u0161to Wi-Fi protokol u pozadini tro\u0161i jako puno procesorskog vremena. Kada \u010dip odr\u017eava mre\u017enu vezu, on na nekoliko milisekundi mora pauzirati izvr\u0161avanje k\u00f4da. Kod ove arhitekture sa zasebnim radijskim procesorom, mre\u017eni rad na ESP32-C6 \u010dipu fizi\u010dki ne mo\u017ee usporiti glavni ESP32-P4 procesor, tako da on mo\u017ee biti potpuno posve\u0107en ra\u010dunanju, grafici i drugim procesima na ekranu.<\/p>\n<p>Podr\u0161ka za Thread i Zigbee na ESP32-C6 \u010dipu u teoriji omogu\u0107uje da na streli\u0161tu stvorim takozvanu Mesh (mre\u017eastu) topologiju. To zna\u010di da ako postavim 5 meta u nizu na razli\u010dite daljine (npr. na 100, 200, 300 metara), mete mogu be\u017ei\u010dno komunicirati jedna kroz drugu i prenositi signal do CrowPanela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"32_MB_PSRAM_i_16_MB_NOR_Flash_memorije\"><\/span><strong>32 MB PSRAM i 16 MB NOR Flash memorije<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>PSRAM (Pseudo-Static Random Access Memory) je privremena (radna) memorija, ekvivalent RAM memoriji u klasi\u010dnom ra\u010dunalu. Rije\u010d &#8220;Pseudo&#8221; zna\u010di da je ona unutra konstruirana kao jeftini DRAM (koji tro\u0161i malo struje), ali se prema procesoru pona\u0161a kao super-brzi SRAM.<\/p>\n<p>CrowPanel ima 32 MB PSRAM memorije i u mojem projektu LVGL unutar nje stvara prozore u realnom vremenu, vrti se balisti\u010dka matematika, teku FreeRTOS niti radija i zvuka, te se stvara unutra\u0161nji LCD Frame Buffer (spremnik piksela) koji prenosi sliku na sam ekran. PSRAM se bri\u0161e prekidom napajanja.<\/p>\n<p>NOR Flash ozna\u010dava specifi\u010dnu vrstu postojane memorije (eng. Non-Volatile Memory) koja omogu\u0107uje izravno i brzo \u010ditanje svakog pojedina\u010dnog bajta u memoriji (tzv. Random Access). Mo\u017ee se zamisliti kao tvrdi disk sustava. Naziv &#8220;NOR&#8221; dolazi od vrste unutra\u0161njih logi\u010dkih vrata (NILI vrata) koja omogu\u0107uju procesoru da brzo \u010dita podatke izravno s ovog \u010dipa bez potrebe da ih prvo kopira u RAM. Unutar 16 MB NOR Flasha trajno je zapisan cjelokupni programski k\u00f4d.<\/p>\n<p>Kombinacija od 32 MB PSRAM-a i 16 MB NOR Flasha je prili\u010dno dobra memorijska podloga za mikrokontrolere i svakako zaslu\u017ena da se \u010ditav moj program vrti bez ikakvog trzanja ili usporavanja zaslona, zvuka i ostalog.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"MIPI-DSI_2_trake_za_zaslon_i_MIPI-CSI_2_trake_za_kameru\"><\/span><strong>MIPI-DSI (2 trake) za zaslon i MIPI-CSI (2 trake) za kameru<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Kratica MIPI (Mobile Industry Processor Interface) predstavlja najmoderniji standard za brzi prijenos slike, koji je preuzet iz svijeta pametnih telefona. Rije\u010d Traka (eng. Lane) ozna\u010dava ultra-brze diferencijalne parove bakrenih linija na plo\u010dici kroz koje digitalni podaci teku brzinom od nekoliko stotina megabita u sekundi.<\/p>\n<p>MIPI-DSI (Display Serial Interface) s 2 trake slu\u017ei da bi zaslon od 1024&#215;600 piksela mogao imati savr\u0161enih 60 sli\u010dica u sekundi i glatke LVGL animacije bez ikakvog trzanja.<\/p>\n<p>MIPI-CSI (Camera Serial Interface) s 2 trake na istoj toj plo\u010di slu\u017ei da bi sirovi podaci s 2 MP senzora mogli stizati u procesor u realnom vremenu. U CrowPanel se isporu\u010duje kamera AS-AG638A32M1-25, MIPI-CSI modul s 2 MP senzorom. Namijenjena je za napredna HMI (Human-Machine Interface) su\u010delja i AI projekte poput prepoznavanja lica (uz opcionalnu kameru).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zvuk_i_SD_kartica\"><\/span><strong>Zvuk i SD kartica<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>CrowPanel za zvuk koristi I2S (Inter-IC Sound) digitalni protokol. ESP32-P4 \u0161alje digitalni signal u audio dekoder\/poja\u010dalo na plo\u010di, koji ih pretvara u analogni signal za zvu\u010dnike. Ugra\u0111eno stereo audio poja\u010dalo i originalni minijaturni zvu\u010dnici zapravo daju vrlo jak i \u010dist zvuk. Za \u010ditanje datoteka koristi se SDMMC (brzi paralelni pristup SD kartici).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"GPIO_pinovi_i_komunikacijski_protokoli\"><\/span><strong>GPIO pinovi i komunikacijski protokoli<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Sam ESP32-P4 \u010dip ima ukupno 55 GPIO pinova, no velik dio njih je interno zauzet za upravljanje 7\u201c zaslonom (putem MIPI-DSI su\u010delja), kamerom (MIPI-CSI), audio sustavom i memorijom. Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i MIPI-DSI tehnologiji koju koristi ovaj model, zaslon zauzima vrlo malo pinova, ostavljaju\u0107i korisniku puno vi\u0161e slobodnih resursa za projekte u usporedbi s prethodnim ESP32-S3 modelima. Moj CrowPanel tako ima na raspolaganju:<\/p>\n<ul>\n<li>UART-0 (USB-C): USB-to-UART priklju\u010dak koji primarno slu\u017ei za programiranje (upload koda) flashanje i debugging (serijski monitor) putem ra\u010dunala. Tako\u0111er napaja ure\u0111aj (5V).<\/li>\n<li>USB 2.0 (USB-C): Nativni USB port ESP32-P4 \u010dipa koji podr\u017eava velike brzine (do 480 Mbit\/s). Mo\u017ee se koristiti kao USB OTG (On-The-Go), odnosno omogu\u0107uje spajanje perifernih ure\u0111aja poput tipkovnice, mi\u0161a ili USB memorije (sticka) izravno na zaslon. Port mo\u017ee slu\u017eiti i za emulaciju raznih USB ure\u0111aja, kontrolera i vanjskih memorija kada je spojen na ra\u010dunalo.<\/li>\n<li>24-pinski GPIO header: Glavni priklju\u010dak za senzore i aktuatore koji nudi naj\u0161iri raspon slobodnih pinova. Priklju\u010dak ima izvedenih 11 GPIO pinova, ostalo su pinovi za napajanje (3,3 V ili 5 V) i masu.<\/li>\n<li>UART-1 i UART3-IN: Priklju\u010dci za serijsku komunikaciju s drugim mikrokontrolerima.<\/li>\n<li>I2C-1: Namijenjen za povezivanje raznih senzora (temperatura, vlaga, pritisak) ili OLED ekrana koji podr\u017eavaju I2C protokol.<\/li>\n<li>TF Card Slot: Utor za MicroSD karticu.<\/li>\n<li>CSI-CAM (MIPI-CSI): FPC priklju\u010dak za spajanje kamere (OV2640 ili sli\u010dne). Zahvaljuju\u0107i ESP32-P4 \u010dipu, ovaj port omogu\u0107uje lokalno prepoznavanje lica i AI analizu slike bez potrebe za Internetom.<\/li>\n<li>LCD-TP (MIPI-DSI): Interni priklju\u010dak koji povezuje sam 7-in\u010dni zaslon i kapacitivni dodirni panel na procesor.<\/li>\n<li>Wireless module: 2&#215;7 pinski header za priklju\u010divanje raznih be\u017ei\u010dnih komunikacijskih modula koje nudi Elecrow (LoRa, Zigbee, nRF24L01).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Programiranje_CrowPanela\"><\/span><strong>Programiranje CrowPanela<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Moderni hardver i softver je danas postao nevjerojatno slo\u017een. Za razvoj grafi\u010dkog su\u010delja na CrowPanel Advanced 7\u2033 potrebno je prili\u010dno napredno poznavanje programiranja. Dodatni problem je \u0161to je sam \u00a0CrowPanel baziran na relativno novom \u010dipu ESP32-P4 i na Internetu nema ba\u0161 puno informacija za rje\u0161avanje problema oko programiranja ovog ure\u0111aja.<\/p>\n<p>\u010cak i za iskusne programere, ESP32-P4 je trenutno zahtjevan procesor jer je toliko nov da se dokumentacija i biblioteke mijenjaju iz tjedna u tjedan. Naravno, AI tu slu\u017ei kao onaj kolega koji je ve\u0107 pro\u010ditao sve skrivene forume i &#8220;zakrpe&#8221; koje jo\u0161 nisu u\u0161le u slu\u017ebene upute, me\u0111utim, \u010dak i sa takvim pomo\u0107nikom programiranje ide vrlo nesigurno, a vrlo \u010desto, kad se i do\u0111e do nekog nivoa, lako se slijede\u0107im potezom opet sve sru\u0161i na nulu.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li totalni po\u010detnik u programiranju, uz pomo\u0107 AI, razviti slo\u017eeni kod za CrowPanel? Odgovor je, da, mo\u017ee. Me\u0111utim, potrebno je puno truda, vremena, koncentracije, u\u010denja i upornosti da bi se do\u0161lo do rezultata. Utro\u0161io sam oko 100 sati rada da bi uz pomo\u0107 AI programirao stabilan i pouzdan displej za elektroni\u010dku metu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Dokumentacija_i_podrska\"><\/span><strong>Dokumentacija i podr\u0161ka<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Sve provjereno \u0161to mo\u017eete na\u0107i o programiranju ESP32-P4-Elecrow-Advance nalazi se u Elecrow paketu \u201eCrowPanel-Advanced-7inch-ESP32-P4-HMI-AI-Display-1024&#215;600-IPS-Touch-Screen-master\u201c kojeg mo\u017eete skinuti sa GitHub-a. Tu su upute u pdf-u, sve biblioteke koje provjereno rade sa ovim displejom, a dobiti \u0107ete i 14 osnovnih Arduino lekcija za upravljanje pojedinim segmentima CrowPanela (touch-screen, serijski port, USB, SD kartica, zvu\u010dna kartica, be\u017ei\u010dni moduli). Ovdje mo\u017eete na\u0107i koji pinovi su dodijeljeni kojim funkcijama i ostalo specifi\u010dno za programiranje displeja.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da imam CrowPanel model SKU:DHE04107D, va\u017eno je da koristim upravo taj GitHub repozitorij jer on sadr\u017ei ispravne Board definicije za ESP32-P4. Ovaj \u010dip koristi druga\u010diji na\u010din upravljanja memorijom za ekran od ranijih S3 modela, pa &#8220;standardni&#8221; primjeri \u010desto rezultiraju crnim ekranom ili nepredvi\u0111enim ru\u0161enjima sustava. To sam tijekom programiranja iskusio vi\u0161e puta. ESP32-P4 svakako ne koristi obi\u010dne Arduino drivere, ve\u0107 industrijske protokole koji tra\u017ee specifi\u010dne biblioteke iz Elecrow paketa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Iskustva_tijekom_programiranja\"><\/span><strong>Iskustva tijekom programiranja<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Moje iskustvo u programiranju mikrokontrolera ESP32-P4 je na po\u010detku bilo ravno nuli. Imamo sam tek nekoliko malih projekata na ATmega 2560 i ESP32-VROOM-32D razvojnim plo\u010dicama.<\/p>\n<p>Prve informacije koje sam na\u0161ao na Internetu upu\u0107ivale su me na kori\u0161tenje programa\u00a0 SquareLine Studio koji slu\u017ei za vizualno (Drag-and-Drop) crtanje grafika i kontrola za ovakve i druge (touch) displeje. Program, u teoriji, omogu\u0107uje da se vidi kako \u0107e su\u010delje izgledati na ekranu bez pisanja ijedne linije koda. Ima ugra\u0111en Play gumb (simulator) gdje se mogu testirati klikovi mi\u0161em kao da je to dodir prstom.<\/p>\n<p>Tu je onda i nezaobilazni LVGL (Light and Versatile Graphics Library), besplatna knji\u017enica otvorenog koda koja iscrtava ono \u0161to ste dizajnirali u SquareLine-u. Instalira se unutar Arduino IDE-a preko Library Managera (lvgl). SquareLine Studio \u0107e izvesti (Export) gotov C++ kod koji koristi LVGL funkcije. Taj kod se zatim u\u010dita u ESP32 na CrowPanelu.<\/p>\n<p>Ovo u teoriji zvu\u010di super, me\u0111utim, u praksi, proveo sam sate i sate (dane) bore\u0107i se sa MIPI-DSI protokolima, LDO regulatorima napona, PSRAM memorijom i vi\u0161eslojnim grafi\u010dkim bibliotekama poput LVGL-a, odnosno sa stvarima za koje sam ovdje \u010duo prvi put. Crtanje gumbi, stvaranje labela i grafika je zapravo u cijeloj pri\u010di najmanji problem i ovo je najbolje i najbr\u017ee radilo izravnim pisanjem koda.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"CrowPanel_hardver\"><\/span><strong>CrowPanel hardver<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>CrowPanel dolazi kao prili\u010dno cjelovito rje\u0161enje, no kao i svako drugo ra\u010dunalo, tako i CrowPanel za punu namjensku funkcionalnost treba nadograditi odre\u0111enim vanjskim modulima, te o\u017eivjeti ugra\u0111ene periferije. Od vanjskih modula ugradio sam RTC DS3231 (realni sat za vrijeme i datum), LoRa SX1262 (850-930 MHz) za long-range komunikaciju meta-strijelac i senzor BME280 (temperatura, tlak i vlaga zraka). Od ugra\u0111enog hardvera trebalo je pokrenuti touch-displej, zvuk i SD karticu.<\/p>\n<p>Ni\u0161ta od ovoga nije pro\u0161lo glatko ni brzo. Uz CrowPanel sam dobio LoRa modul za koji, kako to kod Kineza biva, nigdje ne pi\u0161e na kojoj frekvenciji radi, niti pi\u0161e naziv modela, niti se mogu vidjeti oznake na \u010dipu. Sam \u010dip je ina\u010de SX1262 i oni obi\u010dno rade na dva opsega: 430-470 MHz ili 850-930 MHz.<\/p>\n<p>Stoga sam prvo aktivirao LoRa modul jednostavnim programom tako da na analizatoru spektra uop\u0107e vidim na kojem frekvencijskom pojasu radi. Ispostavilo se da moj LoRa SX1262 radi na 915 MHz \u0161to zna\u010di da nije kompatibilan sa LoRa SX1278 (Ra-2) modulom kojeg imam na meti (TX) i koji radi na 410-525 MHz. Dva razli\u010dita \u010dipa bi se jo\u0161 mogla upariti, no potpuno razli\u010dite frekvencije je nemogu\u0107e softverski ispraviti. Naru\u010dio sam stoga jo\u0161 jedan LoRa SX1262 na 915 MHz za TX.<\/p>\n<p>LoRa preko SX1262 \u010dipa koristi SPI sabirnicu za komunikaciju s procesorom. Budu\u0107i da je ESP32-P4 baziran na RISC-V arhitekturi, starije biblioteke \u010desto ne rade. Klju\u010dna biblioteka je \u201eRadioLib\u201c. To je trenutno najmodernija i najstabilnija biblioteka za SX12xx module. Podr\u017eava sve napredne funkcije (SF, frekvencija, sync word) i radi dobro na RISC-V \u010dipovima. Me\u0111utim, trebate \u201epogoditi\u201c pravu verziju RadioLib biblioteke na kojoj \u0107e najbolje raditi odre\u0111eni LoRa modul.<\/p>\n<p>Pokretanje ostala dva vanjska senzora tako\u0111er nije pro\u0161lo glatko. Iako postoje standardne Arduino biblioteke za RTC DS3231\u00a0 i BME280 kao i za I2C sabirnicu preko koje rade, ove bibilioteke ne rade sa ESP32-P4. Treba koristi poseban Elecrow driver za I2C, a za same senzore mi je AI morala generirati kompletni namjenski kod jer CrowPanel ne radi sa standardnim Arduino bibliotekama. Naravno, ni\u0161ta ne prolazi iz prve, trebalo je nekoliko desetaka nadogradnji kodova da CrowPanel napokon prepozna i ispravno o\u010ditava ove senzore.<\/p>\n<p>Nekoliko desetaka poku\u0161aja je bilo potrebno i prije nego se prona\u0111u ispravni drajveri za displej, zvuk i SD karticu. Zapravo smo AI i ja zajedno prou\u010davali originalne Elecrow librarije, ne bi li iz njih saznali kako su in\u017eenjeri osmislili CrowPanel i kako ga treba programirati.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_03.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24130\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_03.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"442\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_03.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_03-768x261.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_04.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24131\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_04.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"704\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_04.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_04-768x416.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Tijekom razvoja softvera RTC DS3231 (sat i datum)\u00a0 i BME280 (senzor za temperaturu, tlak i vlagu) radili su na zajedni\u010dkoj I2C sabirnici. U konektor za be\u017ei\u010dne module utaknut je LoRa SX1262. Spojeni su i stereo zvu\u010dnici te \u0107e uz LiPo bateriju ovo biti prakti\u010dki sav hardver na strani strijelca.<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Sto_AI_moze_a_sto_ne_moze\"><\/span><strong>\u0160to AI mo\u017ee, a \u0161to ne mo\u017ee?<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>\u0160to se ti\u010de generiranja programskih kodova, kratak odgovor na ovo bi bio da AI mo\u017ee gotovo sve. Vjerojatno ne postoji informati\u010dki stru\u010dnjak na svijetu koji bi vam bio bolji mentor za programiranje od AI.\u00a0 Na vama je samo da znate postavljati prava pitanja i da tra\u017eite precizna obja\u0161njenja za sve \u0161to vam nije jasno. AI vam mo\u017ee u sekundi generirati neki jednostavan kod (do 100 linija) za neki popularni mikrokontroler. To\u010dnost \u0107e biti prakti\u010dki 100% i rijetko \u0107e trebati popravak koda, eventualno nadogradnja prema va\u0161im daljnjim zahtjevima. Mo\u017ee vam precizno komentirati svaku liniju tako da vam uz malo truda kod bude potpuno jasan.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ako razvijate neki kompleksni kod koji povezuje i kontrolira razli\u010dite hardvere i sadr\u017ei tisu\u0107e programskih linija, pa jo\u0161 na relativno novoj platformi, onda tu vi\u0161e ne mo\u017eete o\u010dekivati instant rje\u0161enja. AI \u0107e vam svakako i dalje biti od velike pomo\u0107i, ali samo ako sami dobro poznajete strukturu svojeg koda i dobro usmjeravate AI pravim pitanjima. Ne mo\u017eete joj svaki puta slati tisu\u0107e linija koda i tra\u017eiti da vam ne\u0161to popravi ili izmijeni. To je i fizi\u010dki nemogu\u0107e jer postoje ograni\u010denja u koli\u010dini teksta koji mo\u017eete poslati. Ako AI zatrpate slanjem velikih koli\u010dina kodova u nekoliko dijelova, velika je mogu\u0107nost da vam vrati kod koji \u0107e imati na kraju vi\u0161e gre\u0161aka nego prije. AI tako\u0111er radi \u201etipfelere\u201c, upisuje naredbe koje ne pripadaju tom programskom jeziku, mijenja ili izbacuje ispravni dio koda. Svaku nadogradnju ili izmjenu je potrebno provjeriti prije implementacije i tek kada vam je promjena dovoljno jasna i logi\u010dna, onda ju idete isprobati.<\/p>\n<p>AI \u0107e vam odgovoriti na svako pitanje koje postavite, najbolje \u0161to mo\u017ee. Me\u0111utim, klju\u010dno je da \u0161to detaljnije i \u0161to preciznije opi\u0161ete svaki problem i potkrijepite ga svime \u010dime raspola\u017eete. AI \u0107e vam \u010desto vra\u0107ati relativno velike dijelove kodova za ispravak samo jedne linije, a na vama je da mijenjate samo ono \u0161to znate da treba, jer vas slijepi \u201ecopy-paste\u201c ne\u0107e dovesti nikuda. Ja \u010desto nisam ni \u017eelio prou\u010davati dijelove kodova koje AI izbaci unaprijed. Prvo sam sro\u010dio vrlo precizno pitanje tako da sam detaljno opisao problem, zatim joj kopirao sadr\u017eaj svih relevantnih bibilioteka i drajvera, sadr\u017eaj svih kompilacijskih gre\u0161aka, a zatim je usmjerio na rje\u0161avanje to\u010dno specifi\u010dnog problema.<\/p>\n<p>Ako niste dobar programer, bilo koji kod koji generira AI \u0107e vam biti uglavnom nerazumljiv. Ne ustru\u010davajte se tra\u017eiti komentar za svaku liniju koda i posebna obja\u0161njenja za sve \u0161to vam nije jasno. \u010cesto \u0107ete u tim obja\u0161njenjima shvatiti da taj kod zapravo nije smjer u kojem \u017eelite i\u0107i. Ponavljam, \u201ecopy-paste\u201c nije dobra praksa za kreiranje velikih i kompleksnih programskih kodova. Vi morate biti taj koji prati, vodi i usmjerava proces.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Tri_nadogradnje_koje_nisam_uspio_pokrenuti\"><\/span><strong>Tri nadogradnje koje nisam uspio pokrenuti<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Simulacija_koda_na_Windowsima\"><\/span><strong>Simulacija koda na Windowsima<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Nakon puno truda oko programiranja cijelog sustava elektroni\u010dke mete, htio sam moj programski kod sa CrowPanela emulirati na Windows ili Android operativnim sustavima.<\/p>\n<p>U teoriji stvar zvu\u010di jednostavno. Teorija se oslanja na \u010dinjenicu da je LVGL (Light and Versatile Graphics Library) napisan u \u010distom, prenosivom ANSI C jeziku. To zna\u010di da su svi grafi\u010dki elementi (gumbi, labele, crte\u017ei) zapravo samo matemati\u010dki opisi objekata u RAM memoriji. LVGL grafi\u010dkom motoru je u teoriji potpuno svejedno crta li krug na zaslonu CrowPanela preko SPI sabirnice ili unutar prozora na Windowsima pomo\u0107u mi\u0161a. Sve \u0161to mu treba je komad memorije (zaslonski buffer) u koji \u0107e upisati RGB boju piksela. Tako\u0111er, teorija pretpostavlja postojanje takozvanog HAL sloja (Hardware Abstraction Layer). To zna\u010di da programski k\u00f4d na simulatoru ne bi trebao izravno komunicirati s hardverom (\u0161to i ne mo\u017ee), nego se sve radi preko &#8220;prevoditelja&#8221;.<\/p>\n<p>Moderni grafi\u010dki pokreta\u010di poput LVGL-a dakle obe\u0107avaju da k\u00f4d napisan jednom radi svugdje, me\u0111utim, stvarna in\u017eenjerska praksa donosi te\u0161ka i nepredvidiva prilago\u0111avanja. Potro\u0161io sam dvadesetak sati rada u poku\u0161aju prevo\u0111enja mojeg koda preko slu\u017ebenog LVGL Win32 simulatora pokrenutog u Visual Studiju. \u010cim bi rije\u0161io probleme i gre\u0161ke jednog sloja, pojavile bi se nove gre\u0161ke drugog sloja. Rje\u0161avanje tih gre\u0161aka, opet generira nove gre\u0161ke u prethodnom (o\u010di\u0161\u0107enom) sloju i tako stalno u krug. Simulator bi doveo sa 1500 ili 250 gre\u0161aka na svega 4 gre\u0161ke, i onda kada krenem rije\u0161iti te preostale \u010detiri gre\u0161ke, i kada ih napokon rije\u0161im, kompilacija izbaci opet set od novih 50-tak gre\u0161aka.<\/p>\n<p>Razlog za ovo svakako le\u017ei u \u010dinjenici da moj program svakako nisu samo crte\u017ei gumba i tekstualne labele, no \u010dak i kad sam prakti\u010dki o\u010distio sve dijelove koda osim \u010distih grafi\u010dkih, i dalje je trebalo rje\u0161avati niz kompilacijskih gre\u0161aka. Bilo je vrlo o\u010dito da je Microsoftov MSVC kompajler u Visual Studiju daleko osjetljiviji, stro\u017ei i netolerantan na bilo kakva odstupanja u strogom C++ deklariranju. Arduino IDE pak s druge strane u pozadini koristi GCC kompajler, koji je iznimno tolerantan prema redoslijedu koda, dopu\u0161ta napredne Arduino tipove i sam u hodu rje\u0161ava najave funkcija. Nesklad u verzijama i podsustavima (Linker) kod LVGL Win32 simulatora je tako\u0111er i ovdje stvarao mnoge probleme, \u0161to smo ve\u0107 iskusili i kod programiranja CrowPanela.<\/p>\n<p>Visual Studio (MSVC) i Win32 drajverski most za LVGL v8 je bez sumnje izvrsna podloga za programere koji pi\u0161u grafi\u010dke aplikacije od po\u010detka do kraja na ra\u010dunalu. Me\u0111utim, moj prili\u010dno kompleksni programski kod je u potpunosti razvijen na CrowPanelu koji je duboko integriran sa specifi\u010dnim ESP32 hardverom, LoRa antenom te vanjskim senzorima i registrima. Time je postao previ\u0161e kompliciran za prevo\u0111enje na Windowse i morao sam odustati od neprestanog rje\u0161avanja novih kompilacijskih gre\u0161aka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Screenshot_funkcija\"><\/span><strong>Screenshot funkcija<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>Nakon \u0161to sam odustao od Win simulatora, probao sam napisati kod koji bi barem snimio izgled svih prozora na CrowPanelu i snimio ih na SD karticu. Ovo je tako\u0111er u po\u010detku (u teoriji) izgledalo obe\u0107avaju\u0107e, me\u0111utim, praksa je pokazala da i ovdje treba rje\u0161avati niz problema.<\/p>\n<p>U teoriji, screenshot izgleda kao najobi\u010dnija operacija tipa &#8220;uzmi ono \u0161to se vidi na ekranu i spremi u datoteku&#8221;. No, kada se ta teorija spusti na realni hardver CrowPanela i operacijski sustav mikrokontrolera, praksa te odmah lupi po prstima i pretvori to u problem za sebe.<\/p>\n<p>Prvi kodovi su izazivali trenutno ru\u0161enje sustava \u010dim se pokrene funkcija za screenshot. O\u010dito je dolazilo do sukoba unutar PSRAM i RAM memorija. Kada primjerice Windows radi screenshot, on u sekundi odvoji par megabajta iz svojih gigabajta instaliranog RAM-a. ESP32-P4 na CrowPanelu isto tako ima svoju vanjsku PSRAM memoriju, ali on njome upravlja kroz vrlo uske i stroge &#8220;prozore&#8221; (tzv. Cache MMU). Kada sam pozvao naredbu za screenshot (lv_snapshot_take), procesor je uletio u RAM i zatra\u017eio neprekinuti komad od to\u010dno 1,22 MB slobodnog prostora u jednom komadu za sliku rezolucije 1024&#215;600. \u010cim je sustav shvatio da je memorija rascjepkana (jer FreeRTOS niti, audioPlayer i LoRa stalno uzimaju svoje komadi\u0107e), alokacija je pukla, procesor je zakora\u010dio na zabranjenu adresu i aktivirao onaj slavni krah: Guru Meditation Error: Load access fault! (kojeg sam se nagledao tijekom programiranja).<\/p>\n<p>Povodom toga sam napisao samostalni algoritam da zaobi\u0111em lv_snapshot_take i izbjegnem krah. Ovime sam uspio dobiti stabilne slikovne datoteke, ali unutra su bili samo prazni ekrani u boji (bez gumbi, labela i ostalog vizualnog sadr\u017eaja). To se dogodilo jer moderni drajveri za ESP32-P4 uop\u0107e ne dr\u017ee gotovu sliku u standardnom RAM-u. Grafi\u010dki akcelerator crta sliku u pozadini i \u0161alje je kroz brzu hardversku MIPI-DSI sabirnicu izravno na ekran. Moj k\u00f4d je \u010ditao unutra\u0161nje buffere u krivom trenutku, dok su oni bili prazni ili tek u fazi brisanja prije idu\u0107eg crte\u017ea, pa je screenshot uslikao samo \u010distu pozadinsku boju izbornika.<\/p>\n<p>Najdalje \u0161to sam uspio do\u0107i to su slike ekrana koje sadr\u017ee neke nasumi\u010dne linije u boji. Poku\u0161aj slikanja ekrana na ovakvom hardveru unutar kompliciranog gotovog koda postao je klasi\u010dan primjer rje\u0161avanja problema koji tra\u017ei puno vremena, strpljenja i u\u010denja, a s druge strane izlazi iz okvira osnovnih zahtjeva i cilja ovog projekta. Stoga sam odustao i od ove nadogradnje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Pokretanje_kamere\"><\/span><strong>Pokretanje kamere<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n<p>U uvodu sam napisao da CrowPanel ima osigurane dvije MIPI-DSI trake za zaslon i dvije MIPI-CSI trake samo za kameru. Naravno da je in\u017eenjerski gledano prava \u0161teta ne iskoristiti postoje\u0107u kameru koju sam dobio uz CrowPanel.<\/p>\n<p>MIPI-CSI (Camera Serial Interface) s 2 trake slu\u017ei da bi sirovi podaci s 2 MP kamere mogli u realnom vremenu dolaziti na procesor. Me\u0111utim, ove dvije trake za kameru je nemogu\u0107e iskoristiti na jednostavan na\u010din (poput obi\u010dnog snapshot-a ili uvoza u Arduino) jer MIPI-CSI protokol u pozadini radi kao ekstremno kompliciran hardverski &#8220;stroj&#8221;. Senzor kamere kroz te dvije MIPI trake \u0161alje sirove, neobra\u0111ene pakete bajtova (tzv. RAW Bayer format) prema ESP32-P4 procesoru. Unutar ESP32-P4 se nalazi poseban, namjenski hardverski procesor (ISP &#8211; Image Signal Processor) koji te bajtove mora u letu matemati\u010dki obraditi (izra\u010dunati balans bijele boje, o\u0161trinu, kontrast i pretvoriti ih u RGB format).<\/p>\n<p>Arduino to jednostavno ne vidi. Da bi taj ISP stroj uop\u0107e znao raditi, potreban je cijeli set kompliciranih naredbi ugra\u0111enih preko Linux-like operativnog sustava (ESP-IDF kroz CMake). Arduino IDE, zbog svoje jednostavnosti, te funkcije uop\u0107e nema ugra\u0111ene u svoj standardni paket. Zato za Arduino ta kamera i njezine 2 brze trake ostaju &#8220;mrtav hardver&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u201eESP-IDF kroz CMake\u201c<\/strong><\/p>\n<p>ESP-IDF (Espressif IoT Development Framework) je slu\u017ebeni operacijski sustav i paket drajvera za sve ESP32 \u010dipove. To je profesionalni, industrijski alat koji je tvrtka Espressif (proizvo\u0111a\u010d ESP32 \u010dipova) osmislila za ozbiljan razvoj softvera. Za razliku od Arduina, koji je napravljen za hobiste i skriva tehnologiju iza jednostavnih gumba, ovi alati daju potpunu kontrolu nad svakim tranzistorom u \u010dipu.<\/p>\n<p>Kada kupite najnoviji i napredan \u010dip kao \u0161to je tvoj ESP32-P4, on u sebi ima slo\u017eeni hardverski video-procesor za MIPI-CSI kamere, hardverske grafi\u010dke akceleratore (JPEG dekodere, h.264 video kodeke) i napredno upravljanje memorijom. Arduino IDE pak u pozadini koristi relativnu staru i ogoljenu verziju ESP-IDF-a i stalno ima probleme sa prepoznavanjem novih drajvera. U naprednom ESP-IDF-u se k\u00f4d pi\u0161e u \u010distom C jeziku, te se ima pristup doslovno svakom registru kamere, a program se izvr\u0161ava drasti\u010dno br\u017ee i tro\u0161i upola manje RAM-a nego u Arduinu.<\/p>\n<p>U CrowPanel-Advanced paketu drajvera koji ja ovdje koristim, primjer koda za pokretanje kamere nije ni stavljen u Arduino folder, ve\u0107 u IDF folder. O\u010dito da Elecrow isporu\u010duje lekcije za kameru i napredne ekrane kroz ESP-IDF i CMake jer je to jedini na\u010din da se izvu\u010de maksimum iz jake MIPI-CSI periferije ESP32-P4 \u010dipa. CMake je profesionalni alat za automatizaciju izgradnje softvera, daleko napredniji od Arduina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Reklamne_zamke\"><\/span><strong>Reklamne zamke<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Na oglasu za moj CrowPanel ESP32-P4 nagla\u0161eno i privla\u010dno pi\u0161e kako ima sna\u017enu podr\u0161ku za Arduino i LGVL.\u00a0 Me\u0111utim, kada poku\u0161ate pokrenuti napredne lekcije (poput one za kameru), brzo shvatite da su sve te napredne stvari pisane u ESP-IDF-u i CMake-u. Proizvo\u0111a\u010d je istina ponudio &#8220;podr\u0161ku&#8221; za Arduino, ali samo za osnovnu grafiku i hardver, dok ste za sve kompliciranije stvari prepu\u0161teni sami sebi i satima mukotrpnog izu\u010davanja specifi\u010dne arhitekture CrowPanela kako bi napisali ispravan programski kod.<\/p>\n<p>\u010cak i ako krenete u avanturu razvoja kompleksnog softvera za CrowPanel u Arduino IDE koja mo\u017ee trajati tjednima i mjesecima, suo\u010davate se s problemima kompatibilnosti raznih biblioteka koje morate koristi u kodu, a koje se razvijaju gotovo na tjednoj bazi. Ja primjerice koristim LVGL biblioteku v8.3.11, a sada je aktualna verzija v9 koja imaju potpuno druga\u010dija unutra\u0161nja imena za funkcije.<\/p>\n<p>Posve je normalno da za neki preuzeti kod sa Interneta, morate znati i to\u010dne verzije biblioteka za koje je taj kod pisan. Ako Arduino IDE u pozadini nadogradi biblioteke na novu verziju, posve je mogu\u0107e da kod koji se prije kompajlirao bez problema sada javlja niz gre\u0161aka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"SUCELJE_ELEKTRONICKE_METE\"><\/span><strong>SU\u010cELJE ELEKTRONI\u010cKE METE <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Tijekom razvoja softvera, bilo je potrebno stalno pratiti da li ugra\u0111ene funkcije rade, odnosno da li primaju podatke sa mete i ispravno ih prikazuju. U po\u010detku sam koristio softverski simulator ugra\u0111en u sam programski kod koji je generirao pakete podataka kakvi bi ina\u010de dolazili preko LoRa sustava sa mete. Me\u0111utim, kako se softver razvijao i postajao kompleksniji, ovo vi\u0161e nije bilo dovoljno pouzdano.<\/p>\n<p>Stoga sam napravio realni hardverski simulator koji \u201eglumi\u201c metu i preko LoRa sustava periodi\u010dki \u0161alje slu\u010dajno generirane podatke na CrowPanel. To su podaci o stanju senzora, podaci o pogocima, podaci o brzini i smjeru vjetra na meti, podaci o brzini projektila na meti, podaci o stanju baterije i podaci o dvije temperature (laseri i ostala elektronika) u svrhu upozorenja od preoptere\u0107enja ili pregrijavanja.<\/p>\n<p>Simulator sam programirao da podatke o pogocima ili stanju senzora (kvar) \u0161alje svakih 5 sekundi, a sve ostale telemetrijske podatke osvje\u017eava svake sekunde, kako \u0107e i biti u stvarnosti. Simulator \u0161alje sve podatke sa slu\u010dajno generiranim vrijednostima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_02.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24129\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_02.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"533\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_02.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_02-768x315.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Simulator mete je spoj ESP32-WROOM-32D MCU plo\u010dice i LoRa DX-LR30 SX1262 modula (868-915Mhz). YuRobot plo\u010dica je samo napajanje 3,3 V za MCU i LoRa.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_01.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24128\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_01.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"497\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_01.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_01-768x294.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><span style=\"color: #00ffff;\"><em>Nekoliko snimaka ekrana iz rane faze razvoja softvera.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Displej je organiziran u sedam prozora:<\/p>\n<ul>\n<li>Glavni prozor &#8211; Meta<\/li>\n<li>Prozor za Postavke<\/li>\n<li>Prozor sa Statistikom<\/li>\n<li>Prozor sa Meteorolo\u0161kim podacima u realnom vremenu<\/li>\n<li>Prozor Balistika u realnom vremenu<\/li>\n<li>Prozor sa Balisti\u010dkim kalkulatorom<\/li>\n<li>Prozor sa Balisti\u010dkom trajektorijom<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Glavni_prozor_%E2%80%93_Meta\"><\/span>Glavni prozor \u2013 Meta<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_05.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24134\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_05.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"585\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_05.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_05-768x449.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Kod prvog paljenja pojavljuje se ovakav prozor. Preko mete se iscrtava mre\u017ea od 2&#215;64 opti\u010dkih senzora. Kad stigne prvi paket podataka, ukoliko su svi senzori ispravni, sve linije mijenjaju boju u plavu. Ukoliko neki od senzora ne radi, pripadaju\u0107e linije ostaju crvene. Tako strijelac odmah vidi ispravnost mete.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_06.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24135\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_06.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"586\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_06.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_06-768x450.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Gumbom MRE\u017dA prikaz opti\u010dke mre\u017ee se mo\u017ee ugasiti tako da ostaje \u010dista meta. Me\u0111utim, ako se tijekom rada mete dogodi neka gre\u0161ka na senzorima (pregori\/oslabi laser ili foto-senzor, padne neki list ili kukac na prozor\u010di\u0107 optike i sli\u010dno), pojavljuju se trajne crvene linije preko mete, tako da strijelac zna da taj dio mete ne radi.<\/p>\n<p>U takvom slu\u010daju strijelac mo\u017ee preko CrowPanela poslati signal za paljenje ventilatora na meti (VENTILATOR UGA\u0160EN\/UPALJEN), tako da otpu\u0161e smetnju sa prozor\u010di\u0107a optike. Tako\u0111er, preko CrowPanela mo\u017ee poslati signal za ga\u0161enje i paljenje lasera (LASERI) ili za restart elektronike mete (RESTART METE). Ako to ne pomogne, onda se kvar mora otkloniti na samoj meti ili se nastavlja ga\u0111anje na ispravnoj povr\u0161ini mete.<\/p>\n<p>Pogoci se prikazuju zelenim kru\u017ei\u0107ima sa crvenom rubom. Mo\u017ee se dogoditi da projektil aktivira samo jedno zavjesu (na primjer samo X os), a nekako se provu\u010de kroz drugu zavjesu. Ovo je mogu\u0107e ako se ga\u0111a malim kalibrima (razmak izme\u0111u laserskih linija je 4 mm). U tom slu\u010daju \u0107e se preko mete iscrtati zelena linija (horizontalna ili vertikalna) na mjestu aktiviranog senzora. Tako strijelac zna da je metak pro\u0161ao kroz metu i ima informaciju o pravcu prolaska po jednoj osi.<\/p>\n<p>Podaci o trenutnom vremenu (sat) i datumu se ispisuju iz RTC-a, a podaci o ja\u010dini be\u017ei\u010dnog signala (SIG) se ispisuju iz LoRa modula na CrowPanelu. Meta svake sekunde \u0161alje telemetrijske podatke. U gornjem desnom dijelu prozora su podaci o stanju akumulatora (baterije) koja napaja metu (AKU). Ispod je grafi\u010dki prikaz smjera i brzine vjetra. Za mjerenje smjera i brzine vjetra mo\u017ee se koristiti (odabrati) anemometar na meti, anemometar kod strijelca ili oba anemometra gdje se onda ra\u010duna srednja vrijednost ovih podataka (VJETAR STRIJELAC, VJETAR META, VJETAR PROSJEK). Svi bar-grafovi i ispisi vrijednosti mijenjaju tri razine boja (zelena, naran\u010dasta, crvena) ovisno o vrijednosti.<\/p>\n<p>Laseri tro\u0161e najve\u0107i dio ukupne struje mete (95%) te se u pauzama ga\u0111anja mogu isklju\u010diti tipkom LASERI, tako da nepotrebno ne tro\u0161e struju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_14.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24143\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_14.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"588\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_14.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_14-768x452.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Podaci pogodaka se zapisuju u tablicu na glavnom prozoru, na SD karticu, te su dostupni u prozoru Statistika. Svaki zapisani pogodak se mo\u017ee isklju\u010diti iz grupe, ukoliko se primjerice dogodi \u201eflajer\u201c ili neko ne\u017eeljeno okidanje. Automatski se ra\u010duna veli\u010dina grupe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_15.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24144\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_15.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"578\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_15.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_15-768x444.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Kada serija sadr\u017ei puno pojedina\u010dnih ga\u0111anja, mogu se koristiti \u010detiri razine zuma \u017eeljenog dijela mete za bolji prikaz mjesta pogodaka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_13.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24142\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_13.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"574\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_13.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_13-768x441.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Kad zavr\u0161i serija ga\u0111anja, podaci i prikazi pogodaka se mo\u017ee o\u010distiti iz glavnog prozora (O\u010cISTI TRENUTNU SERIJU), ali ostaju i dalje trajno zapisani na SD kartici i dostupni u prozoru Statistika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"_Prozor_za_Postavke_SISTEM\"><\/span><strong>\u00a0Prozor za Postavke (SISTEM)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_07.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24136\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_07.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"578\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_07.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_07-768x444.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>U ovom prozoru se mo\u017ee namjestiti realno vrijeme i datum, te podesiti svjetlina ekrana i ja\u010dina zvuka za glasovne komentare i alarme. Glasovni komentari se mogu kombinirati za tri podatka: pogoci, smjer i brzina vjetra, korekcija ciljanja preko optike. Time strijelac ne mora gledati u ekran. Ovisno o tome koji podaci su mu va\u017eni, gumbima ZVUK META, ZVUK VJETAR i ZVUK KOREKCIJA uklju\u010duje glasovni komentar.<\/p>\n<p>Komentar za pogodak mo\u017ee biti centar (pogodak unutar jednog centimetra od centra) ili se izgovara udaljenost u centimetrima od centra i smjer po principu sata (npr. META 5 NA 8 SATI). Komentar za vjetar uklju\u010duje brzinu vjetra (m\/s) i smjer vjetra po principu sata (npr. VJETAR 3,5 SA 2 SATA). Komentar za korekciju ciljanja glasi na primjer ovako: KOREKCIJA 1,5 DESNO, 3 DOLJE.<\/p>\n<p>U sustav je uklju\u010den krug za automatsku kalibraciju lasera mete. Ovisno o uvjetima ga\u0111anja, strijelac mo\u017ee pokrenuti automatsku kalibraciju ili ru\u010dno namjestiti \u017eeljenu ja\u010dinu lasera. Automatska kalibracija polako smanjuje snagu lasera, sve dok prvi senzor ne padne ispod praga okidanja. Tada sustav automatski di\u017ee snagu za 20% i to je optimum rada (potro\u0161nja, zagrijavanje) laserske mre\u017ee. Ukoliko se tijekom ga\u0111anja dogode la\u017ena izvje\u0161\u0107a o pogotku, strijelac mo\u017ee podi\u0107i snagu lasera tako da se nadvlada uzrok la\u017enih detekcija (pra\u0161ina na opti\u010dkim prozorima i sli\u010dne sjene).<\/p>\n<p>Na ovom prozoru se prikazuju telemetrijski podaci o temperaturi lasera i temperaturi elektronike na meti. Ukoliko temperatura pre\u0111e 55\u00b0C, aktivirati \u0107e se vizualni i zvu\u010dni alarm.<\/p>\n<p>Na ovom prozoru su gumbi za uklju\u010denje ili isklju\u010denje ventilatora na meti (hla\u0111enje ili \u010di\u0161\u0107enje prozor\u010di\u0107a optike), te gumb za hard reset mete u slu\u010daju da do\u0111e do nekog elektroni\u010dkog kvara (smrzavanje programa MCU-a ili sli\u010dno).<\/p>\n<p>Svi nazivi na gumbima i labelama prevedeni su na \u010detiri jezika koji se mogu odabrati gumbom LANG. To su hrvatski, engleski, njema\u010dki i francuski jezik. Jednom kad se namjesti \u017eeljeni jezik, ostaje zapisan u memoriji i postavlja se kod svakog idu\u0107eg paljenja ure\u0111aja.<\/p>\n<p>Na dnu prozora su tipke za ulazak u druge prozore: METEO STANICA, BALISTIKA, STATISTIKA.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prozor_sa_Statistikom\"><\/span><strong>Prozor sa Statistikom<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_12.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24141\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_12.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"558\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_12.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_12-768x429.jpg 768w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_12-450x250.jpg 450w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>U ovom prozoru se mo\u017ee pristupiti podacima o svim pogocima. Bilje\u017ei se serija i broj hitaca, vrijeme i datum, mjesto pogotka, brzina projektila i meteo uvjeti tijekom ga\u0111anja. Mo\u017ee se odabrati jedna ili vi\u0161e serija ga\u0111anja, te se automatski izra\u010dunavaju statistike tih serija, primarno veli\u010dina grupe i preciznost.<\/p>\n<p>Ovdje se mogu selektirati \u010detiri razli\u010dita strijelca, te se prikazuju podaci ga\u0111anja samo selektiranog strijelca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prozor_sa_Meteoroloskim_podacima_u_realnom_vremenu\"><\/span><strong>Prozor sa Meteorolo\u0161kim podacima u realnom vremenu<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_08.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24137\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_08.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"576\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_08.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_08-768x442.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>U long range strelja\u0161tvu zra\u010dnom pu\u0161kom (udaljenosti od 50 do 100+ metara), vjetar je najkriti\u010dniji faktor zbog male mase i relativno male brzine dijabole. Utjecaj vjetra se smanjuje kori\u0161tenjem slugova umjesto dijabola i kori\u0161tenjem te\u017eih projektila ve\u0107eg kalibra. Najmanje skretanje vjetra obi\u010dno se posti\u017ee pri izlaznim brzinama oko 275 m\/s (900 fps). Op\u0107enito prihva\u0107ene granice brzine vjetra su:<\/p>\n<ul>\n<li>Do 10 km\/h (cca 3 m\/s): Smatra se prihvatljivim za precizno ga\u0111anje. \u010cak i pri ovoj brzini, bo\u010dni vjetar mo\u017ee pomaknuti dijabolu za nekoliko centimetara na 50 metara, \u0161to zahtijeva korekciju ciljanja.<\/li>\n<li>16-22 km\/h (cca 4,5-6 m\/s): Gornja granica za ve\u0107inu strijelaca. Na ovim brzinama utjecaj vjetra postaje vrlo nepredvidljiv, a dijabola mo\u017ee zna\u010dajno &#8220;\u0161etati&#8221; izvan zone pogotka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Iznad 25 km\/h (7 m\/s): Smatra se prevelikom brzinom za smisleno long range ga\u0111anje zra\u010dnom pu\u0161kom. Dijabole postaju izrazito nestabilne, a pogre\u0161ke u procjeni brzine vjetra od samo 1-2 km\/h rezultiraju proma\u0161ajima cijele mete.<\/p>\n<p>S obzirom na navedeno napravio sam zaseban prozor koji na velikom ekranu pokazuje samo smjer i brzinu vjetra, te ostale meteorolo\u0161ke podatke koje koristi i balisti\u010dki kalkulator. Za smjer i brzinu vjetra mogu se uklju\u010diti glasovne najave koje stalno ponavljaju smjer i brzinu vjetra.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prozor_Balistika_u_realnom_vremenu\"><\/span><strong>Prozor Balistika u realnom vremenu<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_09.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24138\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_09.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"571\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_09.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_09-768x439.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S obzirom da postoji veliki broj tipova opti\u010dkih ciljnika sa razli\u010ditim kon\u010danicama, umjesto da u\u010ditavam slike stotine tipova kon\u010danica, napravio sam interaktivnu kon\u010danicu koju strijelac sam mo\u017ee iscrtati tako da je izgledom najbli\u017ea njegovoj kon\u010danici. Tako na vrlo jednostavan na\u010din pomo\u0107u 7 gumbi mo\u017ee odrediti da li koristi MIL\/MRAD ili MOA sistem, broj podjela prema gore, broj podjela prema dolje, broj podjela lijevo i desno, fino\u0107a podjela (0,5 ili 1) i vrijednost jedne podjele (1-20).<\/p>\n<p>Balisti\u010dki kalkulator automatski ra\u010duna korekciju i prikazuje ju broj\u010dano i pomo\u0107u crvene to\u010dke na kon\u010danici. Strijelac mo\u017ee uskladiti broj vertikalnih klikova na turetu svoje optike i time crvenu to\u010dku korigirati prema stvarnom mjestu ciljanja. Ispod kon\u010danice je prikaz brzine i smjera vjetra \u0161to svakako poma\u017ee kod korekcije.<\/p>\n<p>Strijelac mo\u017ee uklju\u010diti glasovnu najavu korekcije u realnom vremenu, tako da vizualno mo\u017ee biti potpuno koncentriran na svoju optiku i metu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prozor_sa_Balistickim_kalkulatorom\"><\/span><strong>Prozor sa Balisti\u010dkim kalkulatorom<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_10.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24139\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_10.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"580\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_10.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_10-768x445.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Balisti\u010dki kalkulatori znaju biti vrlo slo\u017eeni, no za ga\u0111anje iz zra\u010dne pu\u0161ke do maksimalno 200-300 metara, mo\u017eemo se usmjeriti samo na ra\u010dunanje onih podataka koji najvi\u0161e utje\u010du na balistiku. Balisti\u010dke podatke smo podijelili u \u010detiri grupe:<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>PODACI O PROJEKTILU<\/strong><\/p>\n<p>Najva\u017enija stavka u balisti\u010dkim kalkulacijama je odre\u0111ivanje balisti\u010dkog koeficijenta projektila sa kojim se ga\u0111a. Balisti\u010dki koeficijent (BC) je mjera sposobnosti projektila da nadvlada otpor zraka tijekom leta. Jednostavno re\u010deno, on opisuje koliko u\u010dinkovito projektil zadr\u017eava svoju brzinu i kineti\u010dku energiju. \u0160to je vrijednost koeficijenta ve\u0107a, to je otpor zraka manji u odnosu na masu projektila, \u0161to rezultira ravnijom putanjom i manjim utjecajem vjetra.<\/p>\n<p>Tri su klju\u010dna faktora koja definiraju BC:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Tip ili oblik (aerodinamika) projektila<\/strong>: &#8220;O\u0161triji&#8221; i aerodinami\u010dniji oblici (poput &#8220;slug&#8221; metaka) imaju ve\u0107i BC od klasi\u010dnih dijabola s ravnom ili zaobljenom glavom koje su dizajnirane da se brzo usporavaju.<\/li>\n<li><strong>Promjer (kalibar)<\/strong>: \u0160iri projektili imaju ve\u0107u povr\u0161inu koja se sudara sa zrakom, \u0161to pove\u0107ava otpor.<\/li>\n<li><strong>Masa projektila<\/strong>: Te\u017ei projektili bolje zadr\u017eavaju zamah i te\u017ee ih je usporiti otporom zraka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>BC se naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eava kao decimalni broj manji od 1 (npr. dijabole za zra\u010dne pu\u0161ke obi\u010dno imaju vrlo nizak BC, izme\u0111u <strong>0,010 i 0,045<\/strong>). Odre\u0111uje se na sljede\u0107e na\u010dine:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Mjerenje brzine na dvije to\u010dke<\/strong> (najto\u010dnije): Pomo\u0107u dva kronografa (ure\u0111aja za mjerenje brzine) mjeri se po\u010detna brzina na ustima cijevi i brzina na odre\u0111enoj udaljenosti, npr. na 50 metara. Gubitak brzine kroz tu udaljenost unosi se u balisti\u010dki kalkulator koji izra\u010dunava stvarni BC za tu dijabolu iz te pu\u0161ke.<\/li>\n<li><strong>Mjerenje pada projektila<\/strong>: Pu\u0161ka se upuca na jednu udaljenost (npr. 10 m), a zatim se mjeri koliko projektil padne na ve\u0107oj udaljenosti (npr. 50 m). Razlika u to\u010dki pogotka omogu\u0107uje softveru da procijeni koeficijent.<\/li>\n<li><strong>Teorijski modeli<\/strong>: Proizvo\u0111a\u010di koriste standardne modele otpora. Za dijabole se naj\u010de\u0161\u0107e koristi GA model, dok se za aerodinami\u010dnije &#8220;slug&#8221; projektile koristi G1 model.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Poznavanje balisti\u010dkog koeficijenta projektila nije dovoljno za njegovo ra\u010dunanje putanje (trajektorije) cijelom du\u017einom leta. Sama brojka (npr. 0,025) ne zna\u010di ni\u0161ta bez modela otpora (oblika) na koji se odnosi. Balisti\u010dki kalkulator mora znati koji standardni model koristite za svoj projektil. Kori\u0161tenje ispravnog modela u kalkulatoru je klju\u010dno jer isti projektil ima razli\u010dit BC broj u razli\u010ditim modelima.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Balisti\u010dki modeli<\/strong><\/p>\n<p><strong>Balisti\u010dki model za klasi\u010dne dijabole: GA (ili GA2)<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj model je standard za dijabole s okruglom glavom (domed pellets). Projektiran je da prati aerodinamiku dijabola koje su stabilizirane &#8220;suknjicom&#8221; (drag-stabilized), a ne samo rotacijom. Ako se koristi GA model, BC vrijednost \u0107e ostati pribli\u017eno ista bez obzira na promjenu brzine projektila, \u0161to daje preciznije rezultate u kalkulatorima poput <em>Strelok Pro<\/em> ili <em>MERO<\/em>.<\/p>\n<p>Treba napomenuti da neki proizvo\u0111a\u010di (poput JSB-a ili H&amp;N-a) navode BC za dijabole prema G1 modelu, \u0161to mo\u017ee dovesti do gre\u0161aka pri ve\u0107im udaljenostima.<\/p>\n<p><strong>Modeli za slugove: G1, RA4, SLG0 \/ SLG1<\/strong><\/p>\n<p>Budu\u0107i da su slugovi oblikom sli\u010dniji mecima iz vatrenog oru\u017eja, za njih se koriste modeli namijenjeni projektilima s punim tijelom.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>G1<\/strong> model je naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni standard za slugove. Odnosi se na projektile s ravnim dnom (flat-base) i za\u0161iljenim vrhom.<\/li>\n<li><strong>RA4<\/strong> model je tako\u0111er popularan izbor za slugove jer je izvorno razvijen za .22 LR malokalibarsko streljivo, \u010dija je aerodinamika vrlo sli\u010dna slugovima iz zra\u010dnih pu\u0161aka na podzvu\u010dnim brzinama.<\/li>\n<li><strong>SLG0 \/ SLG1<\/strong> su relativno novi modeli dostupni u specijaliziranim softverima, razvijeni isklju\u010divo za zra\u010dne slugove kako bi se smanjile pogre\u0161ke pri brzinama blizu brzine zvuka.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Modeli za ostale oblike<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Model GL<\/strong> se koristi se za tupe (wadcutter) projektile ili one s potpuno ravnim vrhom.<\/li>\n<li><strong>Model G7<\/strong> se vrlo rijetko koristi u zra\u010dnom oru\u017eju jer je namijenjen ekstremno aerodinami\u010dnim &#8220;boat-tail&#8221; mecima za ga\u0111anje na velikim udaljenostima iz vatrenog oru\u017eja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na\u0161 balisti\u010dki kalkulator bi dakle svakako morao imati opciju modela GA za dijabole. Za slugove bi prvi izbor bio G1, a ako se primijete odstupanja na ve\u0107im udaljenostima, onda bi trebalo ostaviti mogu\u0107nost poku\u0161aja s RA4 modelom.<\/p>\n<p>U na\u0161em softveru, kad se odabere tip projektila (dijabola ili slug), automatski se ura\u010dunava odgovaraju\u0107i balisti\u010dki model. Model za dijabole odgovara \u010distom GA \/ GA2 modelu, odnosno u balisti\u010dki kalkulator je uvr\u0161tena fiksna retardacija (faktor usporavanja) od 0.0028f koja linearno simulira pona\u0161anje GA modela. Taj model uzima u obzir aerodinami\u010dki otpor &#8220;suknjice&#8221; (eng. skirt-drag stabilization) koja drasti\u010dno usporava dijabolu. Budu\u0107i da programski k\u00f4d automatski ra\u010duna \u017eivi BC na temelju terminalne brzine s LoRa mete, onda kalkulator zapravo dr\u017ei dijabolu unutar stabilne GA krivulje otpora. Zato izra\u010dunati rezultati ne\u0107e imati gre\u0161ku pri promjeni brzine projektila na ustima cijevi.<\/p>\n<p>Model za slugove u mojem balisti\u010dkom kalkulatoru odgovara hibridu G1 i RA4 modela, odnosno retardacija se spu\u0161ta na puno manju vrijednost od 0.0012f, a konstanta otpora za \u017eivi BC postavlja se na 0.00014f. Ova krivulja s niskim otporom je u praksi savr\u0161en hibrid izme\u0111u G1 i RA4 modela. Ona idealno opisuje fiziku projektila s punim tijelom i ravnim dnom (flat-base) koji leti na podzvu\u010dnim brzinama izme\u0111u 250 i 320 m\/s, tipi\u010dnim za zra\u010dne pu\u0161ke. Budu\u0107i da RA4 model (razvijen za .22 LR) ima gotovo identi\u010dan pad brzine kao i te\u017ei zra\u010dni slugovi, moj prora\u010dun s faktorom 0.0012f u praksi daje rezultate koji su istovjetni sa RA4 balisti\u010dkom krivuljom.<\/p>\n<p>Iako je prva ideja bila da ugradim stroge opcije za biranje tipi\u010dnih modela (GA, G1, RA4) kako bi strijelac u izborniku mogao birati to\u010dnu oznaku, za sada sam od toga odustao. To za ve\u0107inu strijelaca mo\u017ee biti nerazumljivo i bolji rezultati se posti\u017eu malom korekcijom samog balisti\u010dkog koeficijenta. Ako praksa poka\u017ee druga\u010dije, ne\u0107e biti nikakav problem nadograditi tu opciju sa vi\u0161e razli\u010ditih retardacija na izbor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PODACI O ORU\u017dJU<\/strong><\/p>\n<p>\u010cetiri faktora koja sam ovdje uvrstio \u010dine samu sr\u017e eksterne (vanjske) balistike. Njihovim me\u0111usobnim preplitanjem definira se to\u010dna geometrija i parabola leta svakog projektila (bilo dijabole ili sluga), a promjena samo jednog od njih u potpunosti pomi\u010de to\u010dku pogotka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Daljina na kojoj je pu\u0161ka upucana (Zero Range)<\/strong><\/p>\n<p>To je udaljenost na kojoj se pravac ciljanja (Sight Line) kroz optiku i zakrivljena parabola leta projektila presijecaju po drugi put (tzv. Far Zero). Projektil nakon izlaska iz cijevi leti prema gore (u odnosu na optiku), presijeca liniju ciljanja na nekoliko metara udaljenosti (Near Zero), posti\u017ee svoj vrhunac (apogej) i zatim pod utjecajem gravitacije pada natrag dolje, presijecaju\u0107i liniju optike to\u010dno na udaljenosti Zero Rangea.<\/p>\n<p>Promjena ove daljine ne mijenja stvarnu putanju projektila kroz zrak, ali potpuno mijenja nagib cijevi u odnosu na optiku. \u0160to je daljina upucavanja ve\u0107a, cijev mora biti nagnuta vi\u0161e prema gore. U mojem kodu, ova vrijednost direktno definira referentni parametar pada projektila koji slu\u017ei kao nulta to\u010dka za izra\u010dun svih preostalih MIL ili MOA klikova na kupoli.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Visina monta\u017ee opti\u010dkog ciljnika<\/strong><\/p>\n<p>To je to\u010dna udaljenost izme\u0111u sredi\u0161nje osi cijevi pu\u0161ke i sredi\u0161nje osi opti\u010dkog ciljnika (kon\u010danice), izra\u017eena u centimetrima.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da projektil napu\u0161ta cijev koja se nalazi ispod optike, on mora svladati tu po\u010detnu visinsku razliku kako bi uop\u0107e stigao do linije ciljanja. \u0160to je monta\u017ea vi\u0161a (npr. kod modernih &#8220;bullpup&#8221; zra\u010dnih pu\u0161aka ili visokih takti\u010dkih prstenova), projektil na bliskim udaljenostima (5 do 15 metara) poga\u0111a drasti\u010dno ni\u017ee od to\u010dke ciljanja. Me\u0111utim na ve\u0107im udaljenostima ga\u0111anja, visoka monta\u017ea zapravo stvara povoljniji (ravniji) kut presjeka. Projektil dulje ostaje blizu linije ciljanja, \u0161to rezultira manjim ukupnim padom na ekstremnim daljinama i zahtijeva manji broj klikova na turetima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Korak uvijanja \u017eljebova cijevi<\/strong><\/p>\n<p>To je duljina unutar cijevi (naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eena u milimetrima ili in\u010dima) u kojoj \u017eljebovi naprave jedan puni krug od 360\u00b0 oko svoje osi (npr. korak 1:16&#8243;). Ovaj faktor izravno definira brzinu rotacije projektila (obrtaje u minuti &#8211; RPM).<\/p>\n<p>Diabole su aerodinami\u010dki stabilizirane svojom suknjicom (drag-stabilized) i ne vole prebrz korak uvijanja jer ih preveliki RPM mo\u017ee destabilizirati u letu (uzrokovati spiralni let, tzv. spiraling). Slugovi su stabilizirani isklju\u010divo rotacijom (spin-stabilized). Budu\u0107i da nemaju suknjicu i dulji su, slugovi zahtijevaju drasti\u010dno br\u017ei korak uvijanja (kra\u0107u duljinu za puni krug) kako bi zadr\u017eali \u017eiroskopsku stabilnost i sprije\u010dili prevrtanje (tumbling) u zraku.<\/p>\n<p>Zbog rotacije i otpora zraka, projektil u letu bo\u010dno &#8220;skre\u0107e&#8221; u smjeru uvijanja \u017eljebova (naj\u010de\u0161\u0107e udesno). U programskom kodu balisti\u010dki kalkulator koristi ovo pravilo za izra\u010dun mikro-pomaka uslijed rotacije projektila, dodaju\u0107i ga horizontalnoj korekciji vjetra.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Brzina projektila na izlazu iz cijevi<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je po\u010detna brzina projektila u trenutku kada napusti usta cijevi, izra\u017eena u metrima u sekundi (m\/s). Po\u010detna brzina izravno definira vrijeme leta projektila do cilja. Budu\u0107i da gravitacija djeluje na projektil konstantno, kra\u0107e vrijeme leta zna\u010di da \u0107e projektil provesti manje vremena u zraku, pa \u0107e i njegov ukupni pad biti drasti\u010dno manji (parabola je znatno ravnija).<\/p>\n<p>\u0160to projektil leti br\u017ee, sila otpora zraka raste s kvadratom brzine, zbog \u010dega balisti\u010dki koeficijent (BC) i vrsta projektila (Diabola\/Slug) dolaze do punog izra\u017eaja. Tako\u0111er, kra\u0107e vrijeme leta zna\u010di da i bo\u010dni vjetar ima manje vremena skrenuti projektil s putanje.<\/p>\n<p>Ova vrijednost je va\u017ean dio balisti\u010dkog prora\u010duna. Ona direktno diktira po\u010detnu kineti\u010dku energiju u d\u017eulima (J), definira padove u odnosu na vrijeme leta, te slu\u017ei kao polazna to\u010dka za izra\u010dun efektivnog, \u017eivog BC-a onog trenutka kada LoRa sa mete vrati terminalnu brzinu projektila.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>METNA SITUACIJA<\/strong><\/p>\n<p>Ova \u010detiri faktora \u010dine dinami\u010dku stranu balistike. Dok su prethodni parametri uglavnom fiksne geometrijske postavke pu\u0161ke i optike, ova \u010detiri faktora se mijenjaju sa svakim izlaskom na teren, svakom promjenom polo\u017eaja mete ili promjenom atmosferskih prilika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Daljina ga\u0111anja<\/strong><\/p>\n<p>To je linearna udaljenost od usta cijevi do ravnine u kojoj se nalazi meta. Pad projektila pod utjecajem gravitacije nije linearan, nego kvadratni u odnosu na vrijeme. \u0160to projektil dulje leti, on drasti\u010dno br\u017ee gubi brzinu zbog otpora zraka, a gravitacija ga vu\u010de prema dolje sve ve\u0107om brzinom u svakoj sekundi.<\/p>\n<p>U balisti\u010dkom kalkulatoru ovaj parametar izravno diktira izra\u010dun vremena leta do mete. Dvostruko ve\u0107a udaljenost ne zna\u010di dvostruko ve\u0107i pad, nego \u010desto \u010detverostruko ili peterostruko ve\u0107i pad u centimetrima. Tako\u0111er, udaljenost direktno definira vrijednost strelja\u010dkog mjerila: na 50 metara 1 MIL iznosi 5 cm, a na 100 metara iznosi 10 cm. Zato kalkulator na kraju prora\u010duna dijeli ukupni pad s vrijedno\u0161\u0107u MIL\/MOA na odre\u0111enoj daljini kako bi strijelcu ispisao to\u010dan broj klikova za turet.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nagib terena <\/strong><\/p>\n<p>To je kut pod kojim strijelac ga\u0111a metu u odnosu na horizontalnu ravninu (bilo uzbrdo ili nizbrdo). Gravitacija projektil uvijek vu\u010de strogo vertikalno prema dolje (prema sredi\u0161tu Zemlje). Kada se ga\u0111a pod nagibom (uzbrdo ili nizbrdo), projektil prevaljuje duga\u010dku kosu udaljenost kroz zrak, ali gravitacija na njega djeluje samo du\u017e horizontalne komponente te putanje. Zbog toga se projektil pona\u0161a kao da leti na kra\u0107u udaljenost nego \u0161to zapravo jest.<\/p>\n<p>Stoga, bez obzira ga\u0111a li se strmo uzbrdo ili strmo nizbrdo, metak \u0107e uvijek pogoditi iznad to\u010dke ciljanja ako se ne korigira turet. U balisti\u010dkom kodu to rje\u0161ava klasi\u010dni vojni Cosinus Arrow algoritam. Na primjer, ako se ga\u0111a na 100 m pod nagibom 30\u00b0, kosinus iznosi 0.866, i tvoj kalkulator u fazi ra\u010dunanja pada koristi efektivnu daljinu od svega 86,6 m, \u010dime automatski smanjuje broj klikova na optici i sprje\u010dava proma\u0161aj iznad mete.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Nadmorska visina (gusto\u0107a zraka)<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj parametar, zajedno s temperaturom i tlakom, izravno definira gusto\u0107u zraka. Zrak nije prazan prostor, on je fluid sastavljen od molekula plina kroz koje projektil mora doslovno &#8220;probiti&#8221; svoj put. Na ve\u0107oj nadmorskoj visini zrak je rje\u0111i (ima manje molekula po kubi\u010dnom metru), pa je i sila otpora zraka manja.<\/p>\n<p>\u0160to je nadmorska visina ve\u0107a (ili zrak topliji i su\u0161i), aerodinami\u010dki otpor pada, a projektil zadr\u017eava puno ve\u0107u brzinu i ima manji pad. Balisti\u010dki dio koda to rje\u0161ava dinami\u010dkom korekcijom balisti\u010dkog koeficijenta preko varijable za gusto\u0107u zraka. Ako je zrak rje\u0111i, u prora\u010dunu se automatski pove\u0107ava efektivni BC projektila. Ve\u0107i BC zna\u010di manji zra\u010dni otpor, manje skretanje vjetra i ravniju parabolu leta projektila.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Brzina projektila na meti (Terminalna brzina)<\/strong><\/p>\n<p>To je stvarna, fizikalna brzina projektila u trenutku kada on prolazi kroz svjetlosnu zavjesu elektroni\u010dke mete. U standardnim balisti\u010dkim softverima, brzina na meti se samo teoretski procjenjuje na temelju tvorni\u010dkih tablica, \u0161to \u010desto dovodi do gre\u0161aka. Moj sustav je zami\u0161ljen da balisti\u010dkom kalkulatoru daje stvarne terminalne brzine projektila na meti. Ovo je izuzetno bitna informacija za balisti\u010dki kalkulator koja drasti\u010dno pove\u0107ava to\u010dnost prora\u010duna.<\/p>\n<p>Sa podatkom o brzini projektila na meti balisti\u010dki kalkulator izra\u010dunava stvarni balisti\u010dki koeficijent (BC) svakog pojedina\u010dnog projektila u specifi\u010dnim uvjetima ga\u0111anja. Ako na streli\u0161tu pu\u0161e jak vjetar, ako je zrak iznimno vla\u017ean ili ako je zrno mrvicu o\u0161te\u0107eno u le\u017ei\u0161tu, brzina projektila na meti \u0107e biti manja. Kalkulator \u0107e to kroz realne prora\u010dune odmah osjetiti, smanjiti BC, korigirati ispis energije u d\u017eulima i prilagoditi korekciju za novi hitac prema posljednjim podacima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>METEO UVJETI<\/strong><\/p>\n<p>U balisti\u010dkom modulu softvera, utjecaj smjera i brzine vjetra ra\u010duna se kroz tri povezana fizikalna koraka: izvla\u010denje bo\u010dnih komponenti vektora, pronala\u017eenje efektivnog (srednjeg) vjetra te primjenu linijskog modela skretanja (retardacije) preko \u017eivog balisti\u010dkog koeficijenta (BC).<\/p>\n<p>Vjetar rijetko pu\u0161e strogo s bo\u010dne strane (90\u00b0), odnosno pod idealnim pravim kutom u odnosu na liniju ga\u0111anja. Ako pu\u0161e pod kutom od npr. 30\u00b0 (koso s prednje desne strane), njegova sila koja fizi\u010dki gura metak u stranu znatno je manja. Zato balisti\u010dki kalkulator koristi trigonometrijsku funkciju sinus kako bi izra\u010dunao isklju\u010divo \u010distu bo\u010dnu komponentu (Crosswind Component) koja djeluje pod pravim kutom na projektil.<\/p>\n<p>Ako je vjetar to\u010dno s le\u0111a (0\u00b0) ili to\u010dno od naprijed (180\u00b0), sin(0) i sin(180) iznose 0. Bo\u010dni pomak u kodu automatski postaje jednak nuli. Ako vjetar pu\u0161e to\u010dno s boka (90\u00b0 ili 270\u00b0), sinus iznosi 1 ili -1 i sila vjetra ulazi u prora\u010dun u svom maksimalnom iznosu. Ostali smjerovi vjetra ulaze u prora\u010dun sa vrijednostima izme\u0111u 0 i 1.<\/p>\n<p>Vjetar kod strijelca (pu\u0161ke) i vjetar kod mete vrlo \u010desto pu\u0161u potpuno razli\u010ditim brzinama i smjerovima (zbog drve\u0107a, prepreka ili konfiguracije terena). Stoga moj sustav predvi\u0111a dva anemometra, jedan kod strijelca i jedan kod mete, te se ra\u010duna \u010disti aerodinami\u010dki prosjek na cijeloj trajektoriji leta.<\/p>\n<p>Izra\u010dun korekcije se ne bazira samo na smjeru i brzini vjetra. Kao \u0161to smo ve\u0107 ranije opisali tu se ura\u010dunavaju i mnogi drugi faktori. Pomak zrna je izravno proporcionalan brzini bo\u010dnog vjetra. Dvostruko ja\u010di vjetar uzrokovat \u0107e to\u010dno dvostruko ve\u0107e skretanje projektila. Me\u0111utim, \u0161to projektil dulje putuje kroz zrak do mete, bo\u010dna sila vjetra ima vi\u0161e vremena djelovati na njega i gurati ga s linije ciljanja. Zato lak\u0161a i sporija dijabola, koja du\u017ee putuje, ima znatno ve\u0107e skretanje od te\u0161kog i brzog sluga. U izra\u010dun se dalje dodaje faktor oblika projektila i njegovog usporavanja. Ovo je empirijska balisti\u010dka konstanta specifi\u010dna za aerodinamiku zra\u010dnog oru\u017eja. Ona uskla\u0111uje odnos izme\u0111u vremena leta u idealnom vakuumu i stvarnog ka\u0161njenja projektila (retardacije) zbog otpora zraka. Slijedi ura\u010dunavanje inverzne vrijednosti BC-a \u0161to je zapravo obrambeni \u0161tit projektila protiv vjetra. Budu\u0107i da formula dijeli s efektivnim BC-om, vrijedi pravilo: \u0160to je BC ve\u0107i, skretanje vjetra je drasti\u010dno manje. Na kraju, tu je i\u00a0 ura\u010dunavanje \u017eiroskopskog skretanja (Spin Drift) zbog rotacije projektila. Budu\u0107i cijev moje pu\u0161ke (kao i ve\u0107ine drugih pu\u0161aka) ima desni korak uvijanja \u017eljebova, rotiraju\u0107i projektil zbog aerodinami\u010dkog otpora sam od sebe blago &#8220;puzi&#8221; bo\u010dno udesno, \u010dak i kada na cijeloj putanji leta uop\u0107e nema vjetra.<\/p>\n<p>Sustav je zami\u0161ljen da ima dva be\u017ei\u010dna ultrazvu\u010dna anemometra koji se jednostavno postave negdje pored mete (na sigurnoj udaljenosti) i pored strijelca. Ipak, ako se iz nekog razloga ne \u017eele postavljati anemometri, ostavljena je mogu\u0107nost ru\u010dnog upisa prosje\u010dnih elementa vjetra na podru\u010dju ga\u0111anja.<\/p>\n<p>Svi podaci u koloni METEO UVJETI osvje\u017eavaju se i ra\u010dunaju iz senzora, tako da strijelac o tome ne treba voditi ra\u010duna. On uvijek ima konstantnu slikovnu i glasovnu indikaciju promjene vjetra i promjene korekcije ga\u0111anja u realnom vremenu, izra\u010dunatu u balisti\u010dkom kalkulatoru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_16.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24145\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_16.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"588\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_16.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_16-768x452.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Balisti\u010dki kalkulator sadr\u017ei sve podatke relevantne za korekciju ciljanja. Ukoliko se koriste senzori za vjetar i meteo podatke, podaci se povla\u010de sa senzora (crne ku\u0107ice). Ukoliko se senzori ne koriste mogu\u0107 je ru\u010dni unos podataka. Plave ku\u0107ice su vrijednosti koje balisti\u010dki kalkulator sam ra\u010duna. Mogu\u0107e je spremiti 10 razli\u010ditih profila sa unesenim vrijednostima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_17.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24146\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_17.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"581\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_17.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_17-768x446.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_18.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24147\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_18.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"587\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_18.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_18-768x451.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Za unos vrijednosti dostupne su numeri\u010dka i znakovna tipkovnica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Prozor_sa_Balistickom_trajektorijom\"><\/span><strong>Prozor sa Balisti\u010dkom trajektorijom<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_11.jpg\" rel=\"lightbox[23801]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24140\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_11.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"566\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_11.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_11-768x435.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovdje se mo\u017ee vidjeti putanja (pad) projektila prema podacima unesenim u balisti\u010dki kalkulator. Skala za padove u cm (y-os) se prilago\u0111ava automatski, a skala za daljine (x-os) se mo\u017ee odabrati ovisno stvarnoj daljini ga\u0111anja: 50, 150, 300, 600 metara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekt ELEKTRONI\u010cKA META Uvod Senzori Detektorska elektronika (diskretna) Detektorska elektronika (CPLD) Monitor Be\u017ei\u010dni link &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Obrada i prikaz podataka na monitoru strijelca &nbsp; Na prijemnoj strani svakako \u017eelimo neki displej na kojem \u0107e biti prikazana meta, pogoci i druge informacije. Pretra\u017eivanjem Interneta u u\u017ei izbor su u\u0161le dvije MCU razvojne platforme sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24143,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23801","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-samogradnja","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/meta_software_14.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23801"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24157,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23801\/revisions\/24157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}