![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/koncar_uea1_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Institut Rade Kon\u010dar<\/strong><\/p>\n Institut Rade Kon\u010dar je osnovan 1961. godine kao sredi\u0161nja istra\u017eiva\u010dka i razvojna institucija tada\u0161njeg poduze\u0107a “Rade Kon\u010dar”. Tijekom 1970-ih zapo\u010dinje intenzivan rad na dijagnostici transformatora i osnivanje prvih pokretnih ispitnih stanica. Kroz desetlje\u0107a, Institut se razvio iz internog odjela za istra\u017eivanje u dana\u0161nje samostalno trgova\u010dko dru\u0161tvo unutar Grupe KON\u010cAR, s fokusom na primijenjeno istra\u017eivanje i inovacije (KON\u010cAR \u2013 Institut za elektrotehniku).<\/p>\n Osnovne djelatnosti Instituta su proizvodnja ispitne i mjerne opreme primarno za transformatore i rotacijske strojeve, te ispitivanje, dijagnostika, umjeravanje i certificiranje niskonaponske i visokonaponske opreme i sustava.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Funkcije ure\u0111aja<\/strong> za ispitivanje elektri\u010dnih aparata Ue-A1<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prednja plo\u010da je jasno ozna\u010dena te se vidi ure\u0111aj omogu\u0107uje \u0161est vrsti mjerenja:<\/p>\n <\/p>\n Skala instrumenta (voltmetra) ide do 250 V, a crvenom to\u010dkom je prema tada\u0161njem standardu ozna\u010den napon od 220 V.<\/p>\n Dana\u0161nja standardna (nominalna) vrijednost mre\u017enog napona u Hrvatskoj iznosi 230 V za jednofazne priklju\u010dke (odnosno 400 V za trofazne). Prijelaz s 220 V na 230 V zapo\u010deo je krajem 1980-ih, a formalno je uskla\u0111en kroz 1990-e i rane 2000-te. U Europi je odluka standardizaciji donesena 1987. godine, a Hrvatska je taj standard (norma HRN EN 50160) u potpunosti prihvatila i implementirala kroz zakonske akte po\u010detkom 2000-ih.<\/p>\n Glavni razlog promjene dakle nije bila tehnolo\u0161ka potreba za “ja\u010dom” strujom, ve\u0107 harmonizacija tr\u017ei\u0161ta. Prije promjene, kontinentalna Europa koristila je 220 V dok je Velika Britanija koristila 240 V. Odabran je srednji put od 230 V kako bi svi elektri\u010dni ure\u0111aji mogli raditi u bilo kojoj europskoj zemlji bez preinaka.<\/p>\n Vi\u0161i napon teoretski omogu\u0107uje prijenos iste snage uz ne\u0161to manju struju, \u0161to smanjuje gubitke u vodi\u010dima (toplina), iako je u ovom slu\u010daju to bio sekundarni efekt u odnosu na zakonsko uskla\u0111ivanje. Umjesto fizi\u010dke zamjene svih transformatora, jednostavno su promijenjene dopu\u0161tene granice odstupanja. Dana\u0161nji standard od 230 V dopu\u0161ta odstupanje od +10% do -6% (odnosno 216-253 V) \u0161to obuhva\u0107a i stare sustave od 220 V i one od 240 V.<\/p>\n Ipak, neki stari ure\u0111aji koje \u010desto opisujem u ovom blogu dizajnirani su za rad na to\u010dno (maksimalno) 220 V i to treba imati u vidu ako se spajaju na dana\u0161nju mre\u017eu koja i kod nas na nekim mjestima dose\u017ee preko 240 V.<\/p>\n <\/p>\n Struja odvoda (odvodna struja) je struja koja normalno te\u010de iz elektri\u010dnog ure\u0111aja prema zemlji ili vodljivim dijelovima, \u010dak i kada je ure\u0111aj ispravan. Nastaje zbog nesavr\u0161enosti izolacije, kapacitivnih efekata (npr. dugi kabeli) ili filtera u opremi. Iako ure\u0111aj funkcionira, dio struje ipak “curi” i ta struja je kod ispravnog ure\u0111aja niske vrijednosti (do nekoliko miliampera).<\/p>\n Struju odvoda ne treba mije\u0161ati sa strujom kvara. To je struja koja nastaje uslijed kvara na izolaciji (npr. faza dotakne ku\u0107i\u0161te) ili direktnog kratkog spoja. To je nenormalno stanje koje zahtijeva isklju\u010denje (za\u0161titni ure\u0111aj kao FID sklopka ili osigura\u010d). Znatno je ve\u0107a od struje odvoda i opasna je za ljude i opremu.<\/p>\n Dopu\u0161tene struje odvoda nisu fiksne za cijelu instalaciju, ve\u0107 ovise o vrsti ure\u0111aja i standardima sigurnosti. Budu\u0107i da su one normalna pojava, cilj je zadr\u017eati ih ispod razine koja bi uzrokovala ne\u017eeljeno izbijanje za\u0161titne sklopke (FID) ili opasnost za \u010dovjeka. Evo primjera nekih standardnih dopu\u0161tenih vrijednosti struje odvoda za tro\u0161ila:<\/p>\n Skala na\u0161eg instrumenta za mjerenje struje odvoda ide do 5 mA i na njoj je crvenim to\u010dkama ozna\u010deno pet nominalnih vrijednosti koje su dopu\u0161tene ovisno o klasi i snazi ure\u0111aja koji se ispituje, a koje se poklapaju sa na\u0161im primjerima.<\/p>\n U ku\u0107anstvima se naj\u010de\u0161\u0107e koristi FID sklopka osjetljivosti 30 mA. Prema propisima, ukupna struja odvoda cijele instalacije (zbroj svih ure\u0111aja) ne bi smjela prelaziti 1\/3 nazivne struje sklopke (dakle, oko 10 mA za sklopku od 30 mA). Ako je struja odvoda ve\u0107a od toga, sklopka mo\u017ee “izbaciti” bez stvarnog kvara, \u0161to se naziva la\u017eno aktiviranje.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong>Prema tada\u0161njim standardima za ure\u0111aje Klase I (s uzemljenjem), minimalni otpor izolacije morao je biti ve\u0107i od 2 M\u03a9, a za ure\u0111aje Klase II (dvostruka izolacija), ta je vrijednost \u010desto i\u0161la iznad 7 M\u03a9. Za uobi\u010dajene uti\u010dnice i rasvjetu, minimalni otpor mora biti barem 1 M\u03a9 pri ispitnom naponu od 500 V DC. Kod dana\u0161njih novih instalacija te vrijednosti su u praksi znatno ve\u0107e (\u010desto preko 100 M\u03a9).<\/p>\n Stoga je i skala za mjerenje otpora prilago\u0111ena tim vrijednostima, odnosno ommetar je najto\u010dniji upravo u podru\u010dju 1-10 M\u03a9, a crvene to\u010dke se nalaze na 2 M\u03a9 i 7 M\u03a9. Otpor koji je manji od tih vrijednosti zna\u010di neispravnu (propalu) izolaciju ure\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n Na ovom opsegu provjerava se kvaliteta spoja, odnosno prijelazni otpor izme\u0111u utika\u010da (uzemljenja) i metalnog ku\u0107i\u0161ta. Nominalna vrijednost mora biti \u0161to ni\u017ea, tipi\u010dno manja od 0,1 \u03a9 (ne ra\u010dunaju\u0107i otpor samog kabela). U praksi se za standardne duljine kabela u ku\u0107anstvima toleriraju vrijednosti do 0,1 \u03a9 ili 0,2 \u03a9.<\/p>\n Gornja granica koja se obi\u010dno uzima kao prihvatljiva (uklju\u010duju\u0107i otpore na spojevima i kontaktima) iznosi iznosi 1 \u03a9. Ako instrument poka\u017ee vi\u0161e od 1 \u03a9, to je svakako jasan znak lo\u0161eg spoja ili preduga\u010dkog vodi\u010da premalog presjeka.<\/p>\n Skala na\u0161eg ommetra ovdje ide do 2 \u03a9, a prema crvenim markerima svaka vrijednost iznad 0,1 \u03a9 smatrala se sumnjivom (lo\u0161 kontakt ili o\u0161te\u0107en vodi\u010d). Prava dopu\u0161tena vrijednost zapravo ovisi o struji kvara potrebnoj da osigura\u010d “izbaci” u zadanom vremenu (obi\u010dno unutar 0,4 sekunde za 230 V). To se provjerava mjerenjem impedancije petlje kvara.<\/p>\n <\/p>\n Skala je ba\u017edarena do 500 \u03a9 \u0161to je dovoljno za ispitivanje unutra\u0161njeg otpora ve\u0107ine ku\u0107anskih aparata. Najja\u010da tro\u0161ila (3300 W) \u0107e imati radni otpor od 15 \u03a9 i tro\u0161iti struju od 15 A \u0161to je blizu granice standardnog ku\u0107nog osigura\u010da od 16 A. Stoga je i ovaj ure\u0111aj dizajniran za mjerenje na aparatima koji tro\u0161e do 15 A struje (snage do 3300 W). Neko malo tro\u0161ilo snage 100 W \u0107e primjerice imati otpor oko 500 \u03a9 \u0161to je maksimalna kalibrirana vrijednost na skali.<\/p>\n Naravno, mjerenje otpora mre\u017enih tro\u0161ila je relativno jer neka tro\u0161ila mogu imati razli\u010dite otpore u hladnom i radnom stanju, a posebno mjerenje otpora mo\u017ee biti varljivo ako se otpor mjeri istosmjernom mjernom strujom jer to ne uklju\u010duje induktivni i kapacitivni otpor koji tro\u0161ila imaju na izmjeni\u010dnoj struji. Tako izmjerenih 2-3 \u03a9 pomo\u0107u istosmjerne struje mo\u017ee zna\u010diti 40-50 \u03a9 impedancije na izmjeni\u010dnoj struji (50 Hz).<\/p>\n Moderni ure\u0111aji sa SMPS napajanjima (TV, punja\u010di, LED driveri) na ulazu imaju ispravlja\u010de i kondenzatore. Multimetar (DC) \u0107e \u010desto pokazati beskona\u010dan otpor (prekid) ili nasumi\u010dne vrijednosti dok puni kondenzatore, iako ure\u0111aj ima svoju konstantnu impedanciju u radu. Isto tako, neke komponente poput varistora ili poluvodi\u010da uop\u0107e ne “provode” na niskom mjernom naponu multimetra (do 9V), ali se potpuno druga\u010dije pona\u0161aju na mre\u017enih 230V.<\/p>\n Ovaj opseg mo\u017ee poslu\u017eiti za ispitivanje op\u0107e ispravnosti nekog elektri\u010dnog aparata, odnosno da li je u kratkom spoju ili prekidu.<\/p>\n Kasnije \u0107emo provjeriti da je mjerna struja na ovom opsegu AC ili DC, me\u0111utim u praksi umjesto posebnog AC ommetra, stvarni otpor (impedancija) ure\u0111aja na mre\u017enom naponu najlak\u0161e se saznaje mjerenjem struje i napona dok ure\u0111aj radi (Z=U\/I).<\/p>\n <\/p>\n Desni instrument (ampermetar) mjeri radnu struju, odnosno potro\u0161nju struje tro\u0161ila. Skala ide do 15 A \u0161to zna\u010di da se mogu ispitivati ure\u0111aji snage do 3300 W. Kao \u0161to smo naveli, to je maksimalna snaga ure\u0111aja dozvoljena na jednom osigura\u010du ku\u0107ne instalacije (po jednoj fazi).<\/p>\n Na voltmetarskoj skali (250 V) na lijevom instrumentu mo\u017ee se pratiti pad napona kod priklju\u010denja tro\u0161ila. Ako je tro\u0161ilo velike snage, a priklju\u010dni kabao nedovoljnog presjeka, mo\u017ee do\u0107i do nedozvoljenog pada napona na njemu. Dopu\u0161teni pad napona od brojila do tro\u0161ila obi\u010dno je 3% do 5% od napona u praznom hodu. Ako je pad napona ve\u0107i, to zna\u010di da se vodi\u010di pretjerano griju i da zbog pada napona ure\u0111aj ne radi punom snagom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Unutra\u0161nja konstrukcija Ue-A1<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ue-A1 je konstrukcijski posve pasivan ure\u0111aj. Mo\u017eemo uo\u010diti strujni shunt montiran pored preklopnika vrste mjerenja, te na tri univerzalne plo\u010dice mjerne otpornike, potenciometre za kalibraciju, te ispravlja\u010dke diode i mostove.<\/p>\n Za ovaj ure\u0111aj nisam na\u0161ao shemu ni bilo kakve druge podatke. Pretpostavljam da se mili-ommetar bazira na mjernom mostu, vjerojatno je Thomsonov (Kelvinov) dvostruki most ili neki modificirani Wheatstoneov most koji onda ujedno slu\u017ei i za srednje otpore. Mega-ommetar dobiva visoki mjerni napon izravno iz mre\u017enog transformatora koji se ispravlja diodama (500 V). Diode su uglavnom ispravlja\u010dki elementi za mjerne napone ommetara kao i za sam mjerni instrument za izmjeni\u010dna mjerenja struja i napona. Uo\u010davamo i dva elektrolitska kondenzatora vjerojatno za filtriranje mjernih napona ili kao detektor vr\u0161nih vrijednosti za instrument.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n