![\"hoskins_pyrometer_01\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/hoskins_pyrometer_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n1905. godine Albert Leroy Marsh i William Hoskins iz Chicaga su od nikla i kroma na\u010dinili leguru Chromel. Zbog svojih svojstva ova legura postala je jedinstvena za primjenu u ure\u0111ajima i napravama koji rade na visokim temperaturama. Patent je za\u0161ti\u0107en 1906. godine, a 1908. godine formirana je tvrtka Hoskins Manufacturing Company sa sjedi\u0161tem u ameri\u010dkom gradu Detroitu. Bavila se proizvodnjom elektri\u010dnih pe\u0107i, pirometara i sli\u010dnih ure\u0111aja za visoke temperature.<\/p>\n
Rad Hoskinsovog pirometra temelji se na termoparu, odnosno na termoelektri\u010dnom efektu, pa se ovakvi pirometri nazivaju jo\u0161 i termoelektri\u010dni pirometri. O termoelekri\u010dnom efektu, termoparovima i radu ovakvih mjera\u010da temperature ve\u0107 smo pisali u objavama MJERA\u010c TEMPERATURE ISPU\u0160NIH PLINOVA 17B31<\/a>, VAKUUM METAR NRC TYPE 701 TYPE 501 <\/a>i RMT ZC-994 Ure\u0111aj za toplo hladnu masa\u017eu lica<\/a>.<\/p>\n Termopar se sastoji od dvije \u017eice iz razli\u010ditog materijala me\u0111usobno spojene na jednom kraju. Kad se spojeni kraj nalazi na ve\u0107oj temperaturi od otvorenog kraja \u017eica, na tom otvorenom kraju \u017eica pojaviti \u0107e se elektri\u010dni napon. Ta pojava zove se termoelektri\u010dni efekt (ili Seebeckov efekt), a radi se dakle o izravnom pretvaranju toplinske energije u elektri\u010dnu. Termopar se postavlja u okru\u017eenje gdje \u017eelimo mjeriti temperaturu, a vodi\u0107ima se spaja sa voltmetrom na kojem vr\u0161imo o\u010ditanje (na skali ba\u017edarenoj za izravno o\u010ditanje temperature). Svaki tip termopara ima specifi\u010dna svojstva glede temperaturnih raspona u kojima mo\u017ee raditi i glede linearnosti proizvedenog napona u ovisnosti o temperaturi, pa je stoga i svaki pirometar ba\u017edaren samo za odre\u0111eni tip termopara.<\/p>\n Na ku\u0107i\u0161tu na\u0161eg pirometra ugra\u0111en je i termometar za kontrolu temeperature okoline u kojoj se nalazi sam instrument (do 50 \u00b0C). Ovo je korisno za izra\u010dun eventualne kompenzacije o\u010ditane vrijednosti temperature, a o \u010demu smo tako\u0111er ve\u0107 pisali u objavi\u00a0MJERA\u010c TEMPERATURE ISPU\u0160NIH PLINOVA 17B31<\/a>.<\/p>\n S obzirom da je pirometar u osnovi voltmetar njegova konstrukcija je vrlo jednostavna.<\/p>\n Uo\u010dava se klasi\u010dna izvedba mjernog instrumenta sa zakretnim svitkom i njemu serijski vezan jedan mjerni otpornik.<\/p>\n Na skali instrumenta vidimo podjelu u milivoltima i centigradima. Natpis “Chromel Alumel” ukazuje da su skale ba\u017edarene za upotrebu termopara tipa K (prema dana\u0161njim oznakama).\u00a0Pozitivna elektroda ovog termopara sastoji se od legure nikla i kroma (chromel), a negativna od legure nikla i aluminija (Alumel). Termoparovi tipa K predvi\u0111eni su za mjerenje temperatura u podru\u010dju od -270 \u00b0C to 1260 \u00b0C i u tom rasponu daju termoelektri\u010dni napon od -6.4 to 54.9 mV. To odgovara podjelama na na\u0161im skalama. Mo\u017ee se uo\u010diti kako ova vrsta termopara daje vrlo linearnu skalu, odnosno porast temperature linearno prati porast napona na termoparu. Podjela u milivoltima mo\u017ee koristiti i ako se na pirometar spoji neki drugi tip termopara, tada se iz o\u010ditanog napona mo\u017ee izra\u010dunati temperatura na osnovu poznatih karakteristika tog termopara. Podjela u centigradima gotovo je potpuno identi\u010dna podjeli u stupnjevima Celzijusa. Naime, standardna jedinica za temperaturu Celzijus uvedena je 1948. godine, dok se prije toga koristio naziv centigrad. I jedna i druga jedinica ozna\u010davaju podjelu od ledi\u0161ta do vreli\u0161ta vode na 100 dijelova.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n