{"id":24092,"date":"2026-05-06T17:53:06","date_gmt":"2026-05-06T16:53:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=24092"},"modified":"2026-05-06T17:53:06","modified_gmt":"2026-05-06T16:53:06","slug":"projekt-elektronicka-meta-napajanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/","title":{"rendered":"Projekt elektroni\u010dka meta &#8211; Napajanje"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_82_2 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-custom ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Sadr\u017eaj stranice<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #81d742;color:#81d742\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-1'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Napajanje_elektronicke_mete\" >Napajanje elektroni\u010dke mete<\/a><ul class='ez-toc-list-level-2' ><li class='ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Napajanje_lasera\" >Napajanje lasera<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Opcije_napajanja_lasera\" >Opcije napajanja lasera<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Razlike_u_napajanju_lasera_sa_3_V_i_5_V_napona\" >Razlike u napajanju lasera sa 3 V i 5 V napona<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Odabir_izvora_napajanja_tipa_baterije\" >Odabir izvora napajanja (tipa baterije)<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Kontrola_stanja_baterije\" >Kontrola stanja baterije\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-7\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Dodatne_opcije_kontrole_napajanja_lasera\" >Dodatne opcije kontrole napajanja lasera<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-8\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Gotovi_DCDC_konverteri\" >Gotovi DC\/DC konverteri<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-9\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Konverter_sa_XL4016E1\" >Konverter sa XL4016E1<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-10\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Konverter_sa_LM5116\" >Konverter sa LM5116<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-11\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Konverter_sa_tri_N-MOSFETa\" >Konverter sa tri N-MOSFETa<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-12\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Odabir_konvertera\" >Odabir konvertera<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-13\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Kontrola_struje_CC_ili_kontrola_napona_CV\" >Kontrola struje (CC) ili kontrola napona (CV)<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-14\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#DCDC_konverter_sa_LM5116\" >DC\/DC konverter sa LM5116<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-15\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Naponska_kontrola_CV\" >Naponska kontrola (CV)<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-16\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Strujna_kontrola_CC\" >Strujna kontrola (CC)<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-17\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Digitalni_potenciometar_TPL0501_100_k%CE%A9\" >Digitalni potenciometar TPL0501 (100 k\u2126)<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-18\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Napajanje_digitalnog_potenciometra\" >Napajanje digitalnog potenciometra<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-19\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Proracun_regulacijskog_CV_kruga_za_digitalni_potenciometar\" >Prora\u010dun regulacijskog CV kruga za digitalni potenciometar<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-20\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Ocekivani_prakticni_problemi\" >O\u010dekivani prakti\u010dni problemi<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-21\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Rjesavanje_problema_prilagodbe_otpora_digitalnog_potenciometra\" >Rje\u0161avanje problema prilagodbe otpora digitalnog potenciometra<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-22\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Regulacija_injekcijom_struje_i_novi_proracun_serijskog_otpornika\" >Regulacija injekcijom struje i novi prora\u010dun serijskog otpornika<\/a><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-23\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Zastita_i_izolacija_komunikacijskih_SPI_linija\" >Za\u0161tita i izolacija komunikacijskih SPI linija<\/a><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-24\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Magnetski_izolatori\" >Magnetski izolatori<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-25\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Serijski_i_pull-up_otpornici\" >Serijski i pull-up otpornici<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-26\" href=\"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2026\/05\/06\/projekt-elektronicka-meta-napajanje\/#Grounding_decoupling_EMI_zastita\" >Grounding, decoupling, EMI za\u0161tita<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<h1><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Napajanje_elektronicke_mete\"><\/span><strong>Napajanje elektroni\u010dke mete<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h1>\n<p>Prema sada\u0161njem modelu, elektroni\u010dka meta mora imati dva izvora napajanja: 5 V \/ 3 A za napajanje lasera i 3,3 V \/ 0,5 A za napajanje detektorske elektronike. Realna potro\u0161nja struje lasera ne prelazi 2,5 A na 5 V, dok je potro\u0161nja struje ostale elektronike do 200 mA. Naravno da rezerva snage nikad nije na odmet tako da su ovdje zapravo navedeni minimalni zahtjevi.<\/p>\n<p>S obzirom da elektroni\u010dka meta mora raditi u terenskim uvjetima, napajanje mora biti baterijsko (akumulator).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Napajanje_lasera\"><\/span><strong>Napajanje lasera <\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>U dosada\u0161njim testovima na\u0161li smo optimum potrebne snage lasera kako bi prijenos energije na foto-diode uzrokovao dovoljnu foto-struju za sigurno prepoznavanje logi\u010dkih pragova uz optimalan anodni otpornik za zadr\u017eavanje visoke brzine odziva sustava. Tako\u0111er, snaga lasera mora uvelike nadvladati Sun\u010devo i druga tipi\u010dna ambijentalna (umjetna) svjetla.<\/p>\n<p>Ve\u0107a snaga lasera zna\u010di bolju reakciju senzora, mogu\u0107nost boljeg razlu\u010divanja ambijentalnog svjetla od laserskog svjetla, ve\u0107u otpornost na pogre\u0161ke u opti\u010dkom poravnanju, te ve\u0107u otpornost na mogu\u0107u pra\u0161inu i sli\u010dne sjene koje mogu pasti na opti\u010dke senzore. S druge strane, ve\u0107a snaga lasera zna\u010di ve\u0107u potro\u0161nju struje, ve\u0107e zagrijavanje i manji \u017eivotni vijek lasera.<\/p>\n<p>Do\u0161li smo do rezultata kako je struja u rasponu 15-17 mA optimalna za postizanje dovoljne snage lasera. To zna\u010di da je ukupna potro\u0161nja 128 lasera ne\u0161to preko 2 A, me\u0111utim, ovaj izra\u010dun treba uzeti s rezervom.<\/p>\n<p>Testovi su pokazali da snaga lasera jako ovisi o temperaturi i pada za 1% sa svakim porastom temperature za 1\u00b0C. To zna\u010di da \u0107e kod vi\u0161ih radnih temperatura (preko 30\u00b0C) trebati i preko 2,5 A struje da se postigne dovoljna snaga lasera. Tako\u0111er, mogu\u0107e je da \u0107e trebati i napajanje za neki sustav hla\u0111enja lasera.<\/p>\n<p>Ovo su svakako prili\u010dno velike potro\u0161nje struje za baterijsko napajanje. Morati \u0107emo na\u0107i optimalan na\u010din napajanja (tip, napon i kapacitet baterije) za najbolju prakti\u010dnu primjenu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Opcije_napajanja_lasera\"><\/span><strong>Opcije napajanja lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Svakako je najlo\u0161ija opcija lasere napajati nominalnim naponom od 5 V (na primjer preko akumulatora 6 V) \u00a0jer tu imamo kontinuiranu potro\u0161nju struje od oko 2,5 A. Ako idemo na vi\u0161i napon napajanja, trebamo razmotriti dvije opcije.<\/p>\n<p>Prva opcija je kombinacija serijskog i paralelnog spajanja lasera. Uz napajanje od 12 V mo\u017eemo po 4 lasera spojiti serijski (12:4=3 V), a zatim takve 32 serijske grupe spojiti paralelno. Ako uzmemo da je na 3 V potro\u0161nja 2,5 A onda bi ovakvim spajanjem na 12 V napona kontinuirana potro\u0161nja bila 0,63 A.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, serijsko spajanje lasera generira niz mogu\u0107ih problema. Veliki problem mogu predstavljati me\u0111usobne minimalne razlike u elektri\u010dnim karakteristikama pojedinih lasera \u0161to mo\u017ee dovesti do nejednake raspodjele struje u serijskom krugu. To \u0107e rezultirati nejednakim ja\u010dinama svjetla kod pojedinih lasera. Tako\u0111er, ako jedan od lasera u serijskoj grupi otka\u017ee to \u0107e utjecati i na ostala 3 lasera. Ovisno da li se kvar manifestira kao prekid ili kratki spoj, ostala tri lasera \u0107e se ugasiti ili mogu\u0107e \u010dak i pregorjeti.<\/p>\n<p>Druga opcija je koristi napajanje od 12 V uz upotrebu DC-DC Buck (step-down) konvertera koji \u0107e napon sniziti na 3 V ili 5 V. Takvi konverteri imaju visoku u\u010dinkovitost (92% do 96%) i vi\u0161ak napona ne pretvaraju u toplinu nego u dodatnu struju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Razlike_u_napajanju_lasera_sa_3_V_i_5_V_napona\"><\/span><strong>Razlike u napajanju lasera sa 3 V i 5 V napona<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Pad napona na laserskim diodama je tipi\u010dno oko 2,15 V (17 mA) pa se \u010dini da je bolje napajati lasere sa naponom primjerice 3 V umjesto 5 V jer \u0107e se tada manje snage tro\u0161iti na otpornicima za ograni\u010denje struje (ukupno 16 mW umjesto 56 mW). Me\u0111utim, napajanjem od 5 V dobivamo neke dobre strane koje su povoljnije od neznatnog smanjenja rasipanja snage.<\/p>\n<p>Kao prvo, utjecaj mogu\u0107ih malih fluktuacija u visini (stabilnosti) napona napajanja \u0107e biti puno manje izra\u017een na 5 V nego na 3 V. Naime, kod napajanja od 3 V napon na otporniku za ograni\u010denje struje je 0,8 V dok je kod napajanja 5 V napon na otporniku 2,8 V. Napon 0,8 V je vrlo mali te \u0107e i vrlo mali poreme\u0107aj tog napona dovesti do velikih razlika u ograni\u010denu struje. Taj poreme\u0107aj mo\u017ee nastati zbog malih nestabilnosti napona napajanja ili zbog minimalno razli\u010ditih elektri\u010dnih karakteristika izme\u0111u pojedinih laserskih dioda. Iako je pad napona na laserskim diodama tipi\u010dno 2,2 V on kod jeftinih dioda mo\u017ee varirati i do \u00b10,2 V.<\/p>\n<p>U na\u0161em konkretnom slu\u010daju ako napon napajanja padne za samo 0,2 V (sa 3 na 2,8 V) bilo zbog nestabilnosti napona ili razli\u010ditog pada napona na diodama, onda \u0107e na otporniku napon pasti sa 0,8 na 0,6 V. To zna\u010di da otpornik od 43 \u2126 vi\u0161e ne\u0107e propu\u0161tati struju od 18 mA, nego struju od samo od 14 mA, \u0161to \u010dini ogromnu razliku u ja\u010dini laserske zrake. Ako pak napajamo sa 5 V napona, onda \u0107e napon pasti sa 2,8 V na 2,6 V \u0161to zna\u010di da \u0107e na otporniku 156 \u2126 ograni\u010denje struje od 18 mA pove\u0107ati na samo 16,6 mA \u0161to je puno manja razlika.<\/p>\n<p>Bilo bi najbolje od recimo 200 lasera odabrati njih 128 koji imaju najsli\u010dnije karakteristike. Ve\u0107i napon napajanja svakako poma\u017ee da te razlike ne budu previ\u0161e izra\u017eene. Tako\u0111er, pomoglo bi i struju podesiti \u0161to bli\u017ee 20 mA gdje ve\u0107 dolazi do zasi\u0107enja u intenzitetu svjetla i razlike od 2-3 mA nisu toliko izra\u017eene kao u podru\u010dju 10-17 mA. Me\u0111utim, ve\u0107a struja opet zna\u010di i ve\u0107u potro\u0161nju.<\/p>\n<p>Mo\u017eemo spomenuti i da ve\u0107i napon napajanja uz ve\u0107i serijski otpornik teoretski pru\u017ea ne\u0161to br\u017ei odziv lasera (brzina paljenja i ga\u0161enja) jer se br\u017ee savladava parazitski kapacitet poluvodi\u010dkog spoja. Ova razlika je za na\u0161 slu\u010daj zanemariva i nebitna (nama je bitan odziv foto-senzora), no \u010disto da ju spomenemo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Odabir_izvora_napajanja_tipa_baterije\"><\/span><strong>Odabir izvora napajanja (tipa baterije)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Za na\u0161 projekt uvijek tra\u017eimo najjeftinija rje\u0161enja koja dobro obavljaju funkciju, a to su onda glede napajanja svakako olovni akumulatori bez odr\u017eavanja (GEL). Takvi akumulatori su robusni i najmanje osjetljivi na vanjske utjecaje te najbolje toleriraju napone i struje punjenja i pra\u017enjenja. Tako\u0111er, akumulatori od 12 V su svuda dostupni za kupnju u puno razli\u010ditih kapaciteta, tipova i oblika.<\/p>\n<p>Olovne akumulatore od 12 V je najbolje koristiti u opsegu napona izme\u0111u 12,7 V (potpuno pun akumulator) i 12 V (najni\u017ei preporu\u010deni napon pra\u017enjenja), eventualno do 10,5 V kao apsolutni dozvoljeni minimum napona akumulatora. U kombinaciji sa DC-DC Step-down konverterom 12\/5 V ovakav akumulator bi mogao napajati svu elektroniku mete. Ako uzmemo da potro\u0161nja struje na 5 V iznosi 2,5 A onda bi preko DC-DC Step-down konvertera spojenog na prosje\u010dni napon 12 V (11,7 \u2013 12,7 V) potro\u0161nja bila oko 1,16 A (uz tipi\u010dnu u\u010dinkovitost DC-DC konvertera od 90%). To smo i provjerili u praksi i rezultati posve odgovaraju ovim brojkama.<\/p>\n<p>Upotreba DC-DC Buck konvertera sa stabilnim izlazom od 5 V omogu\u0107ava zapravo kori\u0161tenje bilo kakvog izvora istosmjernog napona u \u0161irokom rasponu tipi\u010dno 9-36 V. Mogu se bez problema koristiti akumulatori od 12 ili 24 V kao i sve druge vrste baterija napona ve\u0107eg od 9 V. Takvi konverteri snage 5 W ko\u0161taju manje od 5 eura.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kontrola_stanja_baterije\"><\/span><strong>Kontrola stanja baterije\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Na na\u0161oj upravlja\u010dkoj MCU platformi moramo osigurati programski kod za daljinsko uklju\u010denje i isklju\u010denje laserske mre\u017ee tako da se baterije bespotrebno ne tro\u0161e u vrijeme kada se ne vr\u0161i samo ga\u0111anje.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, ne bi bilo lo\u0161e osigurati liniju za detekciju napona baterija (stanje istro\u0161enosti). Ovime \u0107emo se baviti kada do\u0111emo do faze programiranja na\u0161eg sustava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Dodatne_opcije_kontrole_napajanja_lasera\"><\/span><strong>Dodatne opcije kontrole napajanja lasera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Veliki problem sa napajanjem lasera, a koji je jo\u0161 u fazi tra\u017eenja najboljeg rje\u0161enja, to je izravna ovisnost snage lasera o njegovoj temperaturi. Laserska dioda se pona\u0161a prakti\u010dno kao termistor i svaki stupanj promjene temperature rezultira promjenom snage laserske zrake za cca 1%. \u010cak i u idealnim uvjetima, grupa od 64 lasera \u0107e po\u010detnu \u201esobnu\u201c temperaturu zraka od 15\u00b0C za 15-30 minuta zagrijati na 33\u00b0C u neposrednom okru\u017eenju tijela lasera. To uzrokuje pad snage cca 20 % ili pad napona na foto-senzorima za preko 1 V. To je za digitalni sustav 3,3 V jako puno i mo\u017ee izazvati la\u017ene detekcije promjena stanja.<\/p>\n<p>Postoje tri na\u010dina rje\u0161enja ovog problem i svaki je u odre\u0111enom dijelu problemati\u010dan za prakti\u010dnu izvedbu:<\/p>\n<ol>\n<li>Automatsko pove\u0107anje struje lasera kako uslijed porasta temperature pada snaga lasera.<\/li>\n<li>Automatsko pove\u0107anje napona na foto-senzorima kako raste temperature i pada snaga lasera.<\/li>\n<li>Izvedba aktivnog hla\u0111enja lasera (kontrola temperature).<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva opcija je problemati\u010dna jer se pove\u0107avam struje lasera dodatno pove\u0107ava zagrijavanje. Zagrijavanjem se smanjuje \u017eivotni vijek lasera, a nakon odre\u0111ene temperature oni postaju posve neu\u010dinkoviti. Druga opcija je problemati\u010dna jer moramo unositi nove elemente u osjetljivi detektorski krug (virtualna masa sa regulacijom nivoa) \u010dime se umanjuje postignuta stabilnost i brzina detektorskog kruga.<\/p>\n<p>Tre\u0107a opcija pak tra\u017ei slo\u017eena mehani\u010dka rje\u0161enja odvo\u0111enja topline uz upotrebu termo cijevi (Heat Pipe), pasivnih i aktivnih hladnjaka, Peltierovih elementa i drugih rje\u0161enja koja zahtijevaju prostor i dodatnu struju (pogotovo Peltier, najmanje 3-6 A). Najgore je \u0161to je potrebno posti\u0107i ujedna\u010deno zagrijavanje i hla\u0111enje svih lasera, a ne mo\u017eemo ih termi\u010dki \u010dvrsto spregnuti jer mora ostati mogu\u0107nost individualnog finog pode\u0161avanja svakog lasera.<\/p>\n<p>Ovo je problem koji jo\u0161 uvijek rje\u0161avam. Svjetlosna zavjesa ne\u0107e dobro funkcionirati ako se ne postigne dovoljno dobra termi\u010dka sprega svih lasera, tako da se svi jednako zagrijavaju i hlade, \u010dime \u0107e i sve opti\u010dke zrake imati jednaki odnos snaga.<\/p>\n<p>Svakako je predvi\u0111eno da \u0107e napajanje za lasere imati digitalni potenciometar kojim \u0107e se mo\u0107i ru\u010dno ili automatski regulirati snaga lasera. Time \u0107e se svjetlosna zavjesa mo\u0107i prilagoditi razli\u010ditim uvjetima ga\u0111anja. Za ga\u0111anje malim kalibrima (4,5 mm) snaga lasera \u0107e se smanjiti tako da prag okidanja foto-dioda bude \u0161to je mogu\u0107e ni\u017ei, zbog mogu\u0107nosti djelomi\u010dne sjene na laserskim zrakama. Tako\u0111er, ako se na prozor senzora natalo\u017ei pra\u0161ina, na primjer tijekom cjelodnevnog ga\u0111anja na otvorenom, mo\u017ee se snaga lasera digitalno poja\u010dati kako bi se \u201eprobila\u201c ta prljav\u0161tina.<\/p>\n<p>Sustav \u0107e imati funkciju auto-kalibracije. MCU postepeno smanjuje struju lasera sve dok na jednoj opti\u010dkoj liniji napon ne padne na prag okidanja. Tada MCU poja\u010da struju za 10 ili 15 % \u010dime je svjetlosna zavjesa kalibrirana za najosjetljiviji i najbr\u017ei odziv.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Gotovi_DCDC_konverteri\"><\/span><strong>Gotovi DC\/DC konverteri<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Pretra\u017eio sam kineske Internet trgovine i nisam na\u0161ao gotovo rje\u0161enje DC\/DC konvertera 12 V na 5 V sa digitalnim potenciometrom. Me\u0111utim, ima puno rje\u0161enja gotovih konvertera sa obi\u010dnim (preciznim) potenciometrima za\u00a0 regulaciju napona (CV) i regulaciju struje (CC). Cijene tih konvertera mogu biti vrlo sli\u010dne, no shema i komponente na kojima se baziraju mogu biti posve razli\u010dite. Naravno da nigdje ne\u0107ete na\u0107i podatke na kojim \u010dipovima se pojedini DC\/DC konverter bazira. Time ne mo\u017eete ocijeniti kvalitetu (u\u010dinkovitost) istih, a niti odabrati onaj kod kojeg \u0107e ugradnja digitalnog potenciometra biti najlak\u0161a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_02.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24093\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_02.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"493\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_02.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_02-768x291.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_03.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24094\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_03.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"638\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_03.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_03-768x377.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naru\u010dio sam tri DC\/DC konvertera koji imaju gotovo iste specifikacije, no po izgledu se vidi da se baziraju na posve druga\u010dijim \u010dipovima. Ovi konverteri pretvaraju ulazni napon raspona 5-40 V u izlazni napon raspona 1,2-35 V. Ulazni napon, naravno mora uvijek biti za nekoliko volti ve\u0107i od izlaznog napona (DC\/DC step-down konverter). Snage su deklarirane na 300 W, odnosno maksimalne struje na 9 A.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Konverter_sa_XL4016E1\"><\/span><strong>Konverter sa XL4016E1<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ovaj konverter se bazira na \u010dipu XL4016E1 (Buck DC\/DC konverter), MBR 20100CT (dvostruka Schottky dioda snage), 7805 (regulator napona) i komponenti u SOIC-8 ku\u0107i\u0161tu bez oznaka. Konverter ima CC i CV potenciometar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_07.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24098\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_07.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"505\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_07.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_07-768x298.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>XL4016 je regulator napona s fiksnom frekvencijom od 180 kHz koji radi na principu pulsno-\u0161irinske modulacije (PWM). Mo\u017ee isporu\u010diti do 8A (neki podaci navode i do 12A pod odre\u0111enim uvjetima) kontinuirane struje s u\u010dinkovito\u0161\u0107u do 96%.<\/p>\n<p>MBR20100 je dvostruka Schottky ispravlja\u010dka dioda (20A, 100V) u konfiguraciji sa zajedni\u010dkim katodama. U buck pretvara\u010dima slu\u017ei kao &#8220;freewheeling&#8221; ili catch dioda koja omogu\u0107uje protok struje kroz induktivitet kada je unutarnji prekida\u010d XL4016 isklju\u010den.<\/p>\n<p>Komponenta u neozna\u010denom SOIC-8 ku\u0107i\u0161tu je gotovo uvijek operacijsko poja\u010dalo (LM358 ili sli\u010dno) koje slu\u017ei za kontrolu ograni\u010denja maksimalne struje (CC) s obzirom da sam \u010dip XL4016 izvorno ima samo kontrolu napona (CV) i osnovnu unutarnju za\u0161titu od strujnog preoptere\u0107enja. Operacijsko poja\u010dalo prati napon na strujnom shuntu, poja\u010dava ga i tim naponom djeluje na povratnu vezu \u010dipa XL4016 isto kao i CV kontrola.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Konverter_sa_LM5116\"><\/span><strong>Konverter sa LM5116<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ovaj konverter se bazira na \u010dipu LM5116 (sinkroni Buck kontroler), HY 8290 (N-MOSFET), HY 8290 (N-MOSFET), LM321 (operacijsko poja\u010dalo). Konverter ima CC i CV potenciometar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_06.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24097\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_06.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"580\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_06.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_06-768x343.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovaj konverter je znatno moderniji i u\u010dinkovitiji dizajn od prethodnog. Za razliku od prvog koji koristi integrirani regulator, ovaj se temelji na sinkronom principu (LM5116 &#8211; Synchronous Buck Controller) s vanjskim MOSFET-ima. Radi na visokom ulaznom naponu (do 100V) i koristi sinkrono ispravljanje, \u0161to zna\u010di da umjesto diode (poput MBR20100) koristi drugi MOSFET kako bi se zna\u010dajno smanjili gubici energije.<\/p>\n<p>Dva MOSFET-a HY8290 slu\u017ee kao sklopka. Jedan je High-side (glavni prekida\u010d), a drugi Low-side (sinkroni ispravlja\u010d). Specifikacije su im prili\u010dno visoke: radni napon do 80 V i struja do 94 A, \u0161to omogu\u0107uje modulu stabilan rad do 20 A uz dobro hla\u0111enje.<\/p>\n<p>Operacijsko poja\u010dalo LM321 i ovdje ima ulogu precizne regulacije struje (CC). Ono poja\u010dava mali napon uzet s mjernog otpornika (shunta) i \u0161alje povratnu informaciju kontroleru LM5116 kako bi ograni\u010dio struju prema postavci na potenciometru.<\/p>\n<p>Prednosti ovog dizajna u odnosu na XL4016 su ve\u0107a u\u010dinkovitost zahvaljuju\u0107i sinkronom ispravljanju (MOSFET umjesto diode), \u0161iri raspon napona (do 60 V) i ve\u0107a stabilnost (Current Mode Control).<\/p>\n<p>Na ovom modulu se nalazi i mali prekida\u010d koji slu\u017ei za potpuno ga\u0161enje izlaza bez odspajanja ulaza, koriste\u0107i Enable (EN) pin na LM5116 kontroleru.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Konverter_sa_tri_N-MOSFETa\"><\/span><strong>Konverter sa tri N-MOSFETa<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ovaj konverter se bazira na RU75N08R (N-MOSFET), RU75N08R (N-MOSFET), HY1707 (N-MOSFET), tri komponente bez oznaka u SOIC-8 (x2) i SOIC-16 ku\u0107i\u0161tu. Konverter ima samo CV potenciometar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_08.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24099\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_08.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"365\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_08.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_08-768x216.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovaj model nema CC potenciometar \u0161to zna\u010di da je optimiziran za visoku vr\u0161nu struju i stabilnost napona, a ne za precizno ograni\u010davanje struje.<\/p>\n<p>RU75N08R (Ruichips) su vrlo sna\u017eni MOSFET-i deklarirani za 80V i struju do 75A. Kad se nalaze u paru obi\u010dno dijele optere\u0107enje ili rade u sinkronom ispravljanju. HY1707 (Huayi) je\u00a0 MOSFET deklariran za radni napon od 75V i struju od 80A. Njegova prisutnost uz RU75N08R sugerira da jedan tip slu\u017ei kao glavni prekida\u010d, a drugi za za\u0161titu od povratnog polariteta ili kao dio sinkronog ispravlja\u010da.<\/p>\n<p>Od tri \u010dipa bez oznaka jedan je vjerojatno \u00a0glavni kontroler \u00a0(SOIC-16), obi\u010dno TL494 ili SG3525. To su klasi\u010dni PWM kontroleri koji upravljaju MOSFET-ima. TL494 je standard za sna\u017enije konvertere jer ima dva interna operacijska poja\u010dala (iako se ovdje koristi samo jedno za napon, dok je drugo vjerojatno fiksirano na maksimalnu struju kao za\u0161tita).<\/p>\n<p>Budu\u0107i da sna\u017eni MOSFET-i poput RU75N08R imaju veliki ulazni kapacitet, PWM kontroler ih ne mo\u017ee direktno okidati. Dva \u010dipa u SOIC-8 ku\u0107i\u0161tu su vjerojatno Gate Driveri (npr. IR2101, IR2110 ili kineski ekvivalenti) koji poja\u010davaju signal iz SOIC-16 \u010dipa kako bi brzo i u\u010dinkovito otvarali\/zatvarali MOSFET-e.<\/p>\n<p>Na plo\u010dici se jasno vide dva shunt otpornika (R010 &#8211; 10 m\u03a9) spojena paralelno \u0161to zna\u010di da je ukupni otpor shunta samo 5 m\u03a9 (0,005 \u03a9). To potvr\u0111uje da je ovaj modul dizajniran za vrlo velike struje, vjerojatno u rangu od 15A do 20A ili vi\u0161e. Iako modul nema potenciometar za CC (konstantnu struju), ti shuntevi slu\u017ee za fiksnu strujnu za\u0161titu (OCP &#8211; Overcurrent Protection).<\/p>\n<p>Modul je stoga prikladan za napajanje sna\u017enih potro\u0161a\u010da koji pri pokretanju povuku puno struje (npr. motori, ja\u010da LED rasvjeta, audio poja\u010dala). SOIC-16 kontroler (vjerojatno TL494) mjeri pad napona na shuntevima. Ako struja prije\u0111e tvorni\u010dki definiranu granicu (npr. 20A ili 25A), kontroler \u0107e naglo smanjiti PWM signal ili potpuno isklju\u010diti MOSFET-e kako bi sprije\u010dio pregaranje. U ovoj konfiguraciji, jedan od ta dva SOIC-8 \u010dipa bi mogao biti i operacijsko poja\u010dalo koje poja\u010dava napon sa shunta za glavni kontroler, dok je drugi dual gate driver za upravljanje RU75N08R MOSFET-ima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Odabir_konvertera\"><\/span><strong>Odabir konvertera<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Kontroler sa <strong>XL4016<\/strong> je jeftino rje\u0161enje sa \u201esve-u-jednom\u201c \u010dipu do struja maksimalno 8 A. Ovo vjerojatno ne\u0107e biti izbor za moj projekt. Kontroler sa <strong>LM5116<\/strong> nudi modernu visoku u\u010dinkovitost, sinkroni rad, \u010dist i stabilan izlaz te izvrsnu CC\/CV kontrolu. Ovo je svakako prvi izbor. Kontroler sa <strong>RU75N08R\/HY1707<\/strong> je primarno dizajniran za ve\u0107e struje od XL4016 ali uz manje preciznosti u kontroli struje nego kod LM5116 modula.<\/p>\n<p>LM5116 modul je stoga uvjerljivo najbolji kandidat za modifikaciju s digitalnim potenciometrom TPL0501.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_04.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24095\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_04.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"474\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_04.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_04-768x280.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_05.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24096\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_05.jpg\" alt=\"\" width=\"1300\" height=\"467\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_05.jpg 1300w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_05-768x276.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1300px) 100vw, 1300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Kontrola_struje_CC_ili_kontrola_napona_CV\"><\/span><strong>Kontrola struje (CC) ili kontrola napona (CV)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>DC\/DC konverter sa LM5116 ima mogu\u0107nost ograni\u010denja struje (CC) ili napona (CV). Koju regulaciju odabrati za na\u0161u primjenu?<\/p>\n<p>Za pojedina\u010dni laser svakako se bolja regulacija snage posti\u017ee ograni\u010denjem struje (CC) lasera. Me\u0111utim, za na\u0161 sustav od 128 neovisno kalibriranih grana, najbolji i najstabilniji na\u010din za ukupnu regulaciju snage je smanjenje (regulacija) napona (CV).<\/p>\n<p>Naime, ako bi poku\u0161ao koristiti jedan glavni limiter struje za cijeli sustav, izgubio bi sav trud ulo\u017een u pojedina\u010dno pode\u0161avanje struje svakog lasera potenciometrima. Na primjer, ograni\u010dim struju na 2 A i ta struja se raspodijeli na 128 grana. \u010cim se jedan laser zagrije malo vi\u0161e od ostalih, njegov unutarnji otpor pada. Budu\u0107i da je izvor strujni, on \u0107e tom laseru \u010diji je otpor pao dati vi\u0161e struje nego ostalima. Vi\u0161e struje zna\u010di jo\u0161 vi\u0161e zagrijavanja, jo\u0161 manji otpor te jo\u0161 vi\u0161e struje. Taj laser bi po\u010deo uzimati sve ve\u0107i dio raspolo\u017eive ukupne struje, dok bi ostali laseri dobivali sve manje preostale struje i snaga bi im po\u010dela padati.<\/p>\n<p>U sustavu s ograni\u010denom strujom, ako se ukupna struja smanji, snaga lasera sa razli\u010ditim unutra\u0161njim otporom (ra\u010dunaju\u0107i i otpor pode\u0161enih potenciometara) bi se razli\u010dito mijenjala. Omjer prvotno pode\u0161enih snaga bi se potpuno poremetio.<\/p>\n<p>Najgori slu\u010daj bi se dogodio da neki laser pregori (beskona\u010dni otpor) ili ode u kratki spoj. CC sustav \u0107e i dalje na preostale lasere rasporediti pode\u0161enih 2 A, odnosno vi\u0161ak ili manjak struje zbog neispravnog lasera automatski \u0107e se rasporediti na sve ostale lasere. Ako bi otkazalo vi\u0161e lasera, preostali bi po\u010deli dobivati preveliku struju i jedan po jedan bi po\u010deli pregarati jer bi svaki idu\u0107i dobivao sve vi\u0161e i vi\u0161e struje.<\/p>\n<p>S druge strane kod naponske regulacije, budu\u0107i da svaki laser ima svoj serijski otpor (91 \u2126 + potenciometar 200 \u2126), on se pona\u0161a kao lokalni regulator struje. Ako primjerice smanjim glavni napon s 5 V na npr. 4,5 V napon \u0107e pasti proporcionalno i jednako na svim granama. Po\u0161to su otpornici na svakoj grani i dalje jednako pode\u0161eni, omjeri snage koji su njima pode\u0161eni ostat \u0107e (pribli\u017eno) o\u010duvani. Nema me\u0111usobnog utjecaja jer svaki laser i dalje &#8220;vidi&#8221; samo svoj otpor i stabilan (iako ni\u017ei) napon. Budu\u0107i da je otpornik linearan i \u010dini glavni dio ukupnog otpora, on linearno smanjuje struju kroz granu, \u0161to uzrokuje da svi laseri padnu u snazi podjednako, zadr\u017eavaju\u0107i me\u0111usobne omjere pode\u0161ene potenciometrima. \u010cak i ako se jedan laser zagrije vi\u0161e od drugih, dominantni fiksni otpornik u seriji sprje\u010dava da struja u toj grani &#8220;pobjegne&#8221; previ\u0161e i nema rizika da jedan laser &#8220;pojede&#8221; struju ostalima.<\/p>\n<p>Jedina stvar na koju moram paziti pri smanjivanju napona je da napon ne padne ispod napona praga lasera, \u0161to bi uz ura\u010dunate otpornike bilo ispod 3,5 V. Testovi su pokazali da pad napona za na\u0161e potrebe regulacije ne mora biti ispod 4 V.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"DCDC_konverter_sa_LM5116\"><\/span><strong>DC\/DC konverter sa LM5116<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Da bi spojili digitalni potenciometar tako da vr\u0161i regulaciju napona u rasponu 4-5 V potrebno je vidjeti koji su uop\u0107e otpornici ugra\u0111eni u povratni regulacijski krug na modulu LM5116 i kako izvesti taj djelitelj napona za na\u0161e potrebe. Naime, digitalni potenciometar TPL0501 ima samo 256 razina promjene otpora i sve te razine je potrebno iskoristiti za opseg 4-5 V. Time se dobiva teoretska fino\u0107a koraka od 4 mV. Svakako nije dobro jednostavno zamijeniti postoje\u0107i mehani\u010dki potenciometar digitalnim (iako su oba 100 k\u2126) jer je onda regulacija napona opsega oko 33 V \u0161to korak regulacije pove\u0107ava na 130 mV.<\/p>\n<p>Stoga ovdje opet moramo izvesti osnovnu shemu kineskog DC\/DC modula \u0161to je vrlo te\u0161ko sa ovakve plo\u010dice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_10.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24101\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_10.jpg\" alt=\"\" width=\"1246\" height=\"903\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_10.jpg 1246w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_10-768x557.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1246px) 100vw, 1246px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Osnovna shema LM5116 iz tvorni\u010dke dokumentacije.\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Naponska_kontrola_CV\"><\/span><strong>Naponska kontrola (CV)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Naponska kontrola (CV) je izvedena kao \u0161to je to opisano u tvorni\u010dkim specifikacijama. U djelitelju napona za povratnu regulaciju (pin-8 FB) stavljen je potenciometar od 100 k\u2126 i otpornik od 3,9 k\u2126. Standardni izra\u010dun za LM5116 na FB pinu s tim vrijednostima otpornika daje teoretski maksimum od oko 32 V, \u0161to se poklapa s deklaracijom modula.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Strujna_kontrola_CC\"><\/span><strong>Strujna kontrola (CC)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Nigdje u dokumentacijama za LM5116 nisam na\u0161ao primjer pro\u0161irenja sheme na strujnu kontrolu (CC). Zanimalo me kako to radi, pa sam nacrtao i taj dio sheme. Lijepo se mo\u017ee vidjeti kako je izlaz operacijskog poja\u010dala preko diode tako\u0111er spojen na FB pin \u010dipa LM5116.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_11.gif\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24102\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_11.gif\" alt=\"\" width=\"1145\" height=\"529\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_11.gif 1145w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_11-768x355.gif 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1145px) 100vw, 1145px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Modifikacija sa dodatkom CC kontrole na kineskom modulu.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010cip na FB pinu poku\u0161ava odr\u017eavati stalan napon od 1,215 V. Djelitelj napona za CV mora na pin isporu\u010diti to\u010dno 1,215 V kako bi regulacija bila mirna (neaktivna). Ako se izlazni napon pove\u0107a, pove\u0107ati \u0107e se napon na djelitelju napona, a time i napon na pinu FB. Unutar \u010dipa LM5116 nalazi se poja\u010dalo pogre\u0161ke koje uspore\u0111uje napon na FB pinu sa svojom internom stabilnom referencom od 1,215 V. Ako \u010dip vidi da je napon previsok, smanjuje izlazni napon sve dok se i posljedi\u010dno napon na FB ne smanji na referentnih 1,215 V.<\/p>\n<p>Strujna regulacija preko izlaza operacijskog poja\u010dala i diode jednako djeluje na FB pin \u010dipa LM5116 kao i naponska regulacija. Idemo redom. U negativnu granu napajanja stavljen je shunt od 4 m\u2126 koji stvara odre\u0111eni napon (ovisno o ja\u010dini struje) na neinvertiraju\u0107em ulazu operacijskog poja\u010dala. Primjerice pri struji od 1 A na shuntu od 4 m\u2126 stvara pad napona od 4 mV. To je vrlo mali napon pa je potrebno veliko poja\u010danje (nekoliko stotina puta) kako bi se dostiglo referentnih 1,215 V za \u010dip LM5116, odnosno kako bi izlazni napon bio dovoljno visok da preko diode (dodatni pad napona) nadvlada CV granu od 1,215 V na FB pinu. Veliki otpornici (1 M\u2126) u povratnoj vezi poja\u010dala potvr\u0111uju veliko poja\u010danje LM321.<\/p>\n<p>Kada je dakle napon reguliran, na FB pinu je referentnih 1,215 V preko CV djelitelja napona. Ako sada do\u0111e do prekora\u010denja struje, operacijsko poja\u010dalo mora na FB pin isporu\u010diti napon ve\u0107i od 1,215 V kako bi se pokrenula regulacija, smanjio napon, i time ograni\u010dila visina struje. S obzirom na smjer polarizacije diode, struja mo\u017ee te\u0107i samo od izlaza operacijskog poja\u010dala prema FB pinu. Time je sprije\u010deno \u201emije\u0161anje\u201c regulacijskih napona (napona gre\u0161ke) sa CV i CC kruga. Ova dva napona na zajedni\u010dkoj FB to\u010dci funkcioniraju kao svojevrsni \u201eanalogni OR\u201c gdje je vi\u0161i napon uvijek dominantan. Dioda je ovdje vrlo bitna jer sprje\u010dava direktni sukob CV i CC napona. Ako je CV napon ve\u0107i, dioda je zatvorena i CC krug nema utjecaj na FB pin. Ako struja poraste previ\u0161e, operacijsko poja\u010dalo pove\u0107a napon iznad CV napona, dioda se otvori i CC napon kontrolira FB pin. U CC modu napon iz CC kruga mora biti ve\u0107i od napona CV kruga (1,215 V) plus pad napona na diodi (0,2 V za Schottky do 0,7 V za obi\u010dne silicijske diode).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u0160to bi mogao biti problem sa ovim dodatnim CC krugom?<\/strong><\/p>\n<p>Kombinacija vrlo malog napona na shuntu i jeftinog operacijskog poja\u010dala LM321 natjeranog da radi na velikom poja\u010danju nije ba\u0161 najbolja kombinacija za stabilnost. Ovdje \u010dak i najmanji termi\u010dki drift ili \u0161um na masi mo\u017ee uzrokovati promjenu struje ili jo\u0161 gore, nestabilnost izlazne struje.<\/p>\n<p>Isto tako, ne svi\u0111a mi se ni shunt u negativnoj grani. Iako je 4 m\u03a9 malo, na ukupnoj struji od npr. 2,5 A (za 128 lasera), taj shunt uzrokuje pad od 10 mV. \u0160to je jo\u0161 va\u017enije, taj pad napona nije fiksan. On varira kako se laseri pale, gase ili griju. Budu\u0107i da je shunt u negativnoj grani, on zapravo uzrokuje da &#8220;masa&#8221; napajanja lasera &#8220;pliva&#8221; u odnosu na masu ulaznog napajanja. U kona\u010dnici, LM5116 regulira napon u odnosu na svoj AGND pin. Ako izme\u0111u mase lasera i AGND pina stoji shunt koji stalno mijenja pad napona ovisno o optere\u0107enju, onda ni CV regulacija ne\u0107e biti savr\u0161eno mirna.<\/p>\n<p>Ovaj krug je svakako vrlo osjetljiv na \u0161um i mo\u017eda ga je bolje isklju\u010diti (odlemiti diodu) jer nama nije neophodan. Iako za napajanje lasera nije potreban posve \u010dist napon, \u010dinjenica je da ovaj jeftini dodatak za regulaciju struje mo\u017ee vi\u0161e smetati nego koristiti. Kineze ova modifikacija nije puno ko\u0161tala i bolje prodaje module, no sasvim sigurno ovo nije ba\u0161 najstabilnija ni naj\u010di\u0161\u0107a izvedba CC kontrole i zapravo je upitno kako radi u praksi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Digitalni_potenciometar_TPL0501_100_k%CE%A9\"><\/span><strong>Digitalni potenciometar TPL0501 (100 k<\/strong><strong>\u2126)<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>Cilj nam je dakle zamijeniti naponski (CV) mehani\u010dki potenciometar na DC\/DC modulu LM5116 sa digitalnim potenciometrom TPL0501 (100 k\u2126).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_09.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24100\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_09.jpg\" alt=\"\" width=\"1281\" height=\"349\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_09.jpg 1281w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_09-768x209.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1281px) 100vw, 1281px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Digitalni potenciometar TPL0501 i magnetski izolator ADuM1201.<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Napajanje_digitalnog_potenciometra\"><\/span><strong>Napajanje digitalnog potenciometra<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>TPL0501 radi na naponima u rasponu 2,7V do 5,5V. Stoga napon napajanja i napon na terminalima digitalnog potenciometra (A, B, W) ne smije pre\u0107i 5,5 V.<\/p>\n<p>Na na\u0161em modulu operacijsko poja\u010dalo LM321 je spojeno na napajanje preko malog regulatora 5 V u SOT-23 SMD ku\u0107i\u0161tu. Takav regulator podnosi struje do 100 mA i mo\u017eemo ga iskoristiti i za napajanje digitalnog potenciometra.<\/p>\n<p>Digitalni potenciometar TPL0501 je izuzetno \u0161tedljiv (CMOS tehnologija). Njegova radna struja (quiescent current) iznosi svega oko 35\u201360 \u00b5A (mikroampera) tijekom komunikacije, a u stanju mirovanja i manje. Budu\u0107i da je digitalni potenciometar otpora 100 k\u03a9, struja koja te\u010de kroz sam otporni element (od pina A do pina B) pri naponu od 5 V iznosi samo 0,05 mA. \u010cak i sa LM321 (koji tro\u0161i oko 0,5-1 mA) ukupna struja kroz regulator \u0107e biti ispod 2 mA.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, iako je struja mala, regulator mora razliku napona pretvoriti u toplinu. S obzirom da je napajanje DC\/DC modula preko akumulatora (13,5 V) uz izlazni napon 5 V razlika napona je 8,5 V, \u0161to zna\u010di da \u0107e disipacija topline biti 17 mW. Ovo je zanemarivo zagrijavanje za SOT-23 ku\u0107i\u0161te koje podnosi tipi\u010dno\u00a0 250-350 mW.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Proracun_regulacijskog_CV_kruga_za_digitalni_potenciometar\"><\/span><strong>Prora\u010dun regulacijskog CV kruga za digitalni potenciometar<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>U originalnoj izvedbi djelitelj napona \u010dini potenciometar od 100 k\u2126 i fiksni otpornik od 3,9 k\u2126 prema masi. Da ne kompliciram preinaku, ostaviti \u0107u otpornik od 3,9 k\u2126.<\/p>\n<p>Sada umjesto mehani\u010dkog potenciometra moram ugraditi digitalni potenciometar, me\u0111utim, napon regulacije mora biti sveden na opseg cca 4-5 V. To zna\u010di da potenciometru moram dodati serijski otpornik koji odre\u0111uje minimalni napon regulacije (4 V) i paralelni otpornik kako bi se raspon od 100 k\u2126 sveo na raspon potreban za regulaciju do 5 V.<\/p>\n<p>Prema formuli za regulacijski krug LM5116, uz otpornik od 3,9 k\u2126 prema masi, da bi regulacija bila u opsegu 4-5 V \u201egornji\u201c otpornik u djelitelju napona mora imati vrijednosti 8,95 k\u2126 (4 V) &#8211; 12,15 k\u2126 (5 V). Treba nam dakle fiksni otpornik vrijednosti najbli\u017ee 8,95 k\u2126 koji \u0107e najmanji napon ograni\u010diti na 4 V (8,2 k\u2126 ili 9,1 k\u2126) i serijski njemu potenciometar koji \u0107e imati raspon od preostalih cca 3 k\u2126 koliko je potrebno do 12,15 k\u2126. Da bi se otpor potenciometra od 100 k\u2126 sveo na 3 k\u2126, potrebno mu je paralelno dodati otpornik od 3,3 k\u2126 ili 3,9 k\u2126.<\/p>\n<p>Kada je TPL0501 na 0 \u2126 ukupni otpor je samo serijski otpor 9,1 k\u2126 te je napon 4 V. Kad je TPL0501 na 100 \u2126 ukupni otpor je 9,1 k\u2126 + 3,8 k\u2126 (paralelni spoj 100 k\u2126 i 3,9 k\u2126), dakle oko 12,8 k\u2126 \u0161to odgovara naponu regulacije od 5,2 V.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Ocekivani_prakticni_problemi\"><\/span><strong>O\u010dekivani prakti\u010dni problemi<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Naravno, u praksi stvari nisu tako idealne. \u010cak i na nultom koraku, digitalni potenciometar uvijek ima neki mali otpor izme\u0111u kliza\u010da i terminala koji iznosi tipi\u010dno 25 do 100 \u03a9. Iako je deklariran kao linearan, digitalni potenciometar na krajevima skale (blizu 0 i 255) pokazuje neko nelinearno odstupanje. Na izlazni otpor u odre\u0111enoj mjeri utje\u010de temperatura i frekvencija na kojoj \u010dip radi. Tako\u0111er, TPL0501 ima toleranciju od \u010dak \u00b120% na ukupni otpor (100 k\u03a9) tako da teoretski izra\u010dun nikad ne\u0107e biti posve to\u010dan.<\/p>\n<p>U na\u0161em slu\u010daju tu je i utjecaj paralelnog otpornika koji po definiciji pretvara linearni potenciometar u nelinearni, odnosno odziv postaje sli\u010dan logaritamskom. Na po\u010detku skale (mali otpor), koraci \u0107e uzrokovati velike skokove napona. Na kraju skale (veliki otpor), koraci \u0107e postati jako sitni i gotovo neprimjetni. Ovo je vjerojatno najve\u0107i problem \u010ditave zamjene.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Rjesavanje_problema_prilagodbe_otpora_digitalnog_potenciometra\"><\/span><strong>Rje\u0161avanje problema prilagodbe otpora digitalnog potenciometra<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ako \u017eelimo zadr\u017eati linearnost i neovisnost o toleranciji 100 k\u03a9 digitalnog otpora, umjesto da mijenjamo otpor u djelitelju, mo\u017eemo iskoristiti TPL0501 na sli\u010dan na\u010din kako radi CC krug kojeg smo gore opisali.<\/p>\n<p>Digitalni potenciometar u tom slu\u010daju koristimo kao obi\u010dni djelitelj napona sa nekim referentnim naponom, na primjer 3,3 V koji koristimo i za napajanje digitalnog potenciometra. Tu onda nema problema sa vrijednosti potenciometra i tolerancijama, a promjena napona \u0107e biti posve linearna. Napon sa digitalnog potenciometra jednostavno preko diode dovodimo na FB pin \u010dipa LM5116. Mehani\u010dkim potenciometrom ograni\u010dimo maksimalan napon (npr. 5,2 V), a TPL0501 \u0107e svojim naponom mo\u0107i samo za odre\u0111enu vrijednost smanjiti taj napon (npr. do 4 V) kada napon iz TPL0501 za odre\u0111enu vrijednost prema\u0161i 1,215 V (plus pad napona na diodi). FB pin uvijek reagira samo na vi\u0161i napon i to tako da smanjuje izlazni napon.<\/p>\n<p>U ovom slu\u010daju mo\u017eemo iskoristiti postoje\u0107u diodu na plo\u010dici, me\u0111utim, mo\u017eemo zapravo iskoristiti i cijelo operacijsko poja\u010dalo. Razlika je \u0161to \u0107e umjesto strujnog shunta napon na ulazu davati digitalni potenciometar, a poja\u010dalo vi\u0161e ne treba poja\u010danje nego radi kao buffer. Time su izba\u010dena dva kriti\u010dna i nestabilna elementa iz kruga, shunt i veliko poja\u010danje.<\/p>\n<p>Osim ova dva rje\u0161enja, postoji jo\u0161 jedno, koje je mo\u017eda i jo\u0161 bolje. Digitalni potenciometar ne\u0107e davati napon gre\u0161ke, nego \u0107e ubrizgavati struju gre\u0161ke. On je jednako kao i prijem spojen kao djelitelj napona sa referentnim naponom 3,3 V. Me\u0111utim, kliza\u010d nije spojen preko diode na FB pin, nego preko otpornika. Promjenom napona na kliza\u010du, na FB pin se dodaje malo struje.<\/p>\n<p>U takvom sustavu, ubrizgavanje struje u FB pin opet mo\u017ee samo smanjiti izlazni napon s postavljenih 5,2 V prema ni\u017eem (npr. ciljanih 4 V). Pove\u0107anjem struje na FB pinu, LM5116 misli da je izlazni napon pove\u0107an pa ga zato smanjuje. Da bi na isti na\u010din LM5116 mislio da je napon smanjen i treba ga pove\u0107ati, morali sa FB pina preko otpornika dio struje propu\u0161tati na masu.<\/p>\n<p>Serijski otpornik izme\u0111u kliza\u010da digitalnog potenciometra i FB pina klju\u010dan je element koji odre\u0111uje koliki \u0107e biti pad napona i ovo treba dobro izra\u010dunati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kako izra\u010dunati serijski otpornik?<\/strong><\/p>\n<p>Kada se digitalni potenciometar postavi na 0 V (Wiper na Ground), on prakti\u010dki ne ubrizgava nikakvu struju. U tom stanju, pomo\u0107u mehani\u010dkog 100 k\u2126 trimera na modulu namjestimo maksimalni izlazni napon, recimo 5,2 V. To je polazna to\u010dka i odavde napon mo\u017ee i\u0107i samo prema dolje.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da je trimer od 100 k\u2126 namje\u0161ten na 5,2 V (uz donji otpornik od 3,9 k\u03a9), on se onda nalazi na otprilike 12,8 k\u03a9 (prema formuli za LM5116). Da bi se spustio napon za 1,2 V pomo\u0107u digitalnog potenciometra, treba se &#8220;ubrizgati&#8221; struja koja \u0107e na tih 12,8 k\u03a9 stvoriti pad napona od 1,2 V. Ta struja je oko 93 \u00b5A (1,2 \/ 12800).<\/p>\n<p>Digitalni potenciometar (TPL0501) na svom izlazu (kliza\u010du) daje maksimalno 3,3 V. FB pin na koji se \u0161alje struja je fiksno na 1,215 V. Dakle, napon koji &#8220;gura&#8221; struju kroz serijski otpornik je razlika ta dva napona: 3,3 V &#8211; 1,215 V = 2,085 V.<\/p>\n<p>Sada kada znamo da na otporniku imamo pad napona od 2,085 V, a \u017eelimo da kroz njega te\u010de struja od 93 \u00b5A, opet koristimo Ohmov zakon: 2,085 V \/ 93 \u00b5A = 22,4 k\u03a9.<\/p>\n<p>To zna\u010di da bi za na\u0161 specifi\u010dni slu\u010daj na kliza\u010du digitalnog potenciometra trebao biti serijski otpornik od 22 k\u03a9.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Koji je od ova tri na\u010dina bolji?<\/strong><\/p>\n<p>U prva dva slu\u010daja moraju se koristiti diode, a za diode ve\u0107 znamo dva osnovna problema: nelinearnost i temperaturna ovisnost. Dioda ima svoj prag provo\u0111enja (cca 0,6 V) i eksponencijalnu karakteristiku. Regulacija \u0107e biti &#8220;mrtva&#8221; dok se ne prije\u0111e prag vo\u0111enja, a zatim \u0107e slijediti nagla reakcija. Pad napona na diodi tako\u0111er jako ovisi o temperaturi. Kako se unutra\u0161njost mete grije, kalibracija snage lasera mo\u017ee po\u010deti &#8220;\u0161etati&#8221;, \u0161to svakako poku\u0161avam izbje\u0107i.<\/p>\n<p>\u010cak i ako koristim postoje\u0107i LM321 da izoliram napon s potenciometra prije diode (buffer), to rje\u0161ava problem impedancije, me\u0111utim dioda na izlazu i dalje unosi nelinearnost i temperaturni drift. Osim toga, LM321 je relativno sporo poja\u010dalo i mo\u017ee uzrokovati nestabilnost kod brze promjene FB napona. Op\u0107enito gledano, uvo\u0111enje jo\u0161 jednog aktivnog elementa u povratnu vezu LM5116 mo\u017ee uzrokovati vi\u0161e problema nego koristi.<\/p>\n<p>Tre\u0107i na\u010din (injekcija struje preko otpornika) je ovdje naj\u010di\u0161\u0107i na\u010din upravljanja naponom gre\u0161ke. Ovaj sustav bi trebao biti puno stabilniji, linearniji i precizniji od rje\u0161enja sa diodama. Svejedno, ima prostora za pobolj\u0161anje i ovog sustava.<\/p>\n<p>Mi smo prora\u010dun serijskog otpornika na kliza\u010du digitalnog potenciometra napravili na osnovu postoje\u0107ih otpornika u djelitelju napona za CV regulaciju: 100 k\u2126 trimer (pode\u0161en na 12,8 k\u03a9) i fiksni otpornik od 3,9 k\u03a9. Zbog malog otpora trimera, serijski otpornik ima relativno malu vrijednost od 22 k\u03a9. Bolje bi bilo kad bi taj otpornik bio \u0161to ve\u0107i.<\/p>\n<p>Naime, FB pin \u010dipa LM5116 je ulaz visoke impedancije i on je stoga osjetljiv i na vrlo slabe signale (\u0161umove). Digitalni potenciometar (TPL0501) tijekom rada stalno komunicira preko SPI sabirnice, \u0161to stvara digitalni \u0161um. Mali serijski otpornik lak\u0161e propu\u0161ta taj visokofrekventni \u0161um izravno u regulaciju napona. To mo\u017ee uzrokovati sitno &#8220;podrhtavanje&#8221; izlaznog napona. Ve\u0107i otpornik (preko 100 k\u2126) pak djeluje kao sna\u017ean filtar. On u kombinaciji s parazitskim kapacitetom FB pina gu\u0161i digitalni \u0161um prije nego \u0161to on stigne utjecati na regulaciju.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, u slu\u010daju kvara na glavnom DC\/DC regulatoru ili nekog proboja napona visoki otpornik je sigurnija brana koja sprje\u010dava da ve\u0107a struja &#8220;procuri&#8221; natrag prema digitalnom potenciometru, sabirnici i dalje na mikrokontroler. Ve\u0107i otpornik dakle slu\u017ei i kao strujni limitator koji \u0161titi digitalnu elektroniku.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Regulacija_injekcijom_struje_i_novi_proracun_serijskog_otpornika\"><\/span><strong>Regulacija injekcijom struje i novi prora\u010dun serijskog otpornika<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Trenutni odnos otpora u CV djelitelju napona je 12,8 k\u03a9 \/ 3,9 k\u03a9 (omjer 3,3:1). Mo\u017eemo pove\u0107ati vrijednosti ovih otpornika tako da zadr\u017eimo isti omjer, na primjer na 33 k\u03a9 \/ 10 k\u03a9.<\/p>\n<p>Sada je potrebna struja oko 36 \u00b5A (1,2 \/ 33000) iz \u010dega proizlazi da je potreban serijski otpornik od oko 57 k\u03a9 (standardne vrijednosti 56 k\u03a9 ili 62 k\u03a9).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Da li i\u0107i na jo\u0161 ve\u0107i otpor?<\/strong><\/p>\n<p>Teoretski bi pove\u0107anjem serijskog otpornika pove\u0107ali otpornost na digitalni \u0161um i visoke struje, kako smo gore i opisali. Ako \u017eelimo ve\u0107i serijski otpornik, moramo smanjiti struju kroz njega (Ohmov zakon). Ipak, smanjenje struje i pove\u0107anje otpora ne mo\u017ee i\u0107i unedogled jer po\u010dinju biti sve izra\u017eeniji drugi problemi.<\/p>\n<p>Struja od 36 \u00b5A, koju smo dobili zadnjim prora\u010dunom, je u svijetu analogne elektronike jo\u0161 uvijek dovoljne ja\u010dine za signal povratne veze. Iako se \u010dini malom, ona je oko 360 puta ve\u0107a od struje curenja (bias current) samog FB pina \u010dipa LM5116 (koja iznosi oko 100 nA). Me\u0111utim, ako idem dalje na smanjenje struje, onda regulacijska linija postaje sve osjetljivija na parazitske otpore. Svaka promjena vlage ili ne\u010disto\u0107a na tiskanoj plo\u010dici mogla bi stvoriti parazitski otpor koji bi po\u010deo &#8220;vu\u0107i&#8221; dio te male struje, \u0161to bi ti uzrokovalo drift napona lasera.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de otpornika, u elektronici vrijedi pravilo: ve\u0107i otpor = ve\u0107i termi\u010dki \u0161um (Johnsonov \u0161um), kao i ve\u0107a osjetljivost na okolni elektromagnetski \u0161um (EMI). Ako previ\u0161e pove\u0107am otpornik, onda se linija od digitalnog potenciometra do FB pina po\u010dinje pona\u0161ati kao &#8220;antena&#8221; koja mo\u017ee pokupiti smetnje od prekida\u010dkih tranzistora samog Buck konvertera. Tako\u0111er, preveliki otpor u kombinaciji s parazitskim kapacitetom FB pina stvara filtar koji bi mogao usporiti reakciju napajanja na brze promjene optere\u0107enja (iako je to kod lasera koji rade stalno manje bitno).<\/p>\n<p>Vrijednost serijskog otpornika od 56 k\u03a9 ili 62 k\u03a9 (struja oko 33-36 \u00b5A) je vjerojatno optimalna za ovu primjenu. To je dovoljno visoka vrijednost da prigu\u0161i \u0161um, dovoljno visoka impedancija da za\u0161titi digitalni dio i sam otpornik osigurana odli\u010dnu linearnost unutar 8-bitnog opsega digitalnog potenciometra (256 koraka). Struja od 36 \u00b5A je dovoljna da nadvlada parazitske smetnje, a otpornik 56 k\u03a9 je dovoljno mali da ne postane preosjetljiva antena.<\/p>\n<p>Bez obzira na navedeno, kod prakti\u010dne monta\u017ee svakako je treba paziti da veze budu \u0161to kra\u0107e, odnosno da digitalni potenciometar bude \u0161to bli\u017ee FB pinu. Tako\u0111er, dobro je staviti mali kerami\u010dki kondenzator (npr. 10 nF) izravno na FB pin prema masi (AGND). Taj kondenzator \u0107e &#8220;kratko spojiti&#8221; sav visokofrekventni \u0161um na masu, dok \u0107e DC struja od 36 \u00b5A nesmetano prolaziti. Masa digitalnog potenciometra tako\u0111er mora biti \u010dvrsto i kratko povezana s masom LM5116 (AGND).<\/p>\n<p>U svijetu VF i brze signalne elektronike uvijek treba nalaziti neke kompromise i optimalna rje\u0161enja. Pobolj\u0161anje jedne karakteristike \u010desto sa sobom povla\u010di pogor\u0161anje nekoliko drugih karakteristika. U hobi i DIY elektronici radimo sa jeftinim komponentama i priru\u010dnim tehnologijama, tako da svaki prora\u010dun treba tri puta provjeriti i pet puta testirati u praksi, prije nego se proglasi (dovoljno) stabilnim.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_12.jpg\" rel=\"lightbox[24092]\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-24103\" src=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_12.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"495\" srcset=\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_12.jpg 1000w, http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_12-768x380.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/a><em><span style=\"color: #00ffff;\">Digitalna kontrola napona DC\/DC regulatora (modifikacija modula sa LM5116).<\/span><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Zastita_i_izolacija_komunikacijskih_SPI_linija\"><\/span><strong>Za\u0161tita i izolacija komunikacijskih SPI linija<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n<p>DC\/DC konverteri, osim \u0161to su generatori visokih struja i napona, tako\u0111er su i generatori VF \u0161uma. Od jeftinih DC\/DC modula ne mo\u017eemo o\u010dekivati vrhunske ulazne i izlazne filtre za VF smetnje u kablovima, kako ni vrhunsko oklapanje od zra\u010denja EMI smetnji. Vidjeli smo u dosada\u0161njem opisu da je digitalni potenciometar dobro montirati \u0161to bli\u017ee Buck kontroler \u010dipu LM5116 kako se u FB liniju ne bi inducirale smetnje, a s druge strane bi ga bilo dobro \u0161to vi\u0161e udaljiti od elektronike Buck kontrolera kako on sam ne bi hvatao EMI smetnje iz prekida\u010dkog dijela konvertera. Ne mo\u017eemo udovoljiti dvjema kontradiktornim zahtjevima, tako da se moramo oslanjati na EMI oklapanje i izolaciju komunikacijskih linija od energetskih.<\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Magnetski_izolatori\"><\/span><strong>Magnetski izolatori<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ideja je da svakako sve tri komunikacijske linije digitalnog potenciometra odvajam magnetskim izolatorom. Potreban nam je izolator za tri linije u istom smjeru. Od gotovih modula, mo\u017eete kupiti samo ADuM1201 koji ima dvije linije u suprotnim smjerovima. To zna\u010di da bi trebali tri takva izolatora. Druga opcija je kupiti zasebne \u010dipove poput ADuM1300 koji izolira tri linije u jednom smjeru ili ADuM1400 koji izolira \u010detiri linije u jednom smjeru.<\/p>\n<p>Vjerojatno je pametnije naru\u010diti nekoliko komada ADuM1400 pa se vi\u0161ak mo\u017ee spojiti na masu. Tako\u0111er treba paziti da ispod magnetskog izolatora na tiskanoj plo\u010dici nema nikakvih bakrenih povr\u0161ina. To osigurava maksimalnu izolacijsku barijeru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Serijski_i_pull-up_otpornici\"><\/span><strong>Serijski i pull-up otpornici<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Iako magnetski izolator radi odli\u010dan posao, linije izme\u0111u izolatora i <strong>TPL0501<\/strong> su i dalje podlo\u017ene \u0161umu s glavnog konvertera. Stoga nije lo\u0161e ugraditi i serijsku terminaciju, odnosno otpornike od 22 \u03a9 do 47 \u03a9 serijski na SPI linije (SCK, DIN, CS) odmah na izlazu iz izolatora prema digitalnom potenciometru. Oni \u0107e prigu\u0161iti &#8220;ringing&#8221; (povratne oscilacije) i smanjiti EM zra\u010denje linija. Ako se koristi modul sa digitalnim potenciometrom TPL0501, onda su takvi otpornici ve\u0107 zalemljeni na modul.<\/p>\n<p>Obavezan je i 10 k\u03a9 pull-up otpornik na Chip Select (CS) liniji na strani digitalnog potenciometra. To osigurava da potenciometar ostane neaktivan dok se ESP32 i izolator podi\u017eu (boot-up), sprje\u010davaju\u0107i nasumi\u010dne skokove struje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Grounding_decoupling_EMI_zastita\"><\/span><strong>Grounding, decoupling, EMI za\u0161tita<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n<p>Ono \u0161to je izuzetno va\u017eno ne samo za ovaj dio nego i \u010ditav sklop elektroni\u010dke mete, to je pravilno upravljanje masama (Grounding). U ovom slu\u010daju to je izvedba zvjezdastog uzemljenja. Masu digitalnog potenciometra i masu magnetskog izolatora (sekundarna strana) spajamo izravno na pin mase LM321 operacijskog poja\u010dala.<\/p>\n<p>Decoupling kondenzatori su ovdje va\u017eni kao i kod svakog drugog elektroni\u010dkog sklopa. Izme\u0111u VDD i GND pinova TPL0501-a i izolatora treba staviti 100 nF kerami\u010dki i 10 \u00b5F tantalski ili elektrolitski kondenzator. Oni moraju biti fizi\u010dki \u0161to bli\u017ee \u010dipovima.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da se napajamo s regulatora 5 V koji je ve\u0107 na plo\u010dici konvertera, a zatim i preko dodatnog regulatora 3,3 V, onda je napon napajanja ve\u0107 prili\u010dno \u010dist, ali dodavanje jednog feritnog zrna (ferrite bead) na liniju napajanja prema digitalnom potenciometru mo\u017ee dodatno filtrirati visokofrekventni \u0161um koji proizvodi LM5116 buck kontroler. Feriti djeluju kao &#8220;filtar za visoke frekvencije&#8221; (Low-pass filter). Svaki DC\/DC step-down konverter proizvodi visokofrekventne strujne \u0161iljke (ripple). Feritni prsten na izlazu konvertera \u0107e te \u0161iljke pretvoriti u malu koli\u010dinu topline umjesto da ih proslijedi laserima. Stavljanje malog ferita na dolazne \u017eice napajanja za digitalni potenciometar i izolator dodatno \u0107e &#8220;o\u010distiti&#8221; napajanje za TPL0501. Kad god je to mogu\u0107e (kad ima mjesta), najbolje je provu\u0107i \u017eicu 2 do 3 puta kroz feritni prsten. U\u010dinak prigu\u0161enja raste s kvadratom broja provla\u010denja.<\/p>\n<p>Za za\u0161titu od EM zra\u010denja (EMI) dobro je koristiti upletene parice za dovod struje. Struja koja te\u010de u suprotnim smjerovima kroz upletene \u017eice stvara magnetska polja koja se me\u0111usobno poni\u0161tavaju. To sprje\u010dava da kablovi postanu &#8220;antene&#8221; koje emitiraju \u0161um konvertera u okolinu. Tako\u0111er, upletene \u017eice sprje\u010davaju da vanjski \u0161um (npr. od motora ili drugih ure\u0111aja) inducira napon u napojnim linijama.<\/p>\n<p>Cijeli konverter s digitalnim potenciometrom \u0107emo smjestiti u metalno ku\u0107i\u0161te koje je spojeno na masu. To \u0107e sprije\u010diti da EMI od PWM frekvencije konvertera (koja je prili\u010dno jaka na 300 W modulu) utje\u010de na ESP32 ili magnetski izolator.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"s3gt_translate_tooltip_mini\" class=\"s3gt_translate_tooltip_mini_box\" style=\"background: initial !important; border: initial !important; border-radius: initial !important; border-spacing: initial !important; border-collapse: initial !important; direction: ltr !important; flex-direction: initial !important; font-weight: initial !important; height: initial !important; letter-spacing: initial !important; min-width: initial !important; max-width: initial !important; min-height: initial !important; max-height: initial !important; margin: auto !important; outline: initial !important; padding: initial !important; position: absolute; table-layout: initial !important; text-align: initial !important; text-shadow: initial !important; width: initial !important; word-break: initial !important; word-spacing: initial !important; overflow-wrap: initial !important; box-sizing: initial !important; display: initial !important; color: inherit !important; font-size: 13px !important; font-family: X-LocaleSpecific, sans-serif, Tahoma, Helvetica !important; line-height: 13px !important; vertical-align: top !important; white-space: inherit !important; left: 102px; top: 5236px; opacity: 0.7;\">\n<div id=\"s3gt_translate_tooltip_mini_logo\" class=\"s3gt_translate_tooltip_mini\" title=\"Translate selected text\"><\/div>\n<div id=\"s3gt_translate_tooltip_mini_sound\" class=\"s3gt_translate_tooltip_mini\" title=\"Play\"><\/div>\n<div id=\"s3gt_translate_tooltip_mini_copy\" class=\"s3gt_translate_tooltip_mini\" title=\"Copy text to Clipboard\"><\/div>\n<style type=\"text\/css\" media=\"print\">#s3gt_translate_tooltip_mini { display: none !important; }<\/style>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; &nbsp; Napajanje elektroni\u010dke mete Prema sada\u0161njem modelu, elektroni\u010dka meta mora imati dva izvora napajanja: 5 V \/ 3 A za napajanje lasera i 3,3 V \/ 0,5 A za napajanje detektorske elektronike. Realna potro\u0161nja struje lasera ne prelazi 2,5 A na 5 V, dok je potro\u0161nja struje ostale elektronike do 200 mA. Naravno da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-24092","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-samogradnja","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/meta_82_02.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24092"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24106,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24092\/revisions\/24106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}