![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/spektrophot_gatke_1.jpg\")
<\/a><\/p>\nSpektrophot nach Dr. G\u00e4tke, Franz K\u00fcstner Nachf. KG, Dresden A-21, 60082<\/strong><\/p>\n Tvrtka Franz K\u00fcstner Nachf. KG vu\u010de korijene jo\u0161 s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a kada je mehani\u010dar Franz K\u00fcstner u Dresdenu vodio tvrtku koja se primarno bavila preciznim vagama i laboratorijskim aparatima. Godine 1937. ovu obiteljsku tvrtku od K\u00fcstnerovih sinova preuzima njen dugogodi\u0161nji direktor Max Kie\u00dfig. Tada tvrtka dobiva naziv Franz K\u00fcstner Nachf., M. Kiessig (Nachfolger zna\u010di nasljednik).<\/p>\n Nakon Drugog svjetskog rata, u sovjetskoj okupacijskoj zoni, tvrtka se transformira u Franz K\u00fcstner Nachf. KG sa fokusom na opti\u010dke i znanstvene mjerne aparate. Tijekom 1956. godine tvrtka ulazi u vlasni\u0161tvo dr\u017eave i postaje BSB (Betrieb mit staatlicher Beteiligung). 1961. godine tvrtka slu\u017ebeno gubi samostalnost i biva pripojena velikom dr\u017eavnom poduze\u0107u VEB Vakutronik. Od tog trenutka ime Franz K\u00fcstner postupno nestaje s tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n 1970-ih godina pogon je preimenovan u VEB Analytik Dresden (poznat po laboratorijskim aparatima za ispitivanje tali\u0161ta Boetius i pH metrima). Tijekom kasnih 1970-ih i 1980-ih, biv\u0161i K\u00fcstnerov pogon spojen je s tvrtkom VEB W\u00e4getechnik Rapido Radebeul u sklopu socijalisti\u010dkog kombinata Nagema. Ta je tvrtka postala slavna jer je, izme\u0111u ostalog, proizvela prve i jedine bankomate u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n Nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Njema\u010dke 1990. godine kombinat se raspao, a pogoni su privatizirani. Dio koji se bavio strojevima za prehrambenu industriju (nekada\u0161nji Rapido) danas posluje pod imenom Hebenstreit GmbH u Radebeulu (proizvode velike automatizirane linije za vafle i kekse). S druge strane, laboratorijski i opti\u010dki program (koji je izvorno bio K\u00fcstnerov) nije pre\u017eivio tranziciju na zapadno tr\u017ei\u0161te te je trajno uga\u0161en po\u010detkom 1990-ih.<\/p>\n Dresden A-21 ozna\u010dava lokaciju tvornice u gradu Dresdenu i staru po\u0161tansku\/okru\u017enu oznaku “A-21” koja je odgovarala \u010detvrti Dresden-Blasewitz\/Gruna u tada\u0161njoj Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. Broj 60082 je serijski broj konkretnog ure\u0111aja ili broj modela\/serije iz proizvodnje.<\/p>\n <\/p>\n \u0160to ukazuje da je ure\u0111aj proizveden vjerojatno u drugoj polovici 1950-ih godina:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U dosada\u0161njim objavama ve\u0107 smo opisali nekoliko fotometara, spektrometara, kolorimetara i sli\u010dnih ure\u0111aja koji mjere svojstva prozirnih tvari (naj\u010de\u0161\u0107e teku\u0107ina) tako da se uspore\u0111uje boja i\/ili intenzitet svjetla kroz nepoznatu tvar sa bojom i intenzitetom svjetla kroz poznatu (etalonsku ili referentnu) tvar. Najbli\u017ee ovom na\u0161em Spektrophotu je primjerice Kolorimetar Dr. B. Lange Modell VII<\/a>. Razlika je u tome \u0161to se usporedba izlaznog svjetla kod kolorimetra Dr. B. Lange iz 1960-tih godina vr\u0161i elektri\u010dki pomo\u0107u foto\u0107elija, a kod ovog na\u0161eg deceniju starijeg Spektrophota Dr. G\u00e4tke detekcija se vr\u0161i vizualno (o\u0161trim okom promatra\u010da).<\/p>\n Spektrophot nach Dr. G\u00e4tke je primarno dizajniran za brzu i preciznu hemoglobinometriju (mjerenje koncentracije hemoglobina u krvi) te druge klini\u010dke analize obojenih otopina. Kroz okular korisnik istovremeno gleda dva svjetlosna \u201epotpisa\u201c, jedan sa referentnog uzorka i drugi sa mjernog uzorka. Mjerenje se vr\u0161i pode\u0161avanjem svjetlosnog zatamnjenja jednog od uzorka sve dok se ne dobije intenzitet jednak drugom uzorku.<\/p>\n Pode\u0161avanje, odnosno izjedna\u010davanje se vr\u0161i preko dvije kontrole:<\/p>\n Obje broj\u010dane skale su mogu\u0107e povezane sa nekim stvarnim vrijednostima kalibriranima za odre\u0111ivanje koncentracije razli\u010ditih tvari ili su se o\u010ditane vrijednosti dalje odre\u0111ivale prema nekim posebnim tablicama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svjetlo sa sijalice prvo prolazi kroz kolimacijsku le\u0107u kako bi se jednako rasporedila na oba uzorka. Na izlazu iz uzoraka dobivamo dva traga svjetlosti razli\u010ditih intenziteta, koja se kasnije uspore\u0111uju metodom zatamnjivanja svjetlijeg uzorka.<\/p>\n Na\u0161 Spektrophot je do\u0161ao bez originalne sijalice i nigdje nije nazna\u010deno koja sijalica ide u ovaj ure\u0111aj. Me\u0111utim, bilo koja ja\u010da bijela LED ili sijalica ovdje mo\u017ee sasvim dobro poslu\u017eiti za osvjetljavanje uzoraka.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na slikama unutra\u0161njosti se mo\u017ee vidjeti \u010ditav princip rada Spektrophota. Za fino zatamnjenje svjetla koristi se prozirni disk s nanesenim postupnim zatamnjenjem (crna boja gradijenta). U optici se to naziva kru\u017eni opti\u010dki klin ili neutralni gradijentni filtar. Ovaj disk prigu\u0161uje isklju\u010divo intenzitet (amplitudu) svjetlosti, bez promjene njezine boje ili smjera. Tako\u0111er, disk zaklanja samo jednu polovicu svjetlosnog snopa, onu koja dolazi sa jednog od uzoraka. Budu\u0107i da druga polovica svjetlosnog snopa uvijek svijetli punim, nepromijenjenim intenzitetom, korisnik okretanjem diska zapravo dodaje “vlastito opti\u010dko zatamnjenje” na mjernu stranu sve dok vizualno ne nadoknadi koli\u010dinu svjetlosti koju je uzorak apsorbirao. Kada se intenziteti izjedna\u010de, polo\u017eaj diska na skali (0\u20132,1) to\u010dno pokazuje koliko je uzorak bio taman. To se kasnije prera\u010duna u gusto\u0107u uzorka.<\/p>\n Za dobivanje, odnosno za filtriranje razli\u010ditih boja iz bijele svjetlosti koristi se svojevrsno difrakcijsko staklo. Mogu\u0107e da je ovo prozirna difrakcijska re\u0161etka vrlo sli\u010dna onoj kakvu smo vidjeli kod Infracrvenog spektrometra MIRAN 1A-CVF<\/a>. Ovdje ne \u017eelim rastavljati ovu finu optiku samo da vidim to\u010dnu izvedbu monokromatora. Nema nikakve sumnje da se radi o difrakcijskoj re\u0161etki jer se jasno vide sve boje duge sa karakteristi\u010dnim \u0161irinama, a ljubi\u010dasta boja se ponavlja dva puta. Da je ovo obi\u010dan prozirni kolor filtar, boje sigurno ne bi bile raspore\u0111ene na ovaj na\u010din.<\/p>\n Okular ima fiksni prorez, a difrakcijska re\u0161etka se pomo\u0107u gumba za boje vertikalno pomi\u010de ispred tog proreza i na taj na\u010din propu\u0161ta samo jednu boju (uski spektar valnih duljina).<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
\n\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n