![\"indikator_redosljeda_faza_05\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/indikator_redosljeda_faza_05.jpg\")
<\/a><\/p>\nPoredak faza trofazne gradske mre\u017ee va\u017ean nam je kod spajanja trofaznih elektromotora ili generatora na istu. Kod elektromotora o poretku faza ovisi smjer njihove vrtnje, a kod generatora sinkronizacija sa mre\u017eom koju napajaju.<\/p>\n
Treba primijetiti da ovdje \u010ditavo vrijeme govorimo o redoslijedu ili poretku izmjenjivanja triju faza R, S i T, a ne o identifikaciji koja je to\u010dno faza R, koja S, a koja T. Naime, ovo potonje nije ni bitno. Za\u0161to je to tako slikovito si mo\u017eemo predo\u010diti slijede\u0107om skicom. Znamo da su faze u trofaznoj mre\u017ei me\u0111usobno pomaknute 120\u00b0. Nacrtati \u0107emo krug i na svakih 120\u00b0 proizvoljno staviti oznaku jedne od faza: R, S ili T. Krug se mo\u017ee okretati i na jednu i na drugu stranu, a na vrhu je indikacijska strelica koja bilje\u017ei redoslijed prolaska faza ispod nje. Ovime smo dovoljno dobro simulirali izmjenu faza u trofaznoj mre\u017ei u svim mogu\u0107im kombinacijama.<\/p>\n
Uo\u010diti \u0107emo da u koju god mi stranu okretali krug i kako god me\u0111usobno mijenjali po\u010detne polo\u017eaje slova R, S i T na krugu, uvijek \u0107emo na kraju ispod strelice dobiti samo jedan od dva mogu\u0107a uzorka (redosljeda). Dakle, potpuno je nebitno za elektri\u010dne ure\u0111aje spojene na trofaznu mre\u017eu sa kojim slovom zapo\u010dinje izmjena faza, bitno je samo koji ponavljaju\u0107i uzorak kasnije odgovara odre\u0111enoj kombinaciji. Uo\u010davamo da zamjena bilo koje dvije faze u krugu uvijek mijenja i uzorak s jednog na drugi, jednako kao \u0161to to mijenja i promjena smjera okretanja kruga, dakle, ove dvije promjene su povezane. Zna\u010di ako vam je trofazni elektromotor krenuo vrtjeti u pogre\u0161nom smjeru – samo me\u0111usobno zamijenite bilo koje dvije od tri faze na priklju\u010dku motora.<\/p>\n Neki puta su elektromotori ugra\u0111eni u strojeve i pogre\u0161an smjer vrtnje mo\u017ee o\u0161tetiti ili uni\u0161titi stroj. Zato nam slu\u017ei indikator poretka faza kako bismo prije pu\u0161tanja stroja u rad izvr\u0161ili njegovo pravilno spajanje. Indikatori poretka faza su u na\u010delu jednostavni instrumenti. Postoje tri osnovne vrste, odnosno principa rada ovih indikatora: rotacioni, stati\u010dki i elektroni\u010dki. Rotacioni indikator je zapravo mali trofazni elektromotor (tri namota vezana u zvijezdu) na \u010diju osovinu je pri\u010dvr\u0161\u0107ena okrugla plo\u010dica sa strelicom. Ovisno o poretku faza na ulaznim stezaljkama motor \u0107e zavrtjeti u jednu ili u drugu stranu \u010dime dobivamo indikaciju jednog od dva mogu\u0107a poretka faza. Elektroni\u010dki indikatori koriste logi\u010dke sklopove i timere za odre\u0111ivanje poretka faza, a na\u0161 instrument spada u stati\u010dki tip.<\/p>\n Postoje dvije vrste stati\u010dkog tipa indikatora faza gdje se jedni baziraju na induktivnom, a drugi na kapacitivnom otporu dodanom u jedan fazni krug. I kod jednih i kod drugih koristi se impedancija koju stvaraju CL elementi u izmjeni\u010dnom strujnom krugu, a kao indikacija poretka faza slu\u017ei \u017earuljica ili tinjalica.<\/p>\n Na\u0161 instrument je sa kondenzatorima (kapacitetom) odnosno sa serijskim spojem otpornika i kondenzatora (RC). Kondenzator u izmjeni\u010dnom strujnom krugu unosi kapacitivni otpor i pomak faze od 90\u00b0, a serijski spoj kondenzatora i otpornika negdje u rasponu od 0-90\u00b0 \u0161to ovisi o vrijednostima RC elemenata. \u010cisti omski otpor ne stvara pomak faze. Ako pogledamo shemu na\u0161eg instrumenta vidimo da su u pojedinim faznim granama \u010disti omski otpori, a u pojedinim omsko-kapacitivni otpori (impedancija). Zbog druga\u010dijih otpora u pojedinim granama, ovisno o poretku faza, nastaju i druga\u010diji padovi napona na njima, \u0161to se detektira tinjalicama. Ovisno o poretku faza, u ovakvom \u0107e krugu samo jedna od tinjalica svjetliti.<\/p>\n Ovime smo ugrubo opisali princip rada kapacitivnog indikatora, me\u0111utim, za potpuno obja\u0161njenje potrebno je shvatiti vektorski dijagram rotiraju\u0107eg polja trofazne struje koji su na na\u0161 primjer prikazani desno od sheme. Omski i RC otpori izra\u010dunati su tako da sredi\u0161nje to\u010dke K1 i K2, te K3 i K4 na koje se spajaju tinjalice padaju u sredi\u0161te naponskog trokuta RST. Sa RST rotiraju\u0107im poljem izme\u0111u to\u010dki K1 i K2 nema napona (prvi dijagram) dok je u slu\u010daju rotiraju\u0107eg polja redosljedom TSR (drugi dijagram) na to\u010dkama K1 i K2 puni napon. Obrnuto vrijedi za to\u010dke K3 i K4.<\/p>\n Prema shemi vidjeli smo da je kod ovog instrumenta napravljen dvostruki indikacijski krug (ovakav indikator mo\u017ee se izvesti sa samo jednim kondenzatorom ili zavojnicom te dvije sijalice), a razlog tome je kako bi se omogu\u0107ila indikacija nedostatka jedne faze. Kako i pi\u0161e na natpisnoj plo\u010dici u slu\u010daju prekida jedne faze zasvijetliti \u0107e obje tinjalice, naravno, ako napon izme\u0111u preostale dvije faze prelazi 150V. Donja granica paljenja tinjalice je 75V, no ovisno o tome koja je faza u prekidu na tinjalicama \u0107e se pojaviti puni ili pola me\u0111ufaznog napona. Stoga za ovaj drugi slu\u010daj me\u0111ufazni napon mora iznostiti barem 150V kako bi paljenje tinjalice bilo mogu\u0107e.<\/p>\n Naponska ograni\u010denja 75 – 500V odre\u0111ena su naponom paljenja tinjalica (75V) i maksimalnim naponom koji izdr\u017ee ugra\u0111eni kondenzatori (500V). S obzirom da kapacitivno-omski otpor ovisi o frekvenciji i naponu dana su i frekvencijska ograni\u010denja za odre\u0111ena naponska podru\u010dja u kojima prora\u010dunati otpori jo\u0161 ostaju u granici funkcionalnosti indikatora.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n