![\"eico_950b_bridge_03\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/eico_950b_bridge_03.jpg\")
<\/a><\/p>\nKao indikatorski instrument kod mjera\u010da EICO 950B upotrijebljena je elektronska cijev sa opti\u010dkim prikazom, tzv. “magi\u010dno oko”. Sli\u010dno kao i kod drugih ure\u0111aja u koji su ugra\u0111ene ovakve indikacijske cijevi (npr. kod radio prijemnika indikacija pode\u0161enosti na prijemnu postaju) najbolja pode\u0161enost postignuta je kad je osvijetljeno indikacijsko podru\u010dje naju\u017ee, odnosno zatamnjeno podru\u010dje naj\u0161ire.<\/p>\n Sklopka za odabir vrste i podru\u010dja mjerenja RANGE jasno je ozna\u010dena i svako mjerno podru\u010dje lako se pove\u017ee sa skalama instrumenta. Uo\u010davamo kako je najni\u017ee mjerno podru\u010dje za kapacitet ozna\u010deno mjernom jedinicom “\u00b5\u00b5fd”, odnosno mikro mikro farad<\/em>. To je stari na\u010din ozna\u010davanja, a prema novom \u00b5\u00b5fd = pF.<\/p>\n Iz toga proizlazi da mjera\u010d EICO 950B mo\u017ee mjeriti kondenzatore u rasponu od 10 pF – 5000 \u00b5F i otpornike u rasponu 0,5 \u2126 – 500 M\u2126, oba podijeljena u \u010detiri mjerna podru\u010dja. Nadalje, tu je na\u010din mjerenja nepoznatog otpora i kapaciteta usporedbom sa poznatom vrijednosti nekog otpornika ili kondenzatora (COMPARATOR), a posljednja dva mjerna opsega koriste se za provjeru struje curenja kondenzatora nakon \u0161to se napon na njima podigne do deklarirane vrijednosti (VOLTAGE). Generalno plavilo je da struja curenja kod ispravnog kondenzatora ne bi smjela pre\u0107i vrijednost od 1A po Faradu. To zna\u010di ako imamo kondenzator od primjerice 33 \u00b5F tada struja curenja ne bi smjela biti ve\u0107a od 33 \u00b5A na najvi\u0161em nominalnom naponu kondenzatora. U na\u0161em slu\u010daju koristi se samo indikacija preko “magi\u010dnog oka”, gdje kod ispravnog kondenzatora mora postojati (makar i vrlo malo) podru\u010dje sjene, odnosno podru\u010dje prikaza ne smije biti cijelo osvijetljeno. Potenciometar POWER FACTOR ima skalu ba\u017edarenu u postocima i pomo\u0107u njega se mjeri faktor snage kondenzatora.<\/p>\n Faktor snage kondenzatora u odre\u0111enoj je vezi sa danas \u0161iroko poznatim pojmom ekvivalentnog serijskog otpora kondenzatora – ESR (Equivalent Serial Resistance). ESR metar je u naravi ommetar koji radi s izvorom izmjeni\u010dnog napona odre\u0111ene frekvencije. Njime se mjeri otpor elektrolita izme\u0111u plo\u010da elektrolitskog kondenzatora te otpor spojeva i materijala unutar ku\u0107i\u0161ta kondenzatora kako bi se na osnovu toga preciznije ocijenilo stanje i ispravnost kondenzatora jer samo mjerenje kapaciteta kondenzatora nekim mjera\u010dem kapaciteta nije uvijek pokazatelj i ispravnosti istog. Vrijednosti ESR-a kod ispravnih elektrolitskih kondenzatora generalno se kre\u0107u u rasponu od 0,1 – 10 \u2126 ovisno o izvedbi i upotrijebljenim elektrolitima, a to\u010dnu vrijednost ESR-a za pojedini kondenzator mo\u017eemo saznati samo iz tvorni\u010dkih podataka ili iskustveno. Op\u0107enito, ESR ve\u0107i od 20 \u2126 svakako ukazuje na neispravni elektrolitski kondenzator sa ve\u0107 prili\u010dno osu\u0161enim elektrolitom.<\/p>\n Kod mjerenja faktora snage elektrolitskih kondenzatora mosnom metodom, kakav je slu\u010daj kod na\u0161eg mjera\u010da EICO 950B, serijski u mjernu granu sa mjernim kondenzatorom spaja se potenciometar \u010dijim otporom se balansira sa unutarnjim serijskim otporom kondenzatora na kojem vr\u0161imo mjerenje, dok se most ne dovede u ravnote\u017eu. Dakle vidimo da se opet radi o mjerenju otpora izmjeni\u010dnom strujom kojom se napaja mjerni most. Razlika je samo u frekvenciji struje kojom se vr\u0161e pojedina mjerenja. Naime, kod mjerenja ESR-a va\u017eno je \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e smanjiti kapacitivni reaktivni otpor kondenzatora Xc, kako bi se ukupni preostali otpor odnosio ve\u0107inski na ESR. S obzirom da se Xc smanjuje porastom frekvencije kod mjerenja ESR-a u pravilu je najpogodnija frekvencija 100 kHz kod koje je Xc ve\u0107 dovoljno smanjen da se velika ve\u0107ina izmjerenog otpora odnosi na ESR, a daljnji porast frekvencije vi\u0161e ne bi imao veliki utjecaj na smanjenje Xc. Faktor snage pak je veli\u010dina koja nam u realnim uvjetima pokazuje koliku snagu tro\u0161i kondenzator iz mre\u017ee, odnosno kolike gubitke uzrokuje, i tu se mjerenja vr\u0161e na radnim frekvencijama kondenzatora, dakle 50 ili 60 Hz, odnosno 100 ili 120 Hz, ovisno da li je filtarski kondenzator za poluvalno ili punovalno ispravljanje mre\u017enog napona.<\/p>\n Kod mjerenja faktora snage most se dakle dovodi u ravnote\u017eu sa oba potenciometra, prvo sa potenciometrom s kazaljkom, a zatim i sa potenciometrom POWER FACTOR koji ima skalu ba\u017edarenu u postocima. Ovakvo mjerenje faktora snage elektrolitskih kondenzatora bilo je ra\u0161ireno u vrijeme cijevne elektronike kada su se elektrolitski kondenzatori koristili uglavnom za filtriranje napona. Faktorom snage se mjerila zapravo disipacija snage na kondenzatoru koja izravno ovisi o njegovom unutarnjem otporu, odnosno, jednostavno re\u010deno, njegova efikasnost. Povezanost faktora snage i faktora disipacije (tan \u03b4) tako\u0111er se vidi na gornjem crte\u017eu. Porastom faktora snage, smanjuje se i efektivni kapacitet kondenzatora. Na primjer, ako u filtarskom krugu imamo elektrolitski kondenzator sa disipacijom snage od 20% efektivni kapacitet kondenzatora iznosi 98% od nominalne vrijednosti, a kod disipacije snage 50% efektivni kapacitet pada na 87%.<\/p>\n U dana\u0161nje vrijeme elektrolitski kondenzatori \u0161iroko se koriste se u mnogobrojnim elektroni\u010dkim sklopovima, a postoje elektroni\u010dki sklopovi koji izri\u010dito zahtijevaju kondenzatore odre\u0111enog ESR-a kako bi ispravno radili. Stoga je mjerenje faktora snage s vremenom zamijenjeno mjerenjem ESR-a elektrolitskih kondenzatora.<\/p>\n U nastavku dajemo originalnu shemu mjera\u010da \u00a0EICO 950B. Vidimo da se bazira na dvije elektronske cijevi: 6X5 je punovalna ispravlja\u010dica koja je u na\u0161em slu\u010daju spojena kao poluvalna ispravlja\u010dica te osigurava napon -520V za testiranje struje curenja kondenzatora i anodni napon +200V za indikatorsku elektronsku cijev 1629 (magi\u010dno oko). Glavna komponenta unutar sheme pak je sam mjerni most koji se te\u0161ko uo\u010dava s obzirom na vi\u0161epolnu sklopku kojom se preklapaju otpornici i kondenzatori u mjernoj i indikacijskoj grani mosta. Stoga dajemo i pregledniji prikaz mjernog mosta sa popisom komponenti koje su u njega uklju\u010dene pri pojedinom mjerenju.<\/p>\n Vidimo da se mjerni most u osnovi ne razlikuje od mjernog mosta opisanog u objavi Wheatstoneov mjerni most ISKRA NL 024<\/a> pa ovdje ne\u0107emo ponavljati princip rada istog. Napomenuti \u0107emo samo da se kod mjerenja komparacijom isklju\u010duju unutarnji mjerni otpornici i kondenzatori, a na njihovo mjesto preko priklju\u010dnica COMPARATOR: PROTOTYPE OR STANDARD spajamo otpornik ili kondenzator to\u010dno poznate vrijednosti kojim zatvaramo ovu granu mosta. Nakon \u0161to se most dovede u ravnote\u017eu sa nepoznatim elementom, vrijednost istog se o\u010ditava na posebnoj skali RATIO. Iz toga proizlati da ne dobivamo izravno o\u010ditanje vrijednosti nego odnos izme\u0111u vrijednosti poznate i nepoznate komponente. Nepoznata vrijednost pak se izra\u010duna tako da se o\u010ditani odnos pomno\u017ei sa vrijednosti poznate komponente.<\/p>\n Na posebnoj slici prikazali smo krug za mjerenje struje curenja kondenzatora. Za manje vrijednosti kapaciteta (PAPER-MICA TEST) u krug se uklju\u010duje dodatni otpornik R9 kako bi se produ\u017eilo vrijeme punjenja kondenzatora, a u cilju lak\u0161eg pra\u0107enja promjena na indikatorskoj cijevi.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n