![\"amtron_audio_generator_uk570_02\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/amtron_audio_generator_uk570_02.jpg\")
<\/a><\/p>\nPrednja plo\u010da ima standardne kontrole: MULTIPLIER<\/strong> je 5-polo\u017eajna sklopka kojom se odabiru frekvencijski opsezi, a potenciometar sa velikom skalom ozna\u010denom sa Hz<\/strong> slu\u017ei za odabir frekvencije unutar odre\u0111enog opsega. ATTENUATOR<\/strong> serijski uklju\u010duje otpornike u izlazni krug za regulaciju ja\u010dine izlaznog signala. POWER<\/strong> je mre\u017ena sklopka, a OUTPUT<\/strong> je priklju\u010dnica izlaznog signala. Jednostavnije ne mo\u017ee biti \ud83d\ude42<\/p>\n Prema elektri\u010dnoj shemi vidimo da se ovdje radi o RC oscilatoru sa Wienovim mostom. Sli\u010dan slu\u010daj imali smo ve\u0107 u objavi MA 3601 NF RC generator<\/a> s time \u0161to su tamo upotrijebljene elektronske cijevi. Oscilator koji se bazira na mostu osmislio je jo\u0161 davne 1891. godine njema\u010dki fizi\u010dar Max Karl Werner Wien (1866 – 1938) po kojem je ovakav most i dobio ime, a prvu prakti\u010dnu primjenu Wienovog mosta realizirala je 1939. godine tvrtka Hewlett-Packard izradom preciznog audio sinusnog oscilatora HP200A.<\/p>\n Oscilatori sa Wienovim mostom prakti\u010dno su primjenjivi u frekvencijskom opsegu cca 10 Hz – 1 MHz. Daju vrlo stabilnu i sinusnu amplitudu izlaznog signala, a frekvenciju izlaznog signala mogu\u0107e je lako mijenjati potenciometrom.<\/p>\n Oscilator UK570 sastoji se od Wienovog mosta sa promjenjivim elementima koji je spregnut sa tranzistorskim poja\u010dalima preko pozitivne i negativne povratne sprege. Tranzistor Tr1 radi kao poja\u010dalo i oscilator, a tranzistor Tr2 je inverter faze, a tranzistor Tr3 je poja\u010dalo sa negativnom povratnom spregom. Izlazna frekvencija signala odre\u0111ena je elementima Winovog mosta, gdje jednu granu \u010dini jedna polovica dvostrukog potenciometara R3, otpornik R1, trimer kondenzator C1, te jedan od fiksnih kondenzatora C9, C11, C13, C15 ili C17. Ovo je grana sa serijskim RC krugom. Granu sa paralelnim RC krugom pak \u010dini druga polovica dvostrukog potenciometara R3, otpornik R2, trimer kondenzator C2, te jedan od fiksnih kondenzatora C10, C12, C14, C16 ili C18.<\/p>\n Po\u0161to se na samoj shemi te\u0161ko sna\u0107i, nacrtali smo pojednostavljenu blok shemu principa rada audio generatora UK570. Tako se bolje uo\u010dava serijska i paralelna RC grana Wienovog mosta kao i regulacijski elementi u tome krugu.<\/p>\n Napon na ulaz u poja\u010dalo\/oscilator sa Tr1 vodi se preko paralelnog RC elementa Winovog mosta. Izlazni signal iz Tr1 sada je fazno invertiran (okrenut za 180\u00b0) te se preko slijede\u0107eg stupnja poja\u010danja sa tranzistorom Tr2 ponovno invertira za 180\u00b0 kako bi se dobio signal u fazi sa ulaznim, kakav je i potreban za ispravno funkcioniranje pozitivne povratne sprege natrag na tranzistor Tr1. Pozitivna povratna sprega ne vodi se izravno na ulaz Tr1 ve\u0107 preko serijskog RC elementa Winovog mosta. Naime, ukoliko bi se signal pozitivne povratne sprege doveo izravno na tranzistor isti bi vr\u0161io poja\u010danje \u0161irokog frekvencijskog spektra \u0161to bi dovelo do izobli\u010denja i nestabilnosti izlazne frekvencije signala. Vidimo dakle da paralelni i serijski RC elementi Wienovog mosta ovdje funkcioniraju kao visoko i nisko propusni frekvencijski filtri pa je oscilator osjetljiv samo na filtriranu frekvenciju koja je odre\u0111ena samim RC elementima\u00a0 Wienovog mosta.<\/p>\n Negativnom povratnom spregom (za koju se na ulaz Tr1 dovodi protufazni signal sa Tr3) osigurava se stabilna amplituda signala na izlazu. U krugu negativne povratne sprege nalazi se \u017earuljica L1 koja ovdje ima funkciju detektora snage izlaznog signala sa tranzistora Tr3. Ako je snaga ve\u0107a, vlakno \u017earuljice \u0107e se zagrijati, time \u0107e porasti i elektri\u010dni otpor vlakna. Pove\u0107anjem otpora u negativnoj povratnoj sprezi smanjiti \u0107e se poja\u010danje Tr1, a time i veli\u010dina amplitude izlaznog signala. Naravno vrijedi i obrnuto, smanjenjem amplitude izlaznog signala, smanjiti \u0107e se otpor \u017earuljice u povratnoj sprezi pa \u0107e se izlazno poja\u010danje pove\u0107ati. Ovaj na\u010din stabilizacije je vrlo linearan te su izobli\u010denja signala na izlazu vrlo mala. Problem sa \u017earuljicom je promjenjiva vremenska konstanta grijanja i hla\u0111enja vlakna ovisno o frekvenciji, te na ni\u017eim frekvencijama regulacija \u017earuljicom postaje sve vi\u0161e nelinearna. \u00a0Moderni oscilatori sa Winovim mostom stoga koriste termistore, diode, FET-ove ili foto-\u0107elije kao stabilizacijske elemente.<\/p>\n Tako\u0111er mo\u017eemo primijetiti da ve\u0107 sa prva dva tranzistora dobivamo na izlazima i signal u fazi i signal u protufazi koje mo\u017eemo iskoristiti za povratne sprege, te se cijeli ovaj sklop mo\u017ee izvesti i sa samo ta dva tranzistora. No u na\u0161em slu\u010daju sa dodanim jo\u0161 jednim tranzistorom posti\u017ee se bolje poja\u010danje i stabilnost cijelog sklopa.<\/p>\n Sli\u010dno kao i kod sestrinskog ure\u0111aja High-kit BAR-GENERATOR UK495<\/a> vidimo da su i ovdje zadr\u017eani originalni dijelovi stari 50-tak godina, \u0161to bi sada ve\u0107 moglo predstavljati problem oko stabilnosti \u010ditavog oscilatora, posebice \u0161to se ti\u010de kondenzatora kao vremenski najosjetljivijih, a za ovaj sklop najkriti\u010dnijih komponenti.<\/p>\n Testiranje je pokazalo da oscilator radi, no niti na jednom opsegu nije bilo mogu\u0107e posti\u0107i najvi\u0161e deklarirane vrijednosti frekvencije. U prosjeku, na svim opsezima su postignute frekvencije za 10-30% manje od deklariranih, a na posljednjem opsegu koji treba oscilirati do 1 MHz mi smo uspjeli posti\u0107i tek oko 600 kHz. Namjerno koristimo rije\u010d “tek oko” jer kako se \u010ditav sklop du\u017ee dr\u017ei pod naponom to oscilator postaje nestabilniji, a izlazna amplituda izobli\u010denija. Sve ovo ukazuje na dotrajale kondenzatore u krugu oscilatora.<\/p>\n Zanimljivo je kako \u017earuljica u negativnoj povratnoj sprezi odli\u010dno radi posao te zadr\u017eava amplitudu signala cijelo vrijeme konstantnom. Prilikom uklju\u010divanja potrebno je oko pola minute pri\u010dekati da se \u017earuljica termi\u010dki stabilizira \u010dime regulacija po\u010dinje funkcionirati. Jo\u0161 jedan nedostatak regulacije pomo\u0107u \u017earuljice je njezina osjetljivost na mehani\u010dke vibracije. Ovdje se ne misli na potrese koji bi doveli do prekida \u017earne niti, nego ve\u0107 i najmanje vibracije neprimjetno zanji\u0161u \u017earnu nit u balonu \u010dime se ona dovoljno raste\u017ee da joj se mijenja otpor, a to onda izravno utje\u010de i na stabilizacijski krug. Svaki put kada “kvrcnemo” po ku\u0107i\u0161tu generatora te vibracije se lijepo vide na oscilogramu izlaznog signala. Izmjereni naponi amplitude iznose 60 mV, 600 mV i 6 V od vrha do vrha ovisno o odabranoj atenuaciji, no to se mo\u017ee po \u017eelji podesiti trimerom R10.<\/p>\n Prvi oscilogrami nakon uklju\u010denja generatora bili su sli\u010dniji pravokutnom, nego sinusnom signalu, dakle imali smo sinusoidu odrezanih vrhova. Ovo smo uspjeli donekle popraviti trimerom R11 u negativnoj povratnoj sprezi, no \u010dim je trebalo ovakvo pode\u0161avanje to je znak da generator dugo nije bio u funkciji te da su kriti\u010dne komponente pod utjecajem zuba vremena promijenile svoja elektri\u010dna svojstva.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n