![\"highkit_fm_signal_generator_uk460_01\"](\"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/highkit_fm_signal_generator_uk460_01.jpg\")
<\/a><\/p>\nFM signal generator daje na svom izlazu RF signal u frekvencijskom opsegu 80 – 109 MHz koji je mogu\u0107e amplitudno modulirati frekvencijom od 1000 Hz sa dubinom modulacije od 30% i\/ili frekvencijski modulirati frekvencijom od 400 Hz sa podesivom devijacijom od \u00b175 kHz. Osim toga, ovaj signal generator mo\u017ee generirati signal frekvencije 10,7 MHz \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107a me\u0111ufrekvencija (MF) kod FM radio prijemnika superheterodinskog tipa. Stoga FM signal generator UK460 mo\u017ee odli\u010dno poslu\u017eiti kod popravaka FM radio-difuznih prijemnika.<\/p>\n
Na elektroni\u010dkoj shemi jasno se vidi da se generator UK460 sastoji od tri tranzistorska oscilatora: dva su nisko-frekvencijska (NF) i osiguravaju audio frekvencije od 400 i 1000 Hz za FM i AM modulaciju tre\u0107eg visoko-frekvencijskog (VF) oscilatora koji pak generira moduliranu ili ne moduliranu nose\u0107u frekvenciju podesivu u FM radio opsegu (80-109 MHz).<\/p>\n Poznato je da tranzistorski oscilatori funkcioniraju po principu pozitivne povratne sprege, odnosno potrebno je dio signala sa izlaza vratiti natrag na ulaz tranzistorskog poja\u010daja kako bi se podr\u017eale oscilacije. Mo\u017eemo re\u0107i da je oscilator zapravo poja\u010dalo s povratnom spregom takve veli\u010dine da podr\u017eava (samo)oscilacije poja\u010dala bez dodane vanjske pobude. Taj signal povratne veze mora biti u fazi sa ulaznim signalom, \u0161to je nezgodno, jer tranzistor spojen kao poja\u010dalo (sa zajedni\u010dkim emiterom) daje na izlazu protufazni signal, dakle okrenut za 180\u00b0. Stoga se kod oscilatora sa jednim tranzistorom pribjegava razli\u010ditim rje\u0161enjima kako bi se izlazni signal ponovno okrenuo za 180\u00b0 i kao takav bio u fazi sa ulaznim signalom.<\/p>\n U na\u0161em slu\u010daju, kod NF oscilatora za 400 i 1000 Hz to je rije\u0161eno trostrukom RC mre\u017eom gdje svaki RC \u010dlan u mre\u017ei zakre\u0107e signal za 60\u00b0, te tako na izlazu iz mre\u017ee ponovno dobijemo signal u fazi (3 x 60\u00b0 = 180\u00b0). Ovdje \u0107emo samo napomenuti kako bi jedan savr\u0161eni RC \u010dlan teoretski okrenuo fazu za 90\u00b0, pa bi po takvom prora\u010dunu bila dovoljna dva RC \u010dlana. No u praksi elektroni\u010dki elementi nisu savr\u0161eni ni po vrijednostima niti po karakteristikama te je realno okretanje faze uvijek manje od 90\u00b0. Tako\u0111er ni tranzistor nije savr\u0161eni element (ima svoje unutarnje otpore, kapacitete i specifi\u010dnu karakteristiku) te se stoga takvim oscilatorima \u010desto dodaju dodatni regulacijski elektroni\u010dki elementi kako bi \u010ditav sklop pribli\u017eili \u017eeljenim zahtjevima. U na\u0161e NF oscilatore ugra\u0111eni su potenciometri R11 i R20 kojima se razna to\u010dka tranzistora pode\u0161ava na optimalnu vrijednost za ispravno podr\u017eavanje oscilacija.<\/p>\n Nadalje, mogli bi se dosjetiti tranzistor spojiti u spoj zajedni\u010dke baze ili kolektora, gdje se na izlazu dobije signal u fazi sa ulaznim pa bi se izbjegla potreba za dodatnim sklopovima za invertiranje faze signala. Na\u017ealost, to ne bi funkcioniralo, jer da se postigne ispravna samouzbuda koja bi podr\u017eavala oscilacije faktor poja\u010danja tranzistora mora biti dovoljno velik kako bi poja\u010danje bilo ve\u0107e od slabljenja signala u RC mre\u017ei, a to se najbolje posti\u017ee upravo spojem sa zajedni\u010dkim emiterom.<\/p>\n Okretanje faze pomo\u0107u tri RC mre\u017ee funkcionira do frekvencije cca 200 kHz, pa je kod na\u0161eg VF oscilatora primijenjen drugi na\u010din invertiranja faze za pozitivnu povratnu spregu. Radi se o jednoj od ina\u010dica Colpitts-ovog oscilatora, kojega je 1918. godine konstruirao kanadski in\u017eenjer Edwin Henry Colpitts (<\/strong>1872 \u2013 1949). Colpitts-ov tip oscilatora lako \u0107emo prepoznati u shemama po serijskom spoju dva kondenzatora koji \u010dine naponski djelitelj i sa tog spoja se uzima signal povratne sprege. U na\u0161em slu\u010daju to su kondenzatori C6 i C8. Dakle sa spoja kondenzatora C6 i C8 napon povratne veze preko kondenzatora C6 dovodi se na kondenzator C5 i preko njega na bazu tranzistora.<\/p>\n Vidimo da se jedan kondenzator nalazi se u emiterskom krugu, a drugi je serijski preko LC kruga vezan u kolektorskom krugu. Rezonantnu frekvenciju oscilatora ovdje odre\u0111uju svi ovi navedeni elementi, dakle serijski spojeni C6 i C8, te jedan od LC elemenata u krugu kolektora L1-C3 za 10,7 MHz ili L2 sa promjenjivim kondenzatorom C4 kojim se rezonantna frekvencija mo\u017ee podesiti u opsegu 80-109 MHz. Colpitts-ov oscilator je ina\u010de pogodan za izradu VFO-a (oscilator promjenjive frekvencije) pa je to i ovdje iskori\u0161teno ugradnjom promjenjivog kondenzatora C4. Ovaj kondenzator ne bi bio potreban da se frekvencija mijenja promjenom induktiviteta L2, no to ovdje tehni\u010dki ne bi bilo prakti\u010dno rje\u0161enje. Promjena induktiviteta ipak se vr\u0161i u LC krugu za 10,7 MHz, no to je ovdje sasvim prihvatljivo rje\u0161enje jer se ta zavojnica pomo\u0107u navojne feritne jezgre pode\u0161ava samo jednom na to\u010dnu rezonantnu frekvenciju te se nakon toga vi\u0161e ne mora mehani\u010dki optere\u0107ivati. Za \u010deste promjene frekvencije pak su promjenjivi kondenzatori puno jednostavniji, izdr\u017eljiviji i time prakti\u010dniji za upotrebu od promjenjivih zavojnica.<\/p>\n VF signal na\u0161eg oscilatora mo\u017eemo modulirati frekvencijski (FM) ili amplitudno (AM). Kod FM modulacije moraju se vr\u0161iti male promjene (devijacije) frekvencije VF signala u ritmu NF signala, pa je tu NF signalom potrebno djelovati na kapacitete ili induktivitete unutar LC titrajnog kruga oscilatora kojima je i odre\u0111ena frekvencija. Kod AM modulacije pak se moraju vr\u0161iti promjene amplitude (ja\u010dine) VF signala u ritmu NF signala, pa je tu NF signalom potrebno djelovati na poja\u010danje oscilatora kojim je i odre\u0111ene visina amplitude izlaznog signala.<\/p>\n Frekvencijska modulacija VF oscilatora frekvencijom iz NF oscilatora od 400 Hz u na\u0161em slu\u010daju vr\u0161i se pomo\u0107u varikap (kapacitivne) diode D1 u krugu sa kondenzatorima C22 i C9. Promjenom NF signala mijenja se kapacitet varikap diode, a time i ukupni kapacitet mre\u017ee kondenzatora C22 i C9 koji je spojen paralelno kondenzatorima C6 i C8 kao sastavnim dijelovima rezonantnog LC kruga oscilatora. Time ove male promjene kapaciteta na varikap diodi donekle utje\u010du i na rezonantnu frekvenciju titrajnog kruga,a time i na izlaznu frekvenciju oscilatora koji tako postaje frekvencijski moduliran. Devijacija frekvencije oscilatora \u0107e biti to ve\u0107a \u0161to je ve\u0107a amplituda modulacijskog NF signala, a ovo se pode\u0161ava potenciometrom R8. Amplitudna modulacija VF oscilatora frekvencijom iz NF oscilatora od 100 Hz pak se vr\u0161i dovo\u0111enjem modulacijskog signala na bazu tranzistora odakle se i vr\u0161i poja\u010danje izlaznog VF signala.<\/p>\n Jedna specifi\u010dnost kod ove sheme je to \u0161to su svi tranzistori PNP tipa. Danas se za ovakve sklopove gotovo isklju\u010divo koriste NPN tranzistori, pa vidimo da je ovdje napajanje cijelog sklopa “obrnuto” od onih na kave smo navikli na uobi\u010dajenim shemama sa NPN tranzistorima. Mo\u017eemo re\u0107i da su kod na\u0161eg FM generatora mase na pozitivnom naponu napajanja.<\/p>\n Na ovakve sklopove potrebno je posebno obratiti pozornost u slu\u010dajevima kada se spajaju sa drugim ure\u0111ajima koji imaju uzemljeni minus pol napajanja. Ovo mo\u017ee biti npr. problem kod testiranja ovakvog ure\u0111aja u na\u0161oj elektroni\u010dkoj radionici. Tada \u0107emo spojiti na\u0161 FM generator na laboratorijsko napajanje, te na osciloskop, analizator spektra ili kakav drugi instrument za RF testiranje. No ako na\u0161e napajanje nije galvanski odvojeno od mre\u017ee (\u0161to je kod prekida\u010dkih i uzemljenih napajanja \u010dest slu\u010daj) i ako na\u0161 osciloskop nije galvanski odvojen od mre\u017ee (\u0161to je jo\u0161 \u010de\u0161\u0107i slu\u010daj) \u010dim spojimo masu sonde osciloskopa na izlazni BNC konektor RF generatora izazvati \u0107emo kratki spoj! To \u0107e se dogoditi iz razloga jer je masa osciloskopa preko uzemljenja (i nule) spojena sa masom i time i minus polom napajanja, te smo mi sada preko opleta osciloskop sonde prakti\u010dno spojili dvije mase od kojih je jedna na pozitivnom, a druga na negativnom polu istog napajanja – dakle izazvali smo \u010disti kratki spoj. Ukoliko nemamo transformatore za odvajanje ure\u0111aja od mre\u017ee, najbolje se ovaj RF generator prilikom testiranja napajati baterijski ili preko nekog mre\u017enog adaptera sa klasi\u010dnim transformatorom bez uzemljenja.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n