![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/elektronski_stevec_iev_ma5863_102.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Poduze\u0107e IEV vu\u010de korijene iz 1943. godine kada su pokrenute prve radionice za radio ure\u0111aje na oslobo\u0111enom podru\u010dju Slovenije, no formalno je osnovano 1948. godine pod nazivom \u201cIn\u0161titut za elektrozveze\u201d. \u00a0Tijekom 1958. godine taj naziv promijenjen u \u201cIndustrija za elektrozveze\u201d, da bi se 1961. godine slovenske tvrtke IEV, Iskra, Tela i Avtomatika spojile u jednu tvrtku pod nazivom Iskra-Kranj.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Broja\u010d MA 5863 je dizajniran za brojanje \u010destica ioniziraju\u0107eg zra\u010denja (radijacije) preko priklju\u010dene Geiger-M\u00fcllerove (GM) cijevi. Na ovaj broja\u010d se mo\u017ee priklju\u010diti \u0161irok raspon razli\u010ditih GM detekcijskih cijevi jer isti osigurava istosmjerni napon u \u0161irokom podesivom kontinuiranom rasponu 200-1500 V. Za svaki tip GM cijevi propisan je njezin radni napon. Previsok napon mo\u017ee uzrokovati trajni proboj napona izme\u0111u elektroda \u0161to mo\u017ee uni\u0161titi cijev i o\u0161tetiti ulazne krugove broja\u010da. Prenizak napon s druge strane ne\u0107e biti dovoljan da ioniziraju\u0107e \u010destice izazovu lavinsku ionizaciju izme\u0111u elektroda preko koje se zatvara elektri\u010dni krug. Za pode\u0161avanje radnog napona priklju\u010dene GM cijevi, broja\u010d MA 5863 ima sklopku za odabir naponskog opsega 200-850 V<\/strong> ili 850-1500 V<\/strong> te potenciometar za fino pode\u0161avanje napona unutar ta dva opsega. S obzirom da taj potenciometar nije kalibriran, to\u010dna vrijednost napona mo\u017ee se o\u010ditati na mjernom instrumentu raspona do 1,5 kV.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elektronski broja\u010d MA 5863 ima ukupno osam znamenki od kojih su tri prikazane preko elektronskog pokaziva\u010da, a preostale \u010detiri preko mehani\u010dkog pokaziva\u010da. Time je omogu\u0107eno brojanje do maksimalno 9 999 999 impulsa. U 1950-tim i ranim 1960-tim godinama ovakvi kombinirani broja\u010di bili su uobi\u010dajeni za slu\u010dajeve gdje je bila potrebna velika brzina brojanja. Naime, elektromehani\u010dki broja\u010di ne mogu brojiti velikim brzinama jer im je brzina brojanja ograni\u010dena vremenom trajanja mehani\u010dkih pomaka releja i samog mehanizma broj\u010danika \u0161to se svodi na svega nekoliko brojanja u sekundi. Elektromehani\u010dki broja\u010d Sodeco TCeF4E ugra\u0111en u na\u0161 ure\u0111aj ima maksimalnu brzinu od 10 brojanja u sekundi. U objavi Elektroni\u010dki, elektromehani\u010dki i mehani\u010dki broja\u010di i tajmeri<\/a> rastavili smo vrlo sli\u010dni broja\u010d Sodeco TCeF5E koji ima maksimalnu brzinu od 25 brojanja u sekundi. Broja\u010di bazirani na broja\u010dkoj elektronskoj cijevi E1T pak mogu brojati do brzina 30 000 brojanja u sekundi. Bilo bi skupo ugra\u0111ivati elektronske broja\u010de za sve znamenke broja\u010da, pa se za one sporije (za vi\u0161e vrijednosti) obi\u010dno ugra\u0111ivao elektromehani\u010dki broja\u010d.<\/p>\n S obzirom na ograni\u010denje u brzini elektromehani\u010dkog broja\u010da (maksimalna brzina \u010detvrte znamenke je 10 brojanja u sekundi) maksimalna brzina brojanja na\u0161eg broja\u010da MA 5863 bila bi 10 000 brojanja u sekundi ili 10 kHz (100 \u00b5s) iako je teoretska maksimalna brzina elektronskog dijela broja\u010da 30 kHz. Bez obzira na ove brojke na\u0161 MA 5863 ne mo\u017eemo promatrati kao broja\u010d frekvencije ve\u0107 isklju\u010divo kao broja\u010d impulsa.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na izlaznu priklju\u010dnicu IZHOD<\/strong> sa sklopkom IZHOD:VHOD<\/strong> mogu se selektirati elektri\u010dni impulsni izlazi iz pojedinih dekada broja\u010da (tri elektronska i jedan elektromehani\u010dki). Sklopka MIRUJE\/\u0160TEJE<\/strong> zaustavlja ili pokre\u0107e broja\u010d, a tipkalo ZBRI\u0160E<\/strong> trenutno resetira sve broja\u010de na nulu. Sklopka 100 Hz<\/strong> daje testne impulse (100 impulsa u sekundi) za provjeru rada broja\u010da.<\/p>\n Za mjerenje intenziteta zra\u010denja ili apsorbirane doze u nekoj jedinici vremena potrebna nam je neka vremenska baza (sat, \u0161toperica, tajmer) tako da se mo\u017ee pratiti dostignuta vrijednost brojanja u odre\u0111enom vremenskom okviru. Tome slu\u017ei priklju\u010dnica URA<\/strong>. Ta priklju\u010dnica je spregnuta sa sklopkom MIRUJE\/\u0160TEJE<\/strong>, pa kad se uklju\u010di broja\u010d (\u0160TEJE) istovremeno se uklju\u010duje i spojeni elektri\u010dni sat. Ova priklju\u010dnica dakle nije ni\u0161ta drugo nego spregnuta sklopka za pokretanje nekog vanjskog elektri\u010dnog sata.<\/p>\n Iskra je proizvela nekoliko ina\u010dica ovakvih elektronskih broja\u010da ioniziraju\u0107eg zra\u010denja, izme\u0111u ostalih model MA 5860 koji je bio opremljen i mjera\u010dem trenutnog intenziteta zra\u010denja te model MA 5862 koji nije imao VN izvor napona za napajanje GM cijevi. U tom razdoblju je IEV\/Iskra tako\u0111er proizvodila i prijenosne mjera\u010de beta i gama zra\u010denja MA 5896 i RD-60a te mjera\u010d intenziteta ioniziraju\u0107eg zra\u010denja MA 5870. U seriji ure\u0111aja za mjerenje radijacije proizvodilo se i linearno poja\u010dalo MA 5800 dizajnirano za poja\u010danje slabih impulsa koje proizvode neki detektori ioniziraju\u0107eg zra\u010denja poput scintilatora (pretvara\u010d gama zra\u010denja u vidljivu svjetlost) u kombinaciji sa foto-multiplikatorskom cijevi. Ulazna osjetljivost na\u0161eg broja\u010da MA 5863 je 0,3 Vpp.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Za elektronski broja\u010d MA 5863 nemamo nikakvih podataka osim onih osnovnih iz Iskrinog prospekta iz 1962. godine:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Broja\u010d se bazira na ukupno 20 elektronskih cijevi:<\/p>\n Da bi izveli neku osnovnu blok shemu ove elektronske cijevi moramo prvo razvrstati u neke o\u010dekivane funkcijske blokove. Krenimo prvo od dekadskih broja\u010da. Elektronski dio broja\u010da se bazira na posebnoj elektronki E1T koja je u upotrebu u\u0161la 1954. godine. Ovo je vrlo specifi\u010dna elektronska cijev i po konstrukciji je najbli\u017ea osciloskopskoj CRT cijevi. Ima svojevrsni elektronski top, fokusiraju\u0107e, ubrzavaju\u0107e i ko\u010de\u0107e elektrode, otklonske elektrode i fluorescentni zaslon u koji preko rupi\u010daste anodne maske udara elektronska zraka. E1T nije samo indikatorska cijev za prikaz znamenki 0-9 ve\u0107 je konstruirana da radi kao gotov dekadski broja\u010d impulsa koji se dovode na njenu otklonsku elektrodu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Da bi E1T funkcionirala kao dekadski broja\u010d, impulsi koji se dovode na njenu otklonsku elektrodu (D) moraju biti odre\u0111ene amplitude i \u0161irine (13,6 V, 27 \u00b5s). Svaki takav pozitivni ulazni impuls uzrokovati \u0107e pomak (otklon) elektronske zrake za jednu znamenku. Nakon pomaka na posljednju devetu znamenku elektronska zraka kod slijede\u0107eg impulsa udara u posebnu anodu za resetiranje (a1) pri \u010demu na njoj nastaje negativni impuls. Taj impuls se koristi za resetiranje broja\u010da E1T i vra\u0107anje zrake na nulu, a ujedno i za aktiviranje prve znamenke slijede\u0107e broja\u010dke cijevi E1T i to preko monostabilnog multivibratora koji taj negativni impuls oblikuje u pozitivni broja\u010dki impuls.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na slici vidimo u kojim granicama moraju biti pozitivni okida\u010dki i negativni resetiraju\u0107i impulsi za broja\u010dku cijev E1T. Dozvoljena tolerancija od nominalnih vrijednosti ovisi o brzini brojanja i karakteristici neke konkretne cijevi E1T, no kod konstrukcije sklopova svakako treba te\u017eiti da impulsi budu \u0161to bli\u017ee idealnim vrijednostima. Ukoliko se one prema\u0161e izvan granica, broja\u010dka cijev mo\u017ee preskakati znamenke, ne\u0107e se resetirati (do kraja) na nulu i sli\u010dno.<\/p>\n Napon izme\u0111u otklonskih elektroda za po\u010detnu poziciju (znamenka nula) mora biti cca 110 V, a za krajnji otklon cca 245 V. Svako pove\u0107anje napona izme\u0111u tih vrijednosti za cca 13,6 V uzrokuje pomak elektronske zrake za jednu znamenku.<\/p>\n Kako bi se osigurali ispravni okidni impulsi, obavezno se na ulazu dodaju poja\u010dala i sklopovi za oblikovanje impulsa, a to su naj\u010de\u0161\u0107e monostabilni multivibratori. Evo jedne tipi\u010dne sheme broja\u010da sa cijevima E1T koji uklju\u010duje ulazni sklop za oblikovanje impulsa te multivibratore za resetiranje prethodnog i setiranje slijede\u0107eg broja\u010da.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Gornja eta\u017ea sa sklopovima broja\u010da MA 5863 u ve\u0107em dijelu je izvedena modularno. Sad ve\u0107 mo\u017eemo prili\u010dno pouzdano raspoznati ulogu pojedinih modula.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Sodeco je ina\u010de ovakve elektromehani\u010dke impulsne broja\u010de radila za maksimalne brzine od 10 ili 25 brojanja u sekundi. Za brzinu 10 brojanja u sekundi impuls mora trajati najmanje 40 ms, a za brzinu 25 brojanja impuls mora trajati najmanje 20 ms. Reset impuls pak mora trajati najmanje 180 ms. Ugra\u0111ene zavojnice elektromagneta za pokretanje broja\u010da mogu biti dizajnirane za 9 razli\u010ditih istosmjernih napona u rasponu 6-220 V i ti naponi mogu ali i ne moraju biti isti za obje zavojnice.<\/p>\n Kao \u0161to se vidi na natpisnoj plo\u010dici na\u0161 model Sodeco impulsnog broja\u010da TCeF4E mo\u017ee brojati do 10 impulsa u sekundi, broja\u010dka zavojnica radi na 160 V DC (V 1,2), a reset zavojnica radi na 220 V DC (V 3,4). Ove visoke vrijednosti napona su vjerojatno odabrane iz razloga jer takve zavojnice imaju ve\u0107i otpor (1,5\/4,5 k\u2126) \u0161to je va\u017eno za prilagodbu na visoku izlaznu impedanciju elektronske cijevi.<\/p>\n Iz svega se mo\u017ee zaklju\u010diti da ovakav elektromehani\u010dki broja\u010d nikako ne mo\u017ee pratiti brzinu koju posti\u017eu elektronski broja\u010di E1T, te bi model sa maksimalnom brzinom od 25 brojanja ovdje puno bolje odgovarao. No, na\u0161 broja\u010d je predvi\u0111en za brojanje impulsa iz GM cijevi, a tu postoji “mrtvo vrijeme” tijekom trajanja ionizacije (ionizacija se ne mo\u017ee ponavljati, odnosno paliti i gasiti velikom brzinom), pa onda ovdje iskori\u0161tavanje maksimalne brzine broja\u010da zapravo nije bilo potrebno.<\/p>\n <\/p>\n Na gornjoj plo\u010di je tako\u0111er tiskana plo\u010dica sa jo\u0161 jednom elektronskom cijevi, dvostrukom triodom E80CC. Koliko smo mogli popratiti \u017eice ovo je vjerojatno izlazno poja\u010dalo (ili katodno slijedilo) za dovo\u0111enje okida\u010dkih impulsa sa pojedinih broja\u010da na izlaznu priklju\u010dnicu IZHOD.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Donji dio sadr\u017ei mre\u017eni transformator i elemente ispravlja\u010da, filtra i regulatora napona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da su za rad broja\u010dkih cijevi E1T potrebni to\u010dni i stabilni naponi, ovdje je linija anodnog napona (+300 V) posebno dobro stabilizirana serijskim cijevnim regulatorom. Taj regulator anodnog napona vjerojatno uklju\u010duje ispravlja\u010dicu GZ34 te elektronke \u00a0STV 85\/10, ECC803 i EL84. Preostale dvije pentode EL84 mogu\u0107e stabiliziraju dva pomo\u0107na napona za ostale elektrode cijevi broja\u010da.<\/p>\n S druge strane se nalazi visokonaponska pentoda PL81 i pentoda E83F koje su krugu podesivog ispravlja\u010da visokog napona. U po\u010detku nigdje nismo uo\u010davali VN ispravlja\u010dicu ili ispravlja\u010dku diodu za taj krug. Ve\u0107 smo pomislili da se visoki napon dobiva preko vibratorskog ispravlja\u010da, iako elektromagnetski prekida\u010d (relej) koji uo\u010davamo na VN dijelu plo\u010de nije ni spojen ni namijenjen za tu funkciju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Elementi na gornjoj slici nemaju na sebi nikakve oznake, a izgledom su vrlo sli\u010dni otpornicima. Rije\u010d je zapravo o posebnoj izvedbi selenskog ispravlja\u010da (diode). Ovakvi \u0161tapi\u0107asti selenski ispravlja\u010di mogu se na\u0107i u VN dijelu televizora iz razdoblja 1950\/60-tih godina (ispravljanje anodnog napona za CRT). U na\u0161em slu\u010daju dva ovakva selenska ispravlja\u010dka elementa spojena su u seriju kako bi se na njih mogao dovesti dvostruko ve\u0107i napon. Stoga je jedan element vjerojatno predvi\u0111en za napone do 1000 V. Izlaz iz selenskog VN ispravlja\u010da vodi na VN elektrolitske kondenzatore (3 kV) za filtriranje poluvalno ispravljenog napona.<\/p>\n Testom smo utvrdili da selenski ispravlja\u010di ne rade, odnosno da su u prekidu. Ovakve ispravlja\u010de ne mo\u017eete testirati obi\u010dnim multimetrom (mjerenje otpora ili diodni test) jer isti daje prenizak testni napon. Napon kod kojeg VN selenski ispravlja\u010di provedu mo\u017ee biti od nekoliko volti do nekoliko desetaka volti. Mi smo koristili testni napon do 30 V i struju do 100 mA i ni jedan selenski ispravlja\u010d nije proveo ni u jednom smjeru.<\/p>\n Svakako da je ovo uzrok (ili jedan od uzroka) \u0161to na priklju\u010dnici VHOD GM nismo izmjerili o\u010dekivani visoki napon. Dobivaju se samo dva fiksna napona od 175 V i 475 V koji nisu stabilizirani i ne mogu se regulirati, a to su onda neki probojni naponi koji prolaze kroz selenske ispravlja\u010de i cijevni regulator. Umjesto ovih selenskih ispravlja\u010da mogli bi ugraditi neke VN silicijske diode (3000V\/100 mA), no to sad ovdje nema smisla raditi jer na ure\u0111aj sasvim sigurno ne\u0107emo priklju\u010divati nikakvu GM cijev.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Broja\u010d kod na\u0161eg primjerka MA 5863 je tako\u0111er poluispravan. Kod brojanja rade samo prva dva elektroni\u010dka broja\u010da E1T.<\/p>\n Kao \u0161to smo rekli ure\u0111aj se mo\u017ee samotestirati preko internog oscilatora impulsa frekvencije 100 Hz ili kratkim spajanjem priklju\u010dnice VHOD GM<\/strong> \u010dime se simulira elektri\u010dni put izme\u0111u elektroda GM cijevi koji se stvara tijekom ionizacije. Ta kratka spajanja moraju biti i vremenski kratka jer ne\u0107e ispravno raditi ulazni oblikova\u010d impulsa (monostabilni multivibrator).<\/p>\n Uglavnom, nakon malo premje\u0161tanja tri broja\u010dka modula i me\u0111usobnih zamjeni elektronki mo\u017eemo prili\u010dno pouzdano dijagnosticirati da je problem u samoj broja\u010dkoj cijevi E1T. Cijev E1T za tre\u0107u znamenku se neki put pokrene te malo broji, no vrlo brzo se zablokira i ostane na dostignutoj znamenki ili se resetira na nulu. Sva sre\u0107a da ovdje imamo tri ista modula jer bi ina\u010de beskona\u010dno tra\u017eili gre\u0161ku u kondenazatorima i otpornicima, s obzirom da se sama cijev E1T ni po \u010demu ne \u010dini neispravnom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbog djelomi\u010dne ispravnosti na\u0161eg broja\u010da MA 5863 neke sklopove nismo mogli testirati te ne mo\u017eemo izvesti nedvojbeno to\u010dnu blok shemu. Najgore je \u0161to su sve povezne \u017eice koncem \u010dvrsto upletene u snopove pa je \u010desto nemogu\u0107e pratiti i same veze sa pojedinih kontrola, modula i elektronskih cijevi.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Prvi modul sa pentodom E80F i dvostrukom triodom E90CC je ulazni modul sa poja\u010dalom i monostabilnim multivibratorom za oblikovanje impulsa \u0161irine 27 \u00b5s.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Drugi modul sa dvostrukom triodom E92CC i dvostrukom diodom EAA91 je modul za punovalno ispravljanje mre\u017enog napona i iz istog oblikovanje impulsa frekvencije 100 Hz koji slu\u017ee kao testni impulsi za provjeru rada broja\u010da. \u00a0\u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Slijede tri jednaka broja\u010dka modula sa E1T i dvostrukom triodom E90CC za resetiranje broja\u010da i setiranje slijede\u0107eg broja\u010da (monostabilni multivibrator).<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Posljednji modul sadr\u017ei elektromehani\u010dki broja\u010d Sodeco TCeF4E i dvostruku triodu E90CC za upravljanje elektromagnetima broja\u010da (160\/220 V).
\n<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Lijevo su elementi VN regulacijskog ispravlja\u010da, a desno su elementi ispravlja\u010da katodnih napona.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Ovaj relej vjerojatno slu\u017ei za prebacivanje VN izvoda transformatora i\/ili elemenata varijabilnog regulatora za dva VN opsega: 200-850 V ili 850-1500 V. <\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Pasivni elementi u VN dijelu ispravlja\u010da. Na prvi pogled nigdje se ne uo\u010davaju VN ispravlja\u010dki elementi.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Tek kad se zaviri ispod plo\u010dice s otpornicima uo\u010de se dva malo neobi\u010dna elementa.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Slika lijevo – Ako se pa\u017eljivo pogledaju metalne kapice ovih \u0161tapi\u0107astih elemenata mo\u017ee se uo\u010diti da se na jednom kraju nalaze ispup\u010deni prsteni. Taj kraj bi trebao ozna\u010davati katodu, no kad na diodi nema nikakvih oznaka uvijek je dobro provjeriti koji kraj je spojen\/vodi na plus pol napajanja. Slika desno – U ure\u0111aj su ugra\u0111ene i neke germanijske diode (AA tipa). Ovdje vidimo jednu u krugu stabilizatora katodnih napona, a po jedna je ugra\u0111ena i u krug svake broja\u010dke cijevi E1T. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n
\n<\/a>Ovo je jedna od ispravnih broja\u010dica Valvo E1T. Kod svih se uo\u010dava “naborana” unutra\u0161njost no \u010dini se da to ne utje\u010de na rad cijevi.<\/span><\/em><\/p>\n
\n