![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/nordmende_fg3360_901.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Nordmende vu\u010de svoje korijene iz 1923. godine (Radio N. Mende GmbH, Norddeutsche Mende-Rundfunk GmbH, Nordmende), te je poslovala sve do 1980. godine kada ju u cijelosti kupuje francuska multinacionalna kompanija Thomson (dana\u0161nji Technicolor). Me\u0111utim, brand Nordmende ponovno je 2008. godine za\u017eivio u Irskoj (kupljeno pravo na ime). Tvrtka Nordmende je kroz \u010ditavo vrijeme postojanja poznata po proizvodnji kvalitetnih radio, TV te ostalih audio i video ure\u0111aja, a u Irskoj se danas pod tim brandom prodaje i bijela tehnika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Do sada smo se ve\u0107 u nekoliko objava susretali sa generatorima TV testne slike, gdje smo mogli primijetiti kako i najjednostavniji crno\/bijeli generatori video signala imaju prili\u010dno slo\u017eenu elektri\u010dnu shemu. Naime, analogni video signal (kompozitni video signal) osim \u0161to sadr\u017ei informaciju slike, sadr\u017ei i niz drugih frekvencijski, amplitudno i vremenski definiranih impulsa koji upravljaju elektronskom zrakom monitora kod ispisivanja TV slike i koji se trebaju pojavljivati u to\u010dno odre\u0111enim vremenskim periodima, a gdje svako odstupanje od standarda rezultira izobli\u010denjem ili potpunim izostankom slike na TV ekranu.<\/p>\n U objavi TV TEST GENERATOR<\/a> snimili smo osciloskopom nekoliko video signala sa informacijama potrebnim za iscrtavanje jedne linije rastera, dakle duljine trajanja 64 \u00b5s. Osim sadr\u017eaja slike na tim snimcima vide se i upravlja\u010dki signali koji se pojavljuju kod iscrtavanja svakog retka. To je burst signal (nosioc slike) te horizontalni sinkronizacijski impuls koji se amplitudom izdi\u017ee iznad ne\u0161to \u0161ireg horizontalnog potisnog impulsa. Tako\u0111er, na po\u010detku i kraju svake poluslike oda\u0161ilju se i grupe vertikalnih potisnih kao i grupe vertikalnih sinkronizacijskih impulsa. Potisni impulsi slu\u017ee za potiskivanje (ga\u0161enje) elektronskog snopa u trenucima kada ne iscrtava sliku (za vrijeme horizontalnog i vertikalnog povrata snopa), a sinkronizacijskim impulsima se uskla\u0111uje otklanjanje elektronskog snopa u oda\u0161ilja\u010du i prijemniku.<\/p>\n <\/p>\n Osim ovih, na kraju svake poluslike oda\u0161ilju se i grupe impulsa za izjedna\u010davanje koji prethode vertikalnom sinkronizacijskom impulsu, a slu\u017ee za sinkronizaciju vertikalnog povrata snopa glede \u010dinjenice da posljednji redak neparne poluslike zavr\u0161ava u sredini slike, dok posljednji redak parne poluslike zavr\u0161ava na desnom rubu slike. Slijed svih ovih impulsa naguran je dakle u kratak period kada se ne iscrtava slika na ekranu pa da bi se mogli jedni od drugih razlu\u010diti razli\u010ditog su broja, razli\u010dite \u0161irine i razli\u010dite amplitude. Cilj ovog uvoda nije razlu\u010divanje svakog pojedinog signala, jer bi za to trebalo napisati knjigu, ve\u0107 samo da se stekne uvid u slo\u017eenost video signala koji treba generirati TV generator slike.<\/p>\n S obzirom da je na\u0161 FG3360 generator\u00a0 testne slike u boji mi \u0107emo se ovom prilikom ipak malo pozabaviti generiranjem video signala u boji. Prilikom osmi\u0161ljanja i standardizacije TV signala u boji osnovi uvjet je bio da taj novi signal u boji mora i dalje primati svaki crno bijeli TV prijemnik (i naravno reproducirati u crno bijeloj tehnici), ali isto tako i svaki TV prijemnik u boji mora biti u mogu\u0107nosti primati i reproducirati crno bijeli oda\u0161ilja\u010dki signal. Tako\u0111er, informacije o boji ne smiju izlaziti iz frekvencijskog kanala i modulacijskog spektra standardnog crno bijelog (akromatskog) TV signala. Informaciju o boji je dakle trebalo nekako dodati u postoje\u0107i crno bijeli signal na na\u010din da se ne naru\u0161i njegova dotada\u0161nja karakteristika. Taj uvjet je prili\u010dno zakomplicirao stvari pa je TV signal u boji (kromatski signal) relativno slo\u017een za kodiranje i kasnije dekodiranje u TV prijemniku.<\/p>\n Tako je po\u010detkom 1950-tih godina nastao ameri\u010dki sistem NTSC. Kod ovog sistema u odre\u0111enim nepovoljnim prijenosnim uvjetima mo\u017ee do\u0107i do iskrivljenja tonova boje. Kako bi se taj nedostatak otklonio u njema\u010dkoj je razvijen PAL standard kod kojeg se spomenuta gre\u0161ka kompenzira automatski ali je zato PAL standard ne\u0161to slo\u017eeniji i zahtjeva vi\u0161estruko pretvaranje signala.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n S obzirom da je generator testne slike FG3360 u cijelosti napravljen u diskretnoj modularnoj tehnici idealan je primjer za prikaz osnovnih sklopova od kojih se sastoji RF generator TV slike u boji po PAL standardu. Generator FG3360 monta\u017eno je najsli\u010dniji standardnom PC ra\u010dunalu. Sastoji se od mati\u010dne plo\u010de sa napajanjem na koju je preko konektora (slotova) utaknuto sedam funkcijskih komponenti (modula, kartica).<\/p>\n Prvo \u0107emo na najjednostavniji pojednostavljeni na\u010din nacrtati osnovnu blok shemu RF generatora PAL TV signala, a onda mo\u017eemo opisati ulogu i funkciju svake pojedine komponente.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mre\u017eno napajanje i mati\u010dna plo\u010da<\/strong>: mre\u017eno napajanje osigurava napone od 5, 15 i 42 volta za pojedine module generatora. Stabilizatori napona su serijski spojeni tranzistorski (vide se montirani na stra\u017enjoj strani ku\u0107i\u0161ta) gdje se trimer potenciometrima mogu podesiti svi nominalni izlazni naponi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generator uzoraka slike u boji sa RGB i Y izlaznim signalom<\/strong>: RGB su signali tri osnovne boje (crvena, zelena, plava), a Y je signal gusto\u0107e svjetlosti ili luminantni signal (za crno bijele televizore taj signal predstavlja klasi\u010dnu sliku u sivim tonovima). Uzorci slike u boji iz na\u0161eg generatora su: crveni raster (cijeli ekran u crvenoj boji) s time da se sklopkom na modulu mo\u017ee odabrati tako\u0111er zeleni ili plavi raster, te vertikalne pruge u boji (za testiranje faza i zasi\u0107enosti boja).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U-V matrica<\/strong>: Od tri signala boje RGB na U-V matricu prenose se samo dva signala R i B (crvena i plava), a zelena boja se u prijemniku kasnije rekonstruira pomo\u0107u Y signala (koji je zapravo zbroj R+G+B signala). Na izlazu iz U-V matrice dobiju se signali razlike boja U i V (U=B-Y i V=R-Y).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n PAL koder<\/strong>: Slu\u017ei da dvije razli\u010dite razlike signala iz U-V matrice zajedno modulira na jednu nose\u0107u frekvenciju od 4,43 MHz. To je mogu\u0107e kvadraturnom modulacijom (QAM) tako \u0161to se nose\u0107a frekvencija za V signal fazno pomakne za 90\u00b0. Na taj na\u010din jednu zajedni\u010dku nose\u0107u frekvenciju od 4,43 MHz mo\u017eemo zapravo promatrati kao dvije nose\u0107e frekvencije me\u0111usobno fazno pomaknute za 90\u00b0, pa u kona\u010dnici imamo signal U moduliran nosiocem sa fazom 0\u00b0 i signal V moduliran istim nosiocem sa fazom pomaknutom za 90\u00b0.<\/p>\n Izlazni naponi oba modulatora (U i V) spajaju se u \u010dlanu za zbrajanje (prstenasti modulator), gdje dobijemo signal koji je amplitudno moduliran sa obje informacije, pri \u010demu je nose\u0107a frekvencija potisnuta. Dobiveni signal zove se signal boje (B). Spajanje U i V signala u signal boje B, odnosno kako zapravo takav signal nosi informaciju o boji, najbolje je predo\u010diti vektorskim dijagramom boja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Unutar kruga dogovorno su raspore\u0111ene sve boje po PAL standardu, s time da je njihovo zasi\u0107enje (intenzitet) najve\u0107e na rubovima i pada kako se pribli\u017eavamo sredi\u0161tu.\u00a0 Krug boja podijeljen na \u010detiri kvadranta, svaki po 90\u00b0, a svaka os predstavlja U ili V, pozitivni ili negativni napon iz modulatora. Ovdje mo\u017eemo uo\u010diti kako kombinacije ta dva napona (U i V) sa svojim pozitivnim ili negativnim vrijednostima mogu dati rezultiraju\u0107i (vektorski) signal boje koji pokriva bilo koju to\u010dku (boju) unutar kruga. Na slici je pokazan primjer za definiranje naran\u010daste boje zasi\u0107ene 70%. Vrlo lako se uo\u010dava da takvoj boji odgovaraju naponi V = 0,5V i U = -0,5V. Mo\u017eemo re\u0107i da je svaka boja predstavljena koordinatama U i V, odnosno da je ton svake boje definiran nekim odre\u0111enim vektorskim kutom (\u03b1), a zasi\u0107enost (intenzitet) svakog tog tona odre\u0111ena je duljinom vektora. S obzirom da se vektor mo\u017ee nalaziti u bilo kojem od \u010detiri kvadranata, dvostruka amplitudna modulacija U i V signala ponekad se naziva i kvadraturna amplitudna modulacija (QAM).<\/p>\n Jasno je da vektor boje kod iscrtavanja slike nije stacionaran ve\u0107 se stalno fazno zakre\u0107e u jednu ili drugu stranu ovisno o tome koja se boja u kojem trenutku ispisuje unutar retka slike i stalno mijenja veli\u010dinu ovisno o zasi\u0107enosti te boje. Pri tome, zbog kvadraturne modulacije V komponenta signala mora uvijek biti za 90\u00b0 zakrenuta prema U komponenti (kao \u0161to se vidi na slici iscrtkanim linijama prema vrhu vektora), a gibanje vektora treba biti sinkronizirano sa frekvencijom iscrtavanja retka TV slike (horizontalna frekvencija slike). Za ove sinkronizacije koristi se frekvencija i faza burst signala od 4,43 MHz te tzv. PAL sklopka koju pokre\u0107e horizontalna frekvencija slike. Ukratko re\u010deno, boja je uklopljena u postoje\u0107i crno-bijeli signal na na\u010din da se osim amplitude, kontrolita i faza video signala. Mo\u017eemo re\u0107i da se amplitudom odre\u0111uje svjetlina (inzenzitet, zasi\u0107enost) signala, a fazom se ogre\u0111uje boja signala.<\/p>\n U slijede\u0107em stupnju, dobivenom signalu boje B pridodaje se Y signal preko linije za ka\u0161njenje. Linija za ka\u0161njenje potrebna je kako bi signali B i Y istovremeno do\u0161li na stupanj za zbrajanje kompozitnog signala. Naime, signali B i Y se dovode svaki poja\u010dan preko svojeg poja\u010dala. Poja\u010dalo za signal B je uskopojasno, dok je poja\u010dalo za signal Y \u0161irokopojasno. Poja\u010dala s ve\u0107om \u0161irinom pojasa imaju kra\u0107e vrijeme proleta signala, pa ako \u017eelimo da signal Y do\u0111e na zajedni\u010dko poja\u010dalo paralelno sa signalom B, potrebno je Y signal zakasniti, u ovom slu\u010daju za 63,943 \u00b5 Generatori impulsa signalima B i Y pridodaju jo\u0161 potrebne impulse za potiskivanje i sinkronizaciju te na taj na\u010din dobijemo kompozitni video signal spreman za VF modulaciju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generatori impulsa i oscilator nosioca boje: <\/strong>kao \u0161to je vidljivo na blok shemi za kreiranje kompozitnog video signala osim spomenutog nosioca boje (bursta) i stvarnog signala slike, potrebni su i ostali pomo\u0107ni signali koje smo ve\u0107 spomenuli u gornjem tekstu (horizontalni i vertikalni potisni impulsi, horizontalni i vertikalni sinkronizacijski impulsi, impulsi za izjedna\u010davanje).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Generator uzoraka crno bijele slike: <\/strong>\u0161ahovsko polje, pravokutna mre\u017ea crta, pravokutna mre\u017ea to\u010dki i krug sa mogu\u0107no\u0161\u0107u promjene promjera. Krug se mo\u017ee kombinirati i sa drugim uzorcima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlazno video poja\u010dalo i generator tonskog signala 1 kHz<\/strong>: video poja\u010dalo poja\u010dava nastali kompozitni signal koji se dovodi na izlaznu priklju\u010dnicu ili proslje\u0111uje dalje na RF modulator. Tako\u0111er se za provjeru tona TV prijemnika mo\u017ee koristiti interni NF oscilator frekvencije 1 kHz ili neki vanjski izvor audio signala. Vidimo na strani tiskanih veza kako je ne\u0161to brljavljeno po plo\u010dici te \u0107e ove spojeve svakako trebati provjeriti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n RF modulator<\/strong>: video signal amplitudno se modulira sa nose\u0107om frekvencijom koja odgovara pojedinom TV kanalu. Pri amplitudnoj modulaciji nastaju bo\u010dni pojasevi sa svake strane nose\u0107e frekvencije. Kako se ne bi bespotrebno tro\u0161io dvostruko ve\u0107i frekvencijski pojas, donji bo\u010dni pojas (LSB) se u TV oda\u0161ilja\u010dima potiskuje i ne emitira se u eter. Signal generatori pak poradi pojednostavljenja sklopova nemaju potiskivanje LSB-a, no to ne smeta za TV prijemnik jer se ne\u017eeljeni pojas ionako filtrira u njegovima selektivnim MF (video) poja\u010dalima. Tonski signal se pak frekvencijski modulira sa nose\u0107om frekvencijom koja je 5,5 MHz vi\u0161a od nose\u0107e frekvencije slike. Amplituda tonskog signala mo\u017ee se podesiti tako da se dobije ispravan omjer amplituda video i tonskog signala. Sada se AM video signal mije\u0161a sa FM tonskim signalom i proslje\u0111uje na VHF ili UHF generatore nose\u0107ih frekvencija.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Izvr\u0161ili smo zamjenu filtarskih elektrolitskih kondenzatora u krugovima napajanja. Ovi kondenzatori se nalaze pod najve\u0107im naponskim optere\u0107enjima i obi\u010dno su montirani u blizini regulacijskih i stabilizacijskih elemenata koji se najvi\u0161e griju. Pove\u0107ana temperatura ubrzava su\u0161enje elektrolita nanesenog na dielektrik izme\u0111u dvije aluminijske folije u unutra\u0161njosti elektrolitskog kondenzatora \u010dime se s vremenom degradiraju njegova svojstva sve do potpunog otkaza. Stoga je kod starih ure\u0111aja (pogotovo starijih od 30-tak godina) preporu\u010dljivo promijeniti sve elektrolitske kondenzatore u napajanju ali i u ostalim sklopovima ure\u0111aja ukoliko se isti \u017eeli dalje aktivno koristiti.<\/em> <\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>RF modulator se sastoji od dvije tiskane plo\u010dice smje\u0161tene u metalno ku\u0107i\u0161te (elektri\u010dni oklop). Tako\u0111er je i potenciometar za\u00a0 reguliranje ja\u010dine izlaznog RF signala posebne oklopljene koaksijalne izvedbe.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n