![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/schering_most_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Scheringov most je izmjeni\u010dni mjerni most za mjerenje kapaciteta kondenzatora te kuta gubitaka kondenzatora i dielektri\u010dnih gubitaka izolacije kod razli\u010ditih elektri\u010dnih komponenti i ure\u0111aja pri njihovim radnim naponima.<\/p>\n Idealni kondenzator bi trebao imati samo kapacitivnu komponentu gdje struja prethodi naponu za kut od 90\u00b0. U praksi idealan kondenzator ne postoji i u njemu se dio energije uvijek pretvara u toplinu. Stoga je izmjeni\u010dna struja prema naponu pomaknuta u fazi za kut koji se razlikuje od idealnih 90\u00b0. Veli\u010dina tog pomaka naziva se tangens kuta gubitaka (tg \u03b4) i \u0161to je tg \u03b4 manji to je kondenzator kvalitetniji (sa manjim gubicima).<\/p>\n Kod izolacije pak tg \u03b4 ovisi o veli\u010dini primijenjenog napona, odnosno o jakosti elektri\u010dnog polja kroz izolaciju. Kako se napon pove\u0107ava tako tg \u03b4 polako raste sve do to\u010dke kad izolacija “probije” uslijed nastale ionizacije na odre\u0111enoj visina napona. Tu tg \u03b4 naglo poraste i to je krajnja vrijednost napona koju izolacija mo\u017ee izdr\u017eati. Naravno, u praksi se onda odre\u0111uje ni\u017ei pogonski napon za tu izolaciju jer ista ne smije biti izlo\u017eena djelovanju ionizacije. Kod mjerenja gubitaka na izolaciji Scheringov most se napaja izmjeni\u010dnim naponom preko regulacijskog (auto)transformatora kojim se polako podi\u017ee mjerni napon.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Scheringov most se sastoji od R i C elemenata sli\u010dno kao i Wienov most. Wienov most je pogodan za mjerenje kapaciteta i faktora gubitaka izolacijskih materijala kod niskih napona i vi\u0161ih frekvencija, dok je Scheringov most pogodniji za visoke napone i niske frekvencije (mre\u017eni naponi).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nacrtali smo elektri\u010dnu shemu na\u0161eg ure\u0111aja. Isti sadr\u017ei samo dvije regulacijske grane mosta \u0161to je i karakteristi\u010dno za prakti\u010dnu izvedbu Scheringovog mosta predvi\u0111enog za visoke radne napone. U tre\u0107oj grani se nalaze \u010disti radni otpornici, a u \u010detvrtoj grani je paralelna kombinacija kondenzatora i otpornika. Za drugu granu mosta je potrebno koristiti vanjski etalonski kondenzator koji ima zanemarivo mali kut gubitaka. Otpornici u tre\u0107oj i \u010detvrtoj grani mosta su odabrani tako da se na njih dijeli mali dio ukupnog napona mosta, tako da se mo\u017ee vr\u0161iti jednostavnije preklapanje \u017eeljenih RC vrijednosti u tim granama. Vidimo da su ti otpornici ispod 1 k\u2126 dok je impedancija u prvoj i drugoj grani na 50 Hz reda M\u2126. Tako ve\u0107ina pada napona nastaje na prvoj i drugoj grani sa mjernim objektom i etalonskim kondenzatorom. Ovo je i jedan od razloga za\u0161to su gornje grane mosta odvojene od donjih grana mosta sadr\u017eanih u na\u0161em ure\u0111aju. Da ne bi do\u0161lo do preskakanja visokog napona, gornje (visokonaponske) grane se oklopljenim kabelima na sigurnoj udaljenosti spajaju sa donjim granama mosta i mjernom granom sa galvanometrom.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ravnote\u017ea mosta, odnosno uga\u0111anje amplitude i faze u na\u0161em slu\u010daju se vr\u0161i se pomo\u0107u promjenjivih RC elemenata (impedancija) u tre\u0107oj i \u010detvrtoj grani mosta. Ako je ispitivani kondenzator (Cx) velikog kapaciteta, onda \u0107e i struja kroz tre\u0107u granu biti velika pa se po potrebi premo\u0161\u0107uje (shuntira) otpornicima na \u010depi\u0161tima 1\/100, 1\/20 i 1\/5. Kada se postigne ravnote\u017ea mosta, onda se prema vrijednostima uklju\u010denih kondenzatora (0,3 \u00b5F ili 3,2 \u00b5F) te prema vrijednostima otpornika i potenciometara u tre\u0107oj i \u010detvrtoj grani mosta mogu izra\u010dunati kapacitivna i radna komponenta kondenzatora, odnosno izra\u010dunati kut gubitaka tg \u03b4. Skale glavnih mjernih potenciometara u \u010detvrtoj grani gravirane su u rasponu 0-1000 \u2126 koliko i iznosi maksimalni otpor istih. Vjerojatno je postojala neka formula sa konstantom na\u0161eg ure\u0111aja preko koje se lako izra\u010dunao tg \u03b4 na osnovu odabranih i o\u010ditanih vrijednosti RC elemenata u donjim granama mosta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>\u017di\u010dani potenciometar od 1 k\u2126 u \u010detvrtoj grani mosta (promjenjivi RC element).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>\u017di\u010dani potenciometar od 1 k\u2126 u \u010detvrtoj grani mosta (mjerna grana).<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>\u017di\u010dani potenciometar od 10 \u2126 u tre\u0107oj grani mosta.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>\u017di\u010dani potenciometar od 365 \u2126 u za pode\u0161avanje struje kroz indikacijski instrument.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Fiksni \u017ei\u010dani otpornici u tre\u0107oj grani mosta motani su na poseban na\u010din da se \u0161to vi\u0161e smanji parazitska induktivna i kapacitivna komponenta otpora. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Blokovi paralelno vezanih kondenzatora u \u010detvrtoj grani mosta mogu izdr\u017eati stalan napon do 500 V, no napon napajanja mosta mo\u017ee biti i puno ve\u0107i jer se na tre\u0107u i \u010detvrtu granu mosta raspore\u0111uje samo mali dio napona napajanja.Crnom kondenzatoru u staklenom ku\u0107i\u0161tu koji je vezan u prvom bloku sa jo\u0161 tri kondenzatora nismo mogli pro\u010ditati niti izmjeriti kapacitet (posve je dotrajao, sasu\u0161en i u prekidu). Ovdje zbog starosti ni ostali kondenzatori vi\u0161e nisu sigurni za rad na visokim naponima. \u00a0<\/span><\/em><\/p>\n