![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/vhf_fm_ct1600_01.jpg\")
<\/a><\/p>\nPrimopredajnici CT-1600 predvi\u0111eni su za rad FM modulacijom u frekvencijskom opsegu 142-148 MHz, no ugra\u0111ena PLL kontrola frekvencije omogu\u0107ava rad i u pro\u0161irenom opsegu 141-149 MHz s time da na tim pro\u0161irenim podru\u010djima performanse primopredajnika opadaju za oko 20%. Najmanji razmak izme\u0111u dva susjedna kanala je 5 kHz \u0161to onda ukupno daje 1200 radnih kanala (na osnovnom opsegu \u0161irine 6 MHz), no osim sipleksnog na\u010dina rada mogu\u0107 je i dupleksni rad sa standardnim pomakom prijemne i predajne frekvencije od +600 kHz ili -600 kHz, odnosno rad preko repetitora sa ugra\u0111enim subtonom za aktivaciju repetitora od 1750 kHz. Puna izlazna snaga predajnika je oko 1,5-2 W (uz napajanje 8,4 V), a mogu\u0107e je raditi i sa smanjenom snagom reda 150-200 mW. Ostale podatke o primopredajnicima CT-1600 mo\u017eete na\u0107i u prilo\u017eenoj pdf datoteci manuala koji smo dobili uz na\u0161e ure\u0111aje.<\/p>\n Upotrebljivu elektroni\u010dku shemu kao ni drugu servisno-tehni\u010dku dokumentaciju za na\u0161e primopredajnike nismo uspjeli na\u0107i no o\u010dito je da se ovdje radi o jednom standardnom komercijalnom dizajnu ru\u010dnih primopredajnika \u010diji se sklopovi ne razlikuju puno od bilo kojeg drugog sli\u010dnog FM primopredajnika iz 1980-tih godina (CB, VHF ili UHF). Primopredajnici iz tog razdoblja, a posebno ru\u010dni (walkie-talkie) poput ovog na\u0161eg, redovno su bazirani na dvostrukom heterodinskom prijemniku sa naj\u010de\u0161\u0107im me\u0111ufrekvencijama na 10,695 MHz i 455 kHz pri \u010demu je ve\u0107ina sklopova prijemnika sadr\u017eana u specijaliziranim integriranim krugovima kojima bi se od vanjskih elemenata samo dodali kristali, kristalni filtri i nekoliko pasivnih komponenti. Predajnici su jednostavnog dizajna sa najvi\u0161e tri stupnja VF poja\u010danja. Kontrola radne frekvencije prijemnika i predajnika vr\u0161i se preko VCO-a (naponski kontroliranog oscilatora) kojim upravlja PLL sklop. U primopredajnicima iz 1980-tih godina mo\u017eemo prona\u0107i najrazli\u010ditije integrirane krugove koji objedinjuju jedan ili vi\u0161e sklopova prijemnika ili PLL-a, a \u010dest je slu\u010daj i da su me\u0111usobno kompatibilni po rasporedu pinova. SMD tehnologija u 1980-tim godinama jo\u0161 nije bila \u0161iroko rasprostranjena, no zato su sve klasi\u010dne elektroni\u010dke komponente ve\u0107 dosegle svoj najve\u0107i stupanj minijaturizacije \u0161to se lijepo vidi i na primopredajnicima CT-1600. Elementi na dvostranim tiskanim plo\u010dicama CT-1600 osim \u0161to su minijaturni tako\u0111er su i vrlo su gusto poslo\u017eeni tako da je bilo kakav servis bez adekvatne servisne dokumentacije prili\u010dno mukotrpan posao. Kao primjer mo\u017eemo navesti kako je nemogu\u0107e i\u0161\u010ditati oznake na ve\u0107ini integriranih krugova kao ni frekvencije na kristalima bez njihovih odlemljivanja sa plo\u010dice, a \u0161to bi bilo polazi\u0161te za lociranje pojedinih sklopova na plo\u010dicama.<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\nUsprkos svemu navedenom mi smo za na\u0161e primopredajnike CT-1600 uspjeli locirati sve sastavne komponente i sklopove.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>
\nPri\u010da sa sklopovima prijemnika i predajnika stalno se ponavlja, no ono \u0161to se zna \u010diniti ne\u0161to slo\u017eenijim to je sam rad PLL sklopa koji upravlja frekvencijom VCO-a. U objavi CB-PRIMOPREDAJNIK HY-GAIN<\/a> ve\u0107 smo opisali rad jednog PLL sklopa koji je u mnogo\u010demu sli\u010dan ovom na\u0161em PLL-u. Ovdje \u0107emo dati isto obja\u0161njenje ispri\u010dano na malo druga\u010diji na\u010din. Kao \u0161to sama rije\u010d govori, PLL je fazno zatvorena petlja, a s obzirom da se radi o zatvorenoj petlji onda sa obja\u0161njenjem iste ne mo\u017eemo krenuti od nekog po\u010detka prema kraju jer po\u010detka i kraja zapravo nema kad su sve komponente vezane u svojevrsni me\u0111usobno ovisni krug. Zato shva\u0107anje principa rada PLL petlje zahtijeva mo\u017eda malo vi\u0161e truda no ako se pogledaju ove na\u0161e blok sheme vidimo da su stvari u osnovi zapravo vrlo jednostavne.
\nNa prvoj slici prikazane su osnovne komponente svakog PLL-a. Petlja se sastoji od VCO-a i tri dodatna sklopa za kontrolu njegove frekvencije: referentni oscilator, programski djelitelj i detektor faze. Referentni oscilator generira jednu odre\u0111enu stabilnu nezavisnu referentnu frekvenciju. Programski djelitelj vr\u0161i dijeljenje trenutne frekvencije iz VCO-a sa faktorom dijeljenja koji mu je odre\u0111en preko vanjskog binarnog koda. Binarni kod dobiva se jednostavnim kombinacijama sklopki koje na ulazne pinove programskog djelitelja propu\u0161taju odre\u0111enu kombinaciju logi\u010dkih nula (0 V) i jedinica (5 V). Na izlazu iz programskog djelitelja dobiti \u0107emo dakle frekvenciju VCO-a podijeljenu sa faktorom dijeljenja koji smo odabrali vanjskim bira\u010dem. Izlazne frekvencije iz programskog djelitelja i referentnog oscilatora dovode se na detektor faze. U detektoru faze ove dvije frekvencije se uspore\u0111uju te se njihova eventualna (fazna) razlika pretvara u napon kojim se zatim korigira frekvencija VCO-a. Frekvencija VCO-a je dakle zaklju\u010dana kada na izlazu iz detektora faze nema napona, odnosno kada su izlazne frekvencije iz referentnog oscilatora i programskog djelitelja iste. Ukoliko vanjskim bira\u010dem sada promijenimo odnos dijeljenja programskog djelitelja, promijeniti \u0107e se i izlazna frekvencija iz istog i ona vi\u0161e ne\u0107e biti jednaka referentnoj frekvenciji. Detektor faze \u0107e tu promjenu prepoznati te na VCO poslati korekcijski napon. Ovaj napon \u0107e promijeniti frekvenciju VCO-a na onu vrijednost da dijeljena u programskom bira\u010du ponovno daje frekvenciju identi\u010dnu onoj iz referentnog oscilatora. Kada se to dogodi, korekcijski napon iz detektora faze pada na nulu te je VCO ponovno zaklju\u010dan na novu frekvenciju.
\nSlijede\u0107a slika prikazuje istu stvar ali se frekvencija VCO-a ne dovode izravno na programski djelitelj ve\u0107 se mje\u0161a\u010dem konvertiraju na ni\u017ei opseg. Naime, programski djelitelji obi\u010dno mogu raditi sa ulaznim frekvencijama od najvi\u0161e nekoliko MHz, dok frekvencije VCO-a \u010desto iznose nekoliko desetaka MHz. Osim prebacivanja frekvencija VCO-a u ni\u017ei opseg, lokalni oscilator ovdje se mo\u017ee iskoristiti i za dobivanje dodatnih frekvencijskih pomaka, uz one koje uzrokujemo programiranjem programskog oscilatora. Kod primopredajnika CT-1600 to je iskori\u0161teno za dobivanje frekvencijskih pomaka od + 5 KHz te +600 kHz i – 600 kHz na na\u010din da su ugra\u0111ena tri dodatna kristalom stabilizirana lokalna oscilatora.<\/p>\n<\/a>
\nUkoliko su nam ove dvije principijelne blok sheme PLL-a jasne onda ne\u0107emo imati problema razumjeti bilo koji PLL sklop u primopredajnicima. Kombinacije mogu biti razli\u010dite. U na\u0161em slu\u010daju upotrijebljeni su zasebni integrirani krugovi za programski djelitelj, referentni oscilator i detektor faze, no \u010deste su i izvedbe gdje su ova sva tri sklopa sadr\u017eana u jednom integriranom krugu. Programski djelitelji mogu biti dizajnirani sa razli\u010ditim brojem i vrstama binarnih ulaza, razli\u010ditim rasponima dijeljenja i razli\u010ditim opsezima izlaznih frekvencija. O izboru istih onda ovisi i dizajn PLL mje\u0161a\u010da, odnosno u kona\u010dnici i frekvencija samog VCO-a. Frekvencija VCO-a u praksi je vrlo rijetko ujedno i radna frekvencija primopredajnika ve\u0107 se frekvencije iz VCO-a dalje mije\u0161aju ili se koriste umno\u017eiva\u010di frekvencije kako bi se dobile nominalne radne frekvencije primopredajnika. Tako\u0111er, frekvencija VCO-a ne mora biti ista kod prijema i predaje ukoliko je to zgodno za daljnje mije\u0161anje (\u0161to i obi\u010dno jeste zbog dobivanja 1. MF prijemnika), a to je unutar PLL-a lako rje\u0161ivo dodavanjem jednostavne binarne naredbe programskom djelitelju (npr. 0 za RX i 1 za TX) koji \u0107e druga\u010dije dijeliti frekvenciju VCO-a kod moda prijema od moda predaje. Referentni i lokalni oscilatori PLL-a redovito su kristalni \u0161to osigurava stabilan rad PLL-a. Prebacivanje sklopovlja i antene sa prijema na predaju kod na\u0161ih je primopredajnika rije\u0161eno tranzistorima i PIN diodama \u0161to isklju\u010duje monta\u017eu nezgrapnih i nepouzdanih releja.<\/p>\n