![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/radioloski_detektor_urd500_drm1_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n Banjalu\u010dko poduze\u0107e Rudi \u010cajevec osnovano je 1950. godine, a uga\u0161eno je u procesima privatizacije zapo\u010detima krajem 1990-tih godina. Proizvodni program poduze\u0107a uklju\u010divao je komercijalne audio-video ure\u0111aje (radio aparate, televizore, audio poja\u010dala, audio ure\u0111aje za vozila, zvu\u010dnike), profesionalnu audio-video opremu (re\u017eijski pultovi, video nadzorni sustavi, razglasi, policijski radari, aparati za zabavu) te vojna elektroni\u010dka sredstva (sredstva veze, radari, radiolo\u0161ki detektori, elektronika za tenkove, raketne baca\u010de i sli\u010dno). Tvrtka je na vrhuncu poslovanja imala zna\u010daj udio u izvozu i zapo\u0161ljavala je preko deset tisu\u0107a radnika.<\/p>\n Radiolo\u0161ki detektor URD-500 ima dva mjerna opsega: 0,05 do 500 mr\/h i 0,05 do 500 r\/h. Vidimo kako se koristi mjerna jedinica rad (r)<\/em>. Kao \u0161to smo ve\u0107 opisali u objavi Radiolo\u0161ki detektor DR-M3, Rad<\/em> (Radiation Absorbed Dose<\/em>) je stara mjerna jedinica za apsorbiranu dozu zra\u010denja dok se nova mjerna jedinica po SI sustavu zove Grej (Gy)<\/em>, te tu vrijedi omjer 1\u00a0Gy = 100 rad.<\/p>\n No i ovdje nije lo\u0161e napomenuti kako se \u010desto mije\u0161aju simboli (r ili R), a time i mjerne jedinice za rad (r) i Rendgen<\/em> (R)<\/em> \u0161to je stara mjerna jedinica za ekspoziciju (koli\u010dinu ionizacije). Iako svaka ova jedinica ozna\u010dava drugu mjernu veli\u010dinu iste su bile odabrane tako da su broj\u010dani iznosi apsorbirane doze u vodi (a tako i u ljudskom tijelu) i ekspozicije bili podjednaki. Tako ekspozicija od 1 Rendgen uzrokuje u ljudskom tijelu dozu 0,98 rad, dakle isto pribli\u017eno 1 rad, pa iz toga proizlazi da prakti\u010dno nema velike gre\u0161ke u zamjeni tih mjernih jedinica.<\/p>\n Kod radiolo\u0161kog detektora URD-500 za ni\u017ei mjerni opseg (0,05 do 500 mr\/h) odnosno za beta zra\u010denje koristi se Philipsova GM cijev oznake 18504 i ovu GM cijev detaljno smo opisali u objavi Radiolo\u0161ki detektor DR-M3<\/a>.<\/p>\n Za vi\u0161i opseg (gama zra\u010denje) koristi se ionizacijska komora unutar koje kao detektor slu\u017ei sama poja\u010diva\u010dka elektronska cijev CK 5886. Naime, poja\u010diva\u010dka elektronka CK 5886 smje\u0161tena je u aluminijsko ku\u0107i\u0161te, i na to ku\u0107i\u0161te je doveden visoki napon. Priklju\u010dni vod re\u0161etke cijevi CK 5886 ostavljen je slobodan (nespojen) unutar aluminijskog ku\u0107i\u0161ta i preko njega se skuplja naboj stvoren ionizacijom.<\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to vidimo prema shemama, URD-500 ima dva tranzistora (OC 76 u krugu pretvara\u010da napona i OC 72 u krugu poja\u010dala za slu\u0161alice) i dvije identi\u010dne elektronske cijevi Raytheon CK 5886 svaka u jednoj grani poja\u010dala signala za mjerni instrument.<\/p>\n Za ba\u017edarenje GM broja\u010da za ni\u017ei opseg koristi se vanjski kontrolni radioaktivni izvor pri\u010dvr\u0161\u0107en s unutarnje strane poklopca torbice, a za ba\u017edarenje GM broja\u010da za vi\u0161i opseg koristi se unutarnji kontrolni radioaktivni izvor koji se otvara pritiskom na mehanizam KAL. r\/h.<\/p>\n Zanimljiv je na\u010din kalibracije ionizacijske komore. Na oko 1 cm od ruba aluminijskog ku\u0107i\u0161ta ionizacijske komore postavljen je kontrolni radioaktivni izvor koji je za\u0161ti\u0107en metalnim poklopcem. Pritiskom na tipku mehanizma za kalibraciju KAL. r\/h otvara se taj poklopac i radioaktivni izvor po\u010dinje zra\u010diti po aluminijskom ku\u0107i\u0161tu, na dijelu gdje se unutra\u0161njosti nalazi vrh priklju\u010dne \u017eice mre\u017eice elektronske cijevi. Na tom mjestu je tako\u0111er i aluminijsko ku\u0107i\u0161te stanjeno sa unutarnje strane. Prema uputama, prilikom kalibracije\u00a0 poklopac radioaktivnog izvora treba dr\u017eati otvorenim 2-3 minute. S obzirom da nemamo nikakve upute za na\u010din rada radiolo\u0161kog detektora URD-500 nezahvalno je izvoditi zaklju\u010dke, no \u010dinjenica je da se preko \u017eice mre\u017eice elektronske cijevi zrakom prenese dovoljno energije za detekciju zra\u010denja.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Desno od uputa nalazi se kontrolni radioaktivni izvor za kalibraciju GM broja\u010da koji radi u opsegu 0,05 do 500 mr\/h.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mo\u017ee se primijetiti da su na skali iscrtane kalibracijske oznake A<\/strong> i B<\/strong> dok su potenciometri za kalibraciju ozna\u010deni sa KAL. A<\/strong> i KAL. 100<\/strong>. U originalu, potenciometri su ozna\u010deni sa KAL. A<\/strong> i KAL.<\/strong> B<\/strong>, no na nekim modelima je oznaka KAL. B<\/strong> prepravljena u KAL. 100<\/strong> \u0161to sugerira da je vi\u0161e mjerno podru\u010dje pode\u0161eno pod uvjetima ba\u017edarenja sa kobaltom-60 sa ja\u010dinom ekspozicijske doze od 100 r\/h.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>GM cijev oznake KS-3 koji se koristi za vi\u0161i mjerni opseg 0,05 do 500 r\/h.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Elektri\u010dna shema zalijepljena je za unutarnju stranu ku\u0107i\u0161ta i nemogu\u0107e ju je izvaditi bez da se pri tome zna\u010dajno ne uni\u0161ti.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Gotovo kod svih GM broja\u010da poja\u010dalo (cijevno ili tranzistorsko) smje\u0161ta se odmah do GM cijevi kako bi osjetljivost detekcije bila najve\u0107a (nema gubitaka slabih signala u dugim vodovima).<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Otvoreni poklopac unutarnjeg kontrolnog radioaktivnog izvora za kalibraciju vi\u0161eg opsega 0,05 do 500 r\/h koji se kontrolira polugom ozna\u010denom sa KAL. r\/h.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Grupa trimer-potenciometara (djelitelja napona) koji sa potenciometrima KAL. A mr\/h i KAL. 100 r\/h \u010dine krug za kalibraciju instrumenta detektora na oba opsega.<\/span><\/em><\/p>\n