![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/korelator_geofon_gd83_03.jpg\")
<\/a><\/p>\nTvrtka GEOFON osnovana je 1981. godine u Tesli\u0107u kao sastavni dio sarajevske tvrtke ZRAK, a od 1989. godine posluje samostalno. Radi se o maloj tvrtki sa oko 20 zaposlenih koja se bavi pru\u017eanjem usluga iz domene opremanja prostora sustavima tehni\u010dke za\u0161tite, multimedijom i signalizacijom. Tvrtka ZRAK pak je osnovana po\u010detkom 1950-tih godina i najpoznatija je po proizvodima iz domene optike i optoelektronike za civilne i vojne potrebe. Tako i danas odr\u017eava proizvodnju uglavnom ponudom raznih vrsta opti\u010dkih ciljnika za vojna i civilna oru\u017eja.<\/p>\n Kad vodovodna cijev pod tlakom pukne i voda iz nje curi u zemlju, vodovodna cijev po\u010dne vibrirati na mjestu puknu\u0107a. Te vibracije prenose se du\u017e cijevi na jednu i drugu stranu i mogu se detektirati na udaljenim to\u010dkama du\u017e cjevovoda. Tako\u0111er te vibracije se \u0161ire i kroz samu zemlju pa se mogu i detektirati na povr\u0161ini zemlje neposredno iznad cjevovoda. Detektor curenja vodovodnih instalacija GD 83 radi na jednostavnom principu slu\u0161anja ja\u010dine \u0161uma vode du\u017e cijevi i tamo gdje se utvrdi najja\u010di \u0161um tu se mo\u017ee o\u010dekivati i samo puknu\u0107e.<\/p>\n U kompletu detektora GD 83 imamo dva senzorska mikrofona od koji je svaki ugra\u0111en u posebno prilago\u0111eno ku\u0107i\u0161te, te tako dobivamo dvije sonde od kojih je jedna pogodna za izravni pristup otkrivenim dijelovima vodovodne mre\u017ee (u obliku \u0161tapa sa za\u0161iljenim vrhom), a druga je prilago\u0111ena za detekciju \u0161uma iz ukopanih cijevi sa povr\u0161ine zemlje (u obliku ote\u017eanog metalnog valjka sa \u0161iljkom na dnu koji kao takav dobro nalije\u017ee na povr\u0161inu zemlje i djelomi\u010dno \u0161iljkom ulazi u nju).<\/p>\n Prvo je dakle potrebno odrediti dvije to\u010dke na cjevovodu izme\u0111u kojih je o\u010dekivano puknu\u0107e. Najbolje je da su te to\u010dke na nekim vidljivim (otkrivenim, dostupnim) mjestima vodovodnih instalacija (npr. ventilima) i tada mjerenja (slu\u0161anja) mo\u017eemo izvesti sa \u0161tapi\u0107astom sondom prilago\u0111enom takvim uvjetima. Ukoliko je puknu\u0107e cijevi negdje izme\u0111u ta dva ventila, onda \u0107e se na jednom mjestu \u010duti i izmjeriti ja\u010di \u0161um, a na drugom mjestu slabiji. Naravno, mjesto puknu\u0107a je bli\u017ee onoj mjernoj to\u010dki gdje je \u0161um ja\u010di. To\u010dnu detekciju zatim \u0107emo utvrditi sondom prilago\u0111enom za oslu\u0161kivanje cijevi sa povr\u0161ine zemlje.<\/p>\n U koliko nemamo pristup otvorenim dijelovima vodovodne instalacije mogu se na dva mjesta du\u017e ukopane cijevi izbu\u0161iti dvije rupe tek toliko da se dobije pristup cijevima dovoljan za dodir \u0161tapi\u0107astom sondom. Naravno, ako se radi o nekoj manjoj trasi vodovoda, tada je mogu\u0107e dovoljno brzo detektirati mjesto puknu\u0107a samo uz pomo\u0107 valjkaste sonde sa povr\u0161ine zemlje. Ukratko, na\u010din detekcije i upotreba sondi ovisi o svakom konkretnom slu\u010daju i iskustvu operatera.<\/p>\n S obzirom da se ovdje dakle radi o svojevrsnom utvr\u0111ivanju korelacije (odnosa) ja\u010dine \u0161umova na dvije mjerne to\u010dke, ure\u0111aji za detekciju propu\u0161tanja vodovodnih instalacija\u010desto se popularno zovu korelatori. Na\u0161 korelator je potpuno manualni pa je potrebno imati donekle izvje\u017ebano uho da bi se u slu\u0161alicama prepoznao i izdvojio (filtrirao) \u0161um curenja vode, a zatim je potrebno i ru\u010dno namjestiti osjetljivost instrumenta i poja\u010dala kako bi se dobila usporediva o\u010ditanja na dvije to\u010dke mjerenja.<\/p>\n Kod modernih korelatora ova filtriranja i pode\u0161avanja su automatska. Tako\u0111er su opremljeni sa dvije iste be\u017ei\u010dne sonde koje se istovremeno postave na dva dostupna mjesta du\u017e cjevovoda. Ove sonde zatim istovremeno \u0161alju signale o ja\u010dini \u0161uma na korelacijski prijemnik. Signali se u prijemniku automatski digitalno obrade i na temelju njihovih razlika u ja\u010dini ure\u0111aj izra\u010duna i ispi\u0161e lokaciju puknu\u0107a izme\u0111u dvije sonde. Naravno, zahvaljuju\u0107i modernoj elektronici i senzorima, tu cijela pri\u010da ne prestaje nego se u cilju izra\u010dunavanja \u0161to preciznije lokacije elektroni\u010dki obra\u0111uju i podaci o brzini zvuka kroz cjevovod i podaci o ka\u0161njenju signala izme\u0111u dva senzora. Tako\u0111er, za \u0161to bolje filtriranje zvuka curenja vode (naime osjetljivi senzori neminovno detektiraju i svu okolnu buku koja mo\u017ee utjecati na rezultat mjerenja) mjerenjem i iskustvima do\u0161lo se do podataka da se sam zvuk curenja vode naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u frekvencijskom opsegu cca 20 Hz do 250 Hz. E sad, ovisno o vrsti tla neka tla \u0107e bolje prigu\u0161ivati jedne frekvencije, druga druge. Tako\u0111er visina zvuka curenja vode ovisi i o trenutnom tlaku vode u cjevovodu. Ako su u blizini drugi \u0161umovi (gradski promet) to tako\u0111er mo\u017ee dovesti do pomaka frekvencijskog opsega \u0161uma vode\u2026 Sve to dovodi do slo\u017eenih algoritama izra\u010dunavanja unutar korelacijskih poja\u010dala modernih mikroprocesorskih detektora, no mi se kod na\u0161eg ru\u010dnog ure\u0111aja oslanjamo isklju\u010divo na iskustvo i izvje\u017ebani sluh operatera pa se sa svom ovom problematikom ne\u0107emo dalje zamarati.<\/p>\n Iz opisanih razloga svaki korelator mora imati frekvencijski filtar (potenciometar FILTER) kojim izdvajamo samo one frekvencije koje proizvodi \u0161um vode iz cijevi. Poja\u010dalo korelatora GD 83 jednostavne je konstrukcije i bazira se na \u010detverostrukom operacijskom poja\u010dalu LM224N. S obzirom da nema ni jedne druge aktivne komponente mo\u017ee se pretpostaviti da se ta operacijska poja\u010dala koriste u krugu poja\u010danja mikrofonskog signala, aktivnog audio-frekvencijskog filtra, te signala za slu\u0161alice i instrument. Akusti\u010dni senzorski mikrofon mora biti dovoljno osjetljiv da detektira slabe \u0161umove (vibracije) na plasti\u010dnim cijevima jednako kao i jake \u0161umove na metalnim cijevima. Potenciometrom POJA\u010cALO uravnote\u017euje se poja\u010danje mikrofona za navedene slu\u010dajeve (ja\u010dina zvuka u slu\u0161alicama), a potenciometrom INSTRUMENT namje\u0161ta se poja\u010danje instrumenta za najbolje o\u010ditanje. Osim ovih kontrola na\u0161 korelator ima jo\u0161 samo tipkalo za uklju\u010denje\/isklju\u010denje i tipkalo za provjeru napona baterija (serijski spojene dvije standardne plosnate baterije tipa 3LR12 od 4,5 V). Slu\u0161alice su bez oznaka, djeluju kao neke generi\u010dke plasti\u010dne slu\u0161alice na kojima smo izmjerili impedanciju cca 500 \u2126.<\/p>\n Akusti\u010dna sonda za mjerenje na vidljivim dijelovima vodovodnih instalacija napravljena je u obliku \u0161tapa du\u017eine 85 cm, na \u010dijem vrhu se u za\u0161iljenom valjkastom ku\u0107i\u0161tu nalazi mikrofon. Sonda je metalna i vrlo robusna te omogu\u0107uje siguran dohvat, odnosno kontakt sa dijelovima vodovodnih instalacija. Mikrofonska kapsula nema nikakvih oznaka i \u010dini je metalno valjkasto ku\u0107i\u0161te dimenzija 30 x 22 mm. Vjerojatno se radi o jednostavnoj konstrukciji osjetila vibracija koje se sastoji od zavojnice i magneta. Zavojnica je fiksirana za ku\u0107i\u0161te, a magnet je unutar nje obje\u0161en na nekoj elasti\u010dnoj osovini (oprugama) tako da \u0107e se svaka vibracija tijela mikrofona prenositi i na magnet. Magnet \u0107e svojim vibracijama inducirati proporcionalnu struju u zavojnici koja se dalje poja\u010dava za slu\u0161alice ili instrument.<\/p>\n Sonda za mjerenje vibracija koje dolaze iz zakopanih cijevi na povr\u0161inu zemlje sastoji se od valjkastog ku\u0107i\u0161ta dimenzija 160 x 160 mm i te\u017eine oko 4 kg kako bi se prilikom polaganja ostvario \u0161to bolji kontakt sa povr\u0161inom zemlje. Koliko se vizualno mo\u017ee zaklju\u010diti koristi se isti tip mikrofona kao i za \u0161tapi\u0107astu sondu, te je jednako tako na njega pri\u010dvr\u0161\u0107en metalni \u0161iljak kojim se hvataju vibracije. Razlika je u tome \u0161to je \u010ditav taj sistem mikrofona sa \u0161iljkom pri\u010dvr\u0161\u0107en za elasti\u010dnu gumenu membranu, pa tako dok se polo\u017ei na zemlju membrana pritisne \u0161iljak u zemlju (dubina ovisi o tvrdo\u0107i tla, ali najvi\u0161e oko 1 cm) kako bi se vibracije tla \u0161to bolje prenijele na mikrofon. Na sondu se navija \u0161ipka (dr\u017ea\u010d) za lak\u0161e preno\u0161enje i pozicioniranje iste po zemlji\u0161tu.<\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n